{"id":51761,"date":"2026-03-06T09:56:12","date_gmt":"2026-03-06T09:56:12","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51761"},"modified":"2026-03-06T09:56:12","modified_gmt":"2026-03-06T09:56:12","slug":"mjesec-zena-u-muzeju-grada-zagreba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51761","title":{"rendered":"MJESEC \u017dENA u Muzeju grada Zagreba"},"content":{"rendered":"\n

I ove godine, Muzej grada Zagreba cijeli je o\u017eujak proglasio <\/em>mjesecom \u017eena, tijekom kojeg odr\u017eavamo bogat tematski program.
Ulaz u Muzej grada Zagreba na Me\u0111unarodni dan \u017eena, 8. o\u017eujka 2026. svim je \u017eenama besplatan.
Ulaz na sva doga\u0111anja u sklopu Mjeseca \u017eena u Muzeju grada Zagreba je besplatan.<\/p>\n\n\n\n


PROGRAM:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Srijeda, 11. o\u017eujka 2026., u 11 sati<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Otvorenje izlo\u017ebe Umjetnost pripovijedanja tekstilom<\/em> i predavanje Narativni tekstili<\/em> Gaby Franger i Tijane Jakovljevi\u0107 \u0160evi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u0160iva\u0107om iglom ispisana su mnoga poglavlja kulturne povijesti. Porijeklo veza, pro\u0161ivanja i apliciranja mo\u017ee se pratiti u Kini, Indiji i na Bliskom istoku. Ove tekstilne umjetnosti \u0161irile su se velikim trgova\u010dkim putovima prema Sredozemlju i Europi.<\/p>\n\n\n\n

U 16. stolje\u0107u \u0161iva\u0107a igla postala je atribut svih europskih \u017eena, a kolonizacijom se pro\u0161iruje svijetom. Igla za \u0161ivanje povezuje sudbine \u017eena u podlo\u017enosti \u017eenskim normama poslu\u0161nosti, ali predstavlja i oru\u0111e da im se odupre.<\/p>\n\n\n\n

Povijest tekstilne umjetnosti pro\u0161arana je subverzivnim ubodima iglom. Tekstilne slike \u2013 vez, aplikacije, popluni, arpillere i drugi ru\u010dni radovi \u2013 \u017eene su oduvijek koristile za tuma\u010denje dru\u0161tva, skretanje pozornosti na dru\u0161tvene i politi\u010dke nepravde, proteste i otpor.<\/p>\n\n\n\n

Svojom specifi\u010dnom prezentacijom narativna tekstilna umjetnost pru\u017ea nam estetski u\u017eitak, ali i omogu\u0107uje da iskusimo kako \u017eene diljem svijeta opisuju i promi\u0161ljaju svoje svakodnevne \u017eivote; mnoge dnevne aktivnosti spajaju se u obliku ukrasne tapiserije, a razra\u0111eni proces vezenja i \u0161ivanja impresivno prikazuje kako \u017eene do\u017eivljavaju i gospodare svojim \u017eivotima. Tekstilne slike pokazuju kako \u017eene opetovano proizvode zna\u010denje i ljepotu kroz povezivanje, spajanje i zajedni\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n

Tekstilna narativna umjetnost spaja aktivizam i umjetnost, obuhva\u0107aju\u0107i ono \u0161to je \u010desto te\u0161ko izraziti rije\u010dima. Utje\u010de na dru\u0161tvo kreativnim otporom \u2014 artivizmom.<\/p>\n\n\n\n

Povijest tekstilne umjetnosti je povijest kulturne razmjene, u\u010denja jednih od drugih, me\u0111usobnog oboga\u0107ivanja. \u017denske kulturne tehnike poput neeuropskih umjetni\u010dkih tradicija ponovno postaju vidljive, a tradicionalna razmatranja povijesti umjetnosti tako\u0111er se dovode u pitanje.<\/p>\n\n\n\n

\u010cetvrtak, 19. o\u017eujka 2026., u 19 sati<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Projekcija filma Soy Nevenka \/ Zovem se Nevenka<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Godine 2000. Nevenka Fern\u00e1ndez, tada 24-godi\u0161nja pro\u010delnica za financije grada Ponferrade, postaje \u017ertvom neumoljivog progona \u2013 emocionalnog i profesionalnog \u2013 od strane gradona\u010delnika, \u010dovjeka naviklog da se njegova volja provodi i u politici i u privatnom \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n

Unato\u010d svemu, Nevenka odlu\u010duje podnijeti prijavu, svjesna da \u0107e za to platiti vrlo visoku cijenu. Njezina okolina je ne podr\u017eava, dru\u0161tvo u Ponferradi okre\u0107e joj le\u0111a, a mediji je izla\u017eu javnom lin\u010du. Njezin slu\u010daj pokre\u0107e u \u0160panjolskoj ono \u0161to \u0107e mnogo kasnije postati poznato kao pokret #MeToo.<\/p>\n\n\n\n

Ovo je pri\u010da temeljena na stvarnim doga\u0111ajima, koja svoju protagonistkinju prikazuje kao pionirku \u2013 prvu \u017eenu koja je uspjela pred sud izvesti utjecajnog, popularnog politi\u010dara zbog seksualnog i radnog uznemiravanja.<\/p>\n\n\n\n

Film se prikazuje u suradnji s Veleposlanstvom \u0160panjolske u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

Titlovi na engleskom jeziku.<\/p>\n\n\n\n

Petak, 27. o\u017eujka 2026., od 13 do 15 sati<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Radionica S druge strane izlo\u017eenoga: Rodna perspektiva u muzejskim prostorima<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Voditeljice radionice: Ur\u0161ka Repar i Tina Palai\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Rodna osjetljivost i nastojanja za ravnopravnom zastupljeno\u0161\u0107u spolova relativno su novi istra\u017eiva\u010dki i muzeolo\u0161ki pristupi u muzeologiji. Proizlaze iz svijesti da muzejske izlo\u017ebe stvaraju i poja\u010davaju odre\u0111ene narative o pro\u0161losti i sada\u0161njosti, \u010desto ignoriraju\u0107i rodnu perspektivu. Pritom stvaraju stereotipne i la\u017ene slike rodnih odnosa ili ih ne problematiziraju.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to zna\u010di rodna perspektiva u muzeju? Kako prepoznati nejednaku rodnu zastupljenost? Koje prakti\u010dne pristupe mo\u017eemo razviti u analizi i evaluaciji postoje\u0107ih muzejskih izlo\u017ebi i kako se ti nalazi mogu koristiti u njihovom dizajnu? Uzimanje u obzir rodne perspektive nije samo dodavanje sadr\u017eaja o \u017eenama, ve\u0107 i temeljito propitivanje svih praksi institucije.<\/p>\n\n\n\n

Cilj je posti\u0107i ve\u0107u rodnu ravnopravnost, ukloniti predrasude i stereotipe vezane uz spol i seksualnost te zauzeti holisti\u010dki pristup \u2013 promjene se moraju dogoditi u svim podru\u010djima, od na\u010dina na koji muzej nabavlja predmete do na\u010dina na koji komunicira s javno\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Radionica \u0107e predstaviti teorijske osnove i pristup analizi izlo\u017ebi s konkretnim primjerima iz slovenskih muzeja. Nakon toga slijedi analiza odabranog dijela izlo\u017ebe, koju \u0107emo provesti zajedno s polaznicima radionice. Radionica \u0107e zavr\u0161iti raspravom i evaluacijom analize.<\/p>\n\n\n\n

O voditeljicama:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Dr. Tina Palai\u0107<\/strong> je antropologinja i muzeologinja, zaposlena kao voditeljica Odjela za kustoske studije u Slovenskom etnografskom muzeju u Ljubljani. Kustosica je zbirki slovenskih iseljenika, iseljenika, nacionalnih manjina i drugih etni\u010dkih skupina u Sloveniji. Posebno je posve\u0107ena istra\u017eivanju migracija, polo\u017eaja romske zajednice u Sloveniji te kolonijalnih projekata i njihovog naslje\u0111a iz perspektive europske periferije, \u0161to se odra\u017eava u muzejskim zbirkama. Zanimaju je i muzeolo\u0161ka pitanja, poput rodne perspektive u politici sakupljanja i izlaganja, kao i dostupnost muzeja i suradnja sa zajednicama. Autorica je nekoliko izlo\u017ebi, a objavljuje i znanstvene i stru\u010dne tekstove u raznim publikacijama u zemlji i inozemstvu. Me\u0111u njezinim najnovijim radovima je suuredni\u0161tvo zbirke Unearthing Collections: Archives, Time and Ethics<\/em> (2025.), koju je objavio UCL Press.<\/p>\n\n\n\n

Ur\u0161ka Repar<\/strong> je etnologinja i kulturna antropologinja, vi\u0161a kustosica u Muzeju novije povijesti u Celju. Bavi se podru\u010djima urbanog \u017eivota i popularne kulture, odr\u017eivim pristupima kuriranju izlo\u017ebi te pitanjem \u017eenske historiografije i predstavljanja \u017eenskih pri\u010da u muzejima. Kustosica je tri muzejske zbirke, priprema privremene izlo\u017ebe na razli\u010dite teme, sudjelovala je u me\u0111unarodnom projektu Throwaway<\/em> te je objavila nekoliko \u010dlanaka na temu predstavljanja \u017eenskih pri\u010da. Za izlo\u017ebeni projekt Stran pa ne bomo metal’: O pogubnih navadah in bolj\u0161ih praksah<\/em> dobila je nagradu ICOM Slovenija 2023. godine<\/p>\n\n\n\n

Utorak, 31. o\u017eujka 2026., u 19 sati<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Predstavljanje nastavka projekta \u017denski vodi\u010d kroz Zagreb<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u017denski vodi\u010d kroz Zagreb<\/em> kontinuirani je istra\u017eiva\u010dkoumjetni\u010dki projekt koji, na tragu suvremenih historiografskih tendencija, simboli\u010dki ukazuje na ulogu i polo\u017eaj \u017eene u pojedinom vremenskom razdoblju, dru\u0161tvenom polju i\/ili u poretku svakodnevice grada Zagreba. Projekt se u raznim formama i u suradnji s razli\u010ditim udrugama u kulturi kontinuirano razvijao i realizirao od 2002. do 2006. godine. U novoj formi i s novim istra\u017eiva\u010dkim aktivnostima i pro\u0161irenim timom istra\u017eiva\u010d\/ic\/a\/, projekt je obnovljen u suradnji s Muzejom grada Zagreba i Zbirkom hrvatskih slikarica ro\u0111enih u 19. stolje\u0107u, a u sklopu Mjeseca \u017eena u Muzeju grada Zagreba prezentirat \u0107e se nove forme obnovljenog \u017denskog vodi\u010da kroz Zagreb<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Autori\/ce projekta:<\/strong>
Barbara Blasin (grafi\u010dka dizajnerica, umjetnica, istra\u017eiva\u010dica na projektu),
Ana Lovrekovi\u0107 (povjesni\u010darka, muzeologinja, istra\u017eiva\u010dica na projektu),
Igor Markovi\u0107 (kulturolog, istra\u017eiva\u010d na projektu),
Tihana Puc (kustosica MGZ-a, povjesni\u010darka umjetnosti, istra\u017eiva\u010dica na projektu),
Dubravka Zima (profesorica hrvatskoga jezika i knji\u017eevnosti, istra\u017eiva\u010dica na projektu)<\/p>\n\n\n\n

Utorak, 7. travnja 2026., u 19 sati<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Dobrotvorna aukcija Restorativna pravda<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

U projektu Restorativna pravda<\/em> autorice Tanje Dabo nastojat \u0107e se posti\u0107i simboli\u010dka, ali i stvarna restorativna pravda za \u017eene i djecu \u017ertve obiteljskog nasilja. Zbog svoje izoliranosti i dru\u0161tvene isklju\u010denosti \u017eene sklonjene u sigurne ku\u0107e su “nevidljive”. Naj\u010de\u0161\u0107e nisu u mogu\u0107nosti u javnom prostoru zastupati same sebe i svoju djecu, boriti se za pravdu, a kamoli sebi i djeci osigurati restorativnu pravdu. Ovim projektom \u017eelimo, kroz suradnju razli\u010ditih aktera i koriste\u0107i besplatne radne usluge osoba koje su zbog svojih nedjela spram dru\u0161tva osu\u0111ene na rad za op\u0107e dobro, pomo\u0107i \u017eenama i djeci \u017ertvama obiteljskog nasilja u financijskom i zagovara\u010dkom smislu, pove\u0107anjem javne vidljivosti ovog dru\u0161tvenog problema.<\/p>\n\n\n\n

Projekt \u0107e se sastojati od edukacijskih radionica \u0161ivanja i grafi\u010dkih tehnika, te rada za op\u0107e dobro. Na kraju Mjeseca \u017eena u Muzeju grada Zagreba odr\u017eat \u0107e se dobrotvorna akcija prodaje predmeta nastalih u sklopu projekta. Svi prihodi namijenjeni su Udrugi Solidarna.<\/p>\n\n\n\n

Projekt se provodi u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti, Probacijskom slu\u017ebom Ministarstva pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije te Zaklade Solidarna.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/mgz.hr\/hr\/dogadanja\/mjesec-zena-u-muzeju-grada-zagreba,3796.html<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":51762,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-51761","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Zena.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51761","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=51761"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51761\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":51763,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51761\/revisions\/51763"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/51762"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=51761"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=51761"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=51761"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}