{"id":51761,"date":"2026-03-06T09:56:12","date_gmt":"2026-03-06T09:56:12","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51761"},"modified":"2026-03-06T09:56:12","modified_gmt":"2026-03-06T09:56:12","slug":"mjesec-zena-u-muzeju-grada-zagreba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51761","title":{"rendered":"MJESEC \u017dENA u Muzeju grada Zagreba"},"content":{"rendered":"\n

I ove godine, Muzej grada Zagreba cijeli je o\u017eujak proglasio <\/em>mjesecom \u017eena, tijekom kojeg odr\u017eavamo bogat tematski program.
Ulaz u Muzej grada Zagreba na Me\u0111unarodni dan \u017eena, 8. o\u017eujka 2026. svim je \u017eenama besplatan.
Ulaz na sva doga\u0111anja u sklopu Mjeseca \u017eena u Muzeju grada Zagreba je besplatan.<\/p>\n\n\n\n


PROGRAM:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Srijeda, 11. o\u017eujka 2026., u 11 sati<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Otvorenje izlo\u017ebe Umjetnost pripovijedanja tekstilom<\/em> i predavanje Narativni tekstili<\/em> Gaby Franger i Tijane Jakovljevi\u0107 \u0160evi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u0160iva\u0107om iglom ispisana su mnoga poglavlja kulturne povijesti. Porijeklo veza, pro\u0161ivanja i apliciranja mo\u017ee se pratiti u Kini, Indiji i na Bliskom istoku. Ove tekstilne umjetnosti \u0161irile su se velikim trgova\u010dkim putovima prema Sredozemlju i Europi.<\/p>\n\n\n\n

U 16. stolje\u0107u \u0161iva\u0107a igla postala je atribut svih europskih \u017eena, a kolonizacijom se pro\u0161iruje svijetom. Igla za \u0161ivanje povezuje sudbine \u017eena u podlo\u017enosti \u017eenskim normama poslu\u0161nosti, ali predstavlja i oru\u0111e da im se odupre.<\/p>\n\n\n\n

Povijest tekstilne umjetnosti pro\u0161arana je subverzivnim ubodima iglom. Tekstilne slike \u2013 vez, aplikacije, popluni, arpillere i drugi ru\u010dni radovi \u2013 \u017eene su oduvijek koristile za tuma\u010denje dru\u0161tva, skretanje pozornosti na dru\u0161tvene i politi\u010dke nepravde, proteste i otpor.<\/p>\n\n\n\n

Svojom specifi\u010dnom prezentacijom narativna tekstilna umjetnost pru\u017ea nam estetski u\u017eitak, ali i omogu\u0107uje da iskusimo kako \u017eene diljem svijeta opisuju i promi\u0161ljaju svoje svakodnevne \u017eivote; mnoge dnevne aktivnosti spajaju se u obliku ukrasne tapiserije, a razra\u0111eni proces vezenja i \u0161ivanja impresivno prikazuje kako \u017eene do\u017eivljavaju i gospodare svojim \u017eivotima. Tekstilne slike pokazuju kako \u017eene opetovano proizvode zna\u010denje i ljepotu kroz povezivanje, spajanje i zajedni\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n

Tekstilna narativna umjetnost spaja aktivizam i umjetnost, obuhva\u0107aju\u0107i ono \u0161to je \u010desto te\u0161ko izraziti rije\u010dima. Utje\u010de na dru\u0161tvo kreativnim otporom \u2014 artivizmom.<\/p>\n\n\n\n

Povijest tekstilne umjetnosti je povijest kulturne razmjene, u\u010denja jednih od drugih, me\u0111usobnog oboga\u0107ivanja. \u017denske kulturne tehnike poput neeuropskih umjetni\u010dkih tradicija ponovno postaju vidljive, a tradicionalna razmatranja povijesti umjetnosti tako\u0111er se dovode u pitanje.<\/p>\n\n\n\n

\u010cetvrtak, 19. o\u017eujka 2026., u 19 sati<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Projekcija filma Soy Nevenka \/ Zovem se Nevenka<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Godine 2000. Nevenka Fern\u00e1ndez, tada 24-godi\u0161nja pro\u010delnica za financije grada Ponferrade, postaje \u017ertvom neumoljivog progona \u2013 emocionalnog i profesionalnog \u2013 od strane gradona\u010delnika, \u010dovjeka naviklog da se njegova volja provodi i u politici i u privatnom \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n

Unato\u010d svemu, Nevenka odlu\u010duje podnijeti prijavu, svjesna da \u0107e za to platiti vrlo visoku cijenu. Njezina okolina je ne podr\u017eava, dru\u0161tvo u Ponferradi okre\u0107e joj le\u0111a, a mediji je izla\u017eu javnom lin\u010du. Njezin slu\u010daj pokre\u0107e u \u0160panjolskoj ono \u0161to \u0107e mnogo kasnije postati poznato kao pokret #MeToo.<\/p>\n\n\n\n

Ovo je pri\u010da temeljena na stvarnim doga\u0111ajima, koja svoju protagonistkinju prikazuje kao pionirku \u2013 prvu \u017eenu koja je uspjela pred sud izvesti utjecajnog, popularnog politi\u010dara zbog seksualnog i radnog uznemiravanja.<\/p>\n\n\n\n

Film se prikazuje u suradnji s Veleposlanstvom \u0160panjolske u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

Titlovi na engleskom jeziku.<\/p>\n\n\n\n

Petak, 27. o\u017eujka 2026., od 13 do 15 sati<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Radionica S druge strane izlo\u017eenoga: Rodna perspektiva u muzejskim prostorima<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Voditeljice radionice: Ur\u0161ka Repar i Tina Palai\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Rodna osjetljivost i nastojanja za ravnopravnom zastupljeno\u0161\u0107u spolova relativno su novi istra\u017eiva\u010dki i muzeolo\u0161ki pristupi u muzeologiji. Proizlaze iz svijesti da muzejske izlo\u017ebe stvaraju i poja\u010davaju odre\u0111ene narative o pro\u0161losti i sada\u0161njosti, \u010desto ignoriraju\u0107i rodnu perspektivu. Pritom stvaraju stereotipne i la\u017ene slike rodnih odnosa ili ih ne problematiziraju.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to zna\u010di rodna perspektiva u muzeju? Kako prepoznati nejednaku rodnu zastupljenost? Koje prakti\u010dne pristupe mo\u017eemo razviti u analizi i evaluaciji postoje\u0107ih muzejskih izlo\u017ebi i kako se ti nalazi mogu koristiti u njihovom dizajnu? Uzimanje u obzir rodne perspektive nije samo dodavanje sadr\u017eaja o \u017eenama, ve\u0107 i temeljito propitivanje svih praksi institucije.<\/p>\n\n\n\n

Cilj je posti\u0107i ve\u0107u rodnu ravnopravnost, ukloniti predrasude i stereotipe vezane uz spol i seksualnost te zauzeti holisti\u010dki pristup \u2013 promjene se moraju dogoditi u svim podru\u010djima, od na\u010dina na koji muzej nabavlja predmete do na\u010dina na koji komunicira s javno\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Radionica \u0107e predstaviti teorijske osnove i pristup analizi izlo\u017ebi s konkretnim primjerima iz slovenskih muzeja. Nakon toga slijedi analiza odabranog dijela izlo\u017ebe, koju \u0107emo provesti zajedno s polaznicima radionice. Radionica \u0107e zavr\u0161iti raspravom i evaluacijom analize.<\/p>\n\n\n\n

O voditeljicama:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Dr. Tina Palai\u0107<\/strong> je antropologinja i muzeologinja, zaposlena kao voditeljica Odjela za kustoske studije u Slovenskom etnografskom muzeju u Ljubljani. Kustosica je zbirki slovenskih iseljenika, iseljenika, nacionalnih manjina i drugih etni\u010dkih skupina u Sloveniji. Posebno je posve\u0107ena istra\u017eivanju migracija, polo\u017eaja romske zajednice u Sloveniji te kolonijalnih projekata i njihovog naslje\u0111a iz perspektive europske periferije, \u0161to se odra\u017eava u muzejskim zbirkama. Zanimaju je i muzeolo\u0161ka pitanja, poput rodne perspektive u politici sakupljanja i izlaganja, kao i dostupnost muzeja i suradnja sa zajednicama. Autorica je nekoliko izlo\u017ebi, a objavljuje i znanstvene i stru\u010dne tekstove u raznim publikacijama u zemlji i inozemstvu. Me\u0111u njezinim najnovijim radovima je suuredni\u0161tvo zbirke Unearthing Collections: Archives, Time and Ethics<\/em> (2025.), koju je objavio UCL Press.<\/p>\n\n\n\n

Ur\u0161ka Repar<\/strong> je etnologinja i kulturna antropologinja, vi\u0161a kustosica u Muzeju novije povijesti u Celju. Bavi se podru\u010djima urbanog \u017eivota i popularne kulture, odr\u017eivim pristupima kuriranju izlo\u017ebi te pitanjem \u017eenske historiografije i predstavljanja \u017eenskih pri\u010da u muzejima. Kustosica je tri muzejske zbirke, priprema privremene izlo\u017ebe na razli\u010dite teme, sudjelovala je u me\u0111unarodnom projektu Throwaway<\/em> te je objavila nekoliko \u010dlanaka na temu predstavljanja \u017eenskih pri\u010da. Za izlo\u017ebeni projekt Stran pa ne bomo metal’: O pogubnih navadah in bolj\u0161ih praksah<\/em> dobila je nagradu ICOM Slovenija 2023. godine<\/p>\n\n\n\n

Utorak, 31. o\u017eujka 2026., u 19 sati<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Predstavljanje nastavka projekta \u017denski vodi\u010d kroz Zagreb<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u017denski vodi\u010d kroz Zagreb<\/em> kontinuirani je istra\u017eiva\u010dkoumjetni\u010dki projekt koji, na tragu suvremenih historiografskih tendencija, simboli\u010dki ukazuje na ulogu i polo\u017eaj \u017eene u pojedinom vremenskom razdoblju, dru\u0161tvenom polju i\/ili u poretku svakodnevice grada Zagreba. Projekt se u raznim formama i u suradnji s razli\u010ditim udrugama u kulturi kontinuirano razvijao i realizirao od 2002. do 2006. godine. U novoj formi i s novim istra\u017eiva\u010dkim aktivnostima i pro\u0161irenim timom istra\u017eiva\u010d\/ic\/a\/, projekt je obnovljen u suradnji s Muzejom grada Zagreba i Zbirkom hrvatskih slikarica ro\u0111enih u 19. stolje\u0107u, a u sklopu Mjeseca \u017eena u Muzeju grada Zagreba prezentirat \u0107e se nove forme obnovljenog \u017denskog vodi\u010da kroz Zagreb<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Autori\/ce projekta:<\/strong>
Barbara Blasin (grafi\u010dka dizajnerica, umjetnica, istra\u017eiva\u010dica na projektu),
Ana Lovrekovi\u0107 (povjesni\u010darka, muzeologinja, istra\u017eiva\u010dica na projektu),
Igor Markovi\u0107 (kulturolog, istra\u017eiva\u010d na projektu),
Tihana Puc (kustosica MGZ-a, povjesni\u010darka umjetnosti, istra\u017eiva\u010dica na projektu),
Dubravka Zima (profesorica hrvatskoga jezika i knji\u017eevnosti, istra\u017eiva\u010dica na projektu)<\/p>\n\n\n\n

Utorak, 7. travnja 2026., u 19 sati<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Dobrotvorna aukcija Restorativna pravda<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

U projektu Restorativna pravda<\/em> autorice Tanje Dabo nastojat \u0107e se posti\u0107i simboli\u010dka, ali i stvarna restorativna pravda za \u017eene i djecu \u017ertve obiteljskog nasilja. Zbog svoje izoliranosti i dru\u0161tvene isklju\u010denosti \u017eene sklonjene u sigurne ku\u0107e su “nevidljive”. Naj\u010de\u0161\u0107e nisu u mogu\u0107nosti u javnom prostoru zastupati same sebe i svoju djecu, boriti se za pravdu, a kamoli sebi i djeci osigurati restorativnu pravdu. Ovim projektom \u017eelimo, kroz suradnju razli\u010ditih aktera i koriste\u0107i besplatne radne usluge osoba koje su zbog svojih nedjela spram dru\u0161tva osu\u0111ene na rad za op\u0107e dobro, pomo\u0107i \u017eenama i djeci \u017ertvama obiteljskog nasilja u financijskom i zagovara\u010dkom smislu, pove\u0107anjem javne vidljivosti ovog dru\u0161tvenog problema.<\/p>\n\n\n\n

Projekt \u0107e se sastojati od edukacijskih radionica \u0161ivanja i grafi\u010dkih tehnika, te rada za op\u0107e dobro. Na kraju Mjeseca \u017eena u Muzeju grada Zagreba odr\u017eat \u0107e se dobrotvorna akcija prodaje predmeta nastalih u sklopu projekta. Svi prihodi namijenjeni su Udrugi Solidarna.<\/p>\n\n\n\n

Projekt se provodi u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti, Probacijskom slu\u017ebom Ministarstva pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije te Zaklade Solidarna.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/mgz.hr\/hr\/dogadanja\/mjesec-zena-u-muzeju-grada-zagreba,3796.html<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":51762,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-51761","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Zena.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53747,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53747","url_meta":{"origin":51761,"position":0},"title":"Predstavljanje monografije Vedrana Ivankovi\u0107a “Zapadni dio Zagreba”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje monografije \"Zapadni dio Zagreba\", koje \u0107e se odr\u017eati u Dru\u0161tvu arhitekata Zagreba (Trg bana Josipa Jela\u010di\u0107a 3\/1) u srijedu, 27. svibnja 2026. godine u 19 sati. Monografiju \u0107e predstaviti dr. sc. Dragan Damjanovi\u0107, dr. sc. Zlatko Kara\u010d i dr. sc. Vedran Ivankovi\u0107. Knjiga arhitekta i urbanista\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53905,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53905","url_meta":{"origin":51761,"position":1},"title":"Arheolo\u0161ki muzej obilje\u017eava 180 godina postojanja projektom \u201ePredah u Lapidariju\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Premijerno izdanje novog projekta Arheolo\u0161kog Muzeja u Zagrebu poklon je svim gra\u0111anima, prilika za mir i trenutke opu\u0161tanja u strogom centru grada bez komercijalnih sadr\u017eaja u anti\u010dkom stilu Otkako je osnovan 1846. godine Arheolo\u0161ki muzej se prometnuo u jedno od najva\u017enijih regionalnih sredi\u0161ta prikupljanja, \u010duvanja i istra\u017eivanja arheolo\u0161ke ba\u0161tine. U\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52993,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52993","url_meta":{"origin":51761,"position":2},"title":"Vedran Ivankovi\u0107, “Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga \"Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone\", arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a. Knjiga arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone prvi je sveobuhvatni prikaz urbanog razvoja i arhitekture zapadnog dijela\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53739,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53739","url_meta":{"origin":51761,"position":3},"title":"Javna tribina \u201eNaslje\u0111e Hermana Boll\u00e9a u Zagrebu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Javna tribina \u201eNaslje\u0111e Hermana Boll\u00e9a u Zagrebu\u201c odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 28. svibnja 2026., u 18:00 sati u Multimedijalnoj dvorani Gradske knji\u017enice Knji\u017enice grada Zagreba (Star\u010devi\u0107ev trg 4). Tribina se odr\u017eava u suradnji s projektom \u201eArhitektura i kultura stanovanja u Zagrebu 1880.\u20131940.\u201c, koji se provodi na Institutu za povijest\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":49679,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49679","url_meta":{"origin":51761,"position":4},"title":"Novi “Podravski zbornik” (br. 51, 2025) u duhu velikih obljetnica","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Muzej grada Koprivnice ve\u0107 tradicionalno, povodom Dana Grada, objavljuje i predstavlja Podravski zbornik \u2013 najdugovje\u010dniju ediciju ovog dijela Hrvatske. Od prvog broja 1975. godine, dosad je tiskano 50 izdanja, a od studenog u ruke \u010ditatelja je stigao i 51 broj. Uredni\u0161tvo pod vodstvom Vesne Per\u0161i\u0107 Kova\u010d radilo je u pro\u0161irenom\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52924","url_meta":{"origin":51761,"position":5},"title":"Tribina \u201cAntifa\u0161izam – povijest i perspektiva\u201d i izlo\u017eba “Slobodarski grad” na Filozofskom fakultetu u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dan 81. obljetnice oslobo\u0111enja Zagreba od fa\u0161izma i uo\u010di proslave na Trnjanskim kresovima dan kasnije, Klub studenata Filozofskog fakulteta (KSFF) i Klub studenata Fakulteta politi\u010dkih znanosti (KSFPZG) donose vam tribinu \u201cAntifa\u0161izam - povijest i perspektiva\u201d. Na tribini gostuju Zoran Pusi\u0107, aktivist i predsjednik Antifa\u0161isti\u010dke lige Republike Hrvatske i Jovan\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF.jpg?fit=512%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51761","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=51761"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51761\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":51763,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51761\/revisions\/51763"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/51762"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=51761"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=51761"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=51761"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}