{"id":51738,"date":"2026-03-05T22:17:17","date_gmt":"2026-03-05T22:17:17","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51738"},"modified":"2026-03-05T22:18:04","modified_gmt":"2026-03-05T22:18:04","slug":"predstavljanje-knjige-dnevnik-pomorskog-casnika-stranice-morem-natopljene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51738","title":{"rendered":"Predstavljanje knjige “DNEVNIK POMORSKOG \u010cASNIKA -Stranice morem natopljene”"},"content":{"rendered":"\n

Hrvatski pomorski muzej Split<\/strong><\/p>\n\n\n\n

i<\/p>\n\n\n\n

Muzej op\u0107ine Jelsa<\/strong><\/p>\n\n\n\n

sa zadovoljstvom Vas pozivaju na predstavljanje knjige<\/p>\n\n\n\n

DNEVNIK POMORSKOG \u010cASNIKA –<\/em><\/strong> Stranice morem natopljene<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Knjigu \u0107e predstaviti autorica Tea Marinovi\u0107, dr.sc. Mladenko Domazet sa Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu i Duje Dorotka, kustos Muzeja op\u0107ine Jelsa<\/p>\n\n\n\n

utorak, 10. o\u017eujka 2026.<\/strong> godine u 18:00 sati<\/strong><\/p>\n\n\n\n

u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, Tvr\u0111ava Gripe<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Sa zadovoljstvom mo\u017eemo najaviti promociju knjige Dnevnik pomorskog \u010dasnika \u2013 stranice morem natopljene autorice Tee Marinovi\u0107 koja \u0107e se odr\u017eati u Hrvatskom pomorskom muzeju Split u utorak, 10. o\u017eujka s po\u010detkom 18:00 sati.<\/p>\n\n\n\n

Rije\u010d je o prijevodu izvornog \u010dasni\u010dkog brodskog dnevnika vo\u0111enog na putovanjima jel\u0161anskog jedrenjaka Genitor Nicolo od 1858. do 1860. godine. Voditelj dnevnika bio je \u010dasnik Antonio Dubokovi\u0107 Nadalini (1838.-1894.), brat kapetana Nike Dubokovi\u0107a Nadalinija (1834.-1912.) koji je zapovijedao brodom u ovom razdoblju.<\/p>\n\n\n\n

Autorica Tea Marinovi\u0107 bavi se dru\u0161tvenim, gospodarskim i prosvjetnim prilikama Dalmacije s posebnim fokusom na otok Kor\u010dulu o kojem je napisala nekoliko knjiga: Kor\u010dulanske kartuline (2011.), Zaustavljeno vrijeme \u2013 izlet u pro\u0161lost (2011.), Me\u0161trovica (2014.), Kor\u010dulanski svjetlopis (2020.) i Kor\u010dulanski jedrenjaci (2020.). Upravo kroz istra\u017eivanje kor\u010dulanske brodogradnje susre\u0107e se sa dnevnikom broda Genitor Nicolo u vlasni\u0161tvu zaslu\u017ene jel\u0161anske obitelji Dubokovi\u0107, a koji je tako\u0111er izgra\u0111en u Kor\u010duli 1854. godine. <\/p>\n\n\n\n

Dnevnik pomorskog \u010dasnika Antonija Dubokovi\u0107a Nadalinija izvrstan je odgovor na dva pitanja: \u0161to zna\u010di upravljati jedrenjakom i koliki je zna\u010daj pomorske trgovine u 19. stolje\u0107u. Na oba pitanja znala\u010dki odgovara autorica Tea Marinovi\u0107 na stranicama ove knjige. Kroz prijevod Dnevnika i sva stru\u010dna i tehni\u010dka obja\u0161njenja reflektira se umije\u0107e upravljanja jedrenjakom, ali i posadom, \u0161to je trajni izazov koji u\u010destalo dovodi \u010dovjeka do granica vlastitih snaga, a povremeno i samog \u017eivota. Tea Marinovi\u0107 je to izvrsno prikazala prevode\u0107i Dnevnik koji je ponekad tehni\u010dki suhoparan, ali istovremeno odra\u017eava sve izazove jedrenja\u010dke plovidbe. Ovaj Dnevnik se mo\u017ee \u010ditati kao mali priru\u010dnik jedrenja\u010dke plovidbe, gdje \u0107ete nau\u010diti skoro sve o vjetrovima, o jarbolima i jedrilju, o konopima i sidrima, o sastavnim dijelovima jedrenjaka i du\u017enostima posade. Svi na briku Genitor Nicol\u00f2, kako \u010dasnici tako i posada, svjesni su da svaka plovidba mo\u017ee biti njihova zadnja, da svaka nevera mo\u017eda zna\u010di sudbinu plave grobnice, pa zajedni\u010dkim naporima sudjeluju u svim aktivnostima na brodu djeluju\u0107i poput uskla\u0111enog orkestra. \u010citaju\u0107i ovaj Dnevnik nazire se i odgovor na drugo pitanje vezano uz zna\u010daj pomorske trgovine 19. stolje\u0107a. Ustaljeni tereti jedrenjaka, \u017eito i ugljen, pravci plovidbe Crno more \u2013 Atlantik (Ujedinjeno Kraljevstvo) ukazuju na tipi\u010dne trgova\u010dke aktivnosti pomorske trgovine: transport hrane potrebne na globalnom tr\u017ei\u0161tu i transport ugljena potrebnog za industriju, \u017eeljeznicu i parobrodarstvo. Nije na odmet primijetiti kako  su jedrenjaci prevoze\u0107i ugljen za potrebe parobroda sami sebi skra\u0107ivali prostor i vijek djelovanja. (Iz recenzije izv. prof. dr. sc. Matea Bratani\u0107a)<\/p>\n\n\n\n

Knjiga je izdana u nakladi Muzeja op\u0107ine Jelsa uz financijsku potporu Op\u0107ine Jelsa, a u Hrvatskom pomorskom muzeju Split predstavit \u0107e ju recenzent dr. sc. Mladenko Domazet, te urednik i kustos Muzeja op\u0107ine Jelsa Duje Dorotka.<\/p>\n\n\n\n

Radujemo se Va\u0161em dolasku!<\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":51739,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-51738","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Jelsa-pozivnica.jpg?fit=1080%2C1350&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51738","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=51738"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51738\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":51741,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51738\/revisions\/51741"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/51739"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=51738"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=51738"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=51738"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}