{"id":51708,"date":"2026-03-04T21:46:33","date_gmt":"2026-03-04T21:46:33","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51708"},"modified":"2026-03-04T21:46:33","modified_gmt":"2026-03-04T21:46:33","slug":"mario-simunkovic-knjige-biografija-zrtava-koncentracijskog-logora-jasenovac","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51708","title":{"rendered":"Mario \u0160imunkovi\u0107: Knjige biografija \u017ertava koncentracijskog logora Jasenovac"},"content":{"rendered":"\n

Knjige biografija \u017ertava koncentracijskog logora Jasenovac<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Ve\u0107ina knjiga o koncentracijskom logoru Jasenovac objavljenih do 2013. godine odnosila se na sje\u0107anja pre\u017eivjelih i dokumente vezane uz koncentracijski logor Jasenovac. Velik broj tih knjiga sadr\u017ei fragmente biografskih podataka jasenova\u010dkih zato\u010denika, a neke knjige kao Leksikon NOR-a 1 i 2 ili Narodni heroji Jugoslavije sadr\u017ee biografije pojedinih osoba koje su stradale ili pre\u017eivjele logor Jasenovac. Tako\u0111er postoje i biografske knjige o osobama koje su stradale u logoru Jasenovac poput one o Marijanu Kraja\u010di\u0107u.[1]<\/a><\/p>\n\n\n\n

Prvi popis \u017ertava logora Jasenovac prema podacima Statisti\u010dkog zavoda Jugoslavije objavio je Bo\u0161nja\u010dki institut 1998. godine, odnosno objavio je pretisak fotokopije popisa Saveznog zavoda za statistiku koji je napravljen 1992. godine. Prvi slu\u017ebeni popis osoba koje su ubijene u koncentracijskom logoru Jasenovac objavilo je Spomen podru\u010dje Jasenovac 2007. godine s ciljem poku\u0161aja utvr\u0111ivanja broja ubijenih. Taj popis je temelj za biografski pristup istra\u017eivanju osoba koje su ubijene u koncentracijskom logoru Jasenovac.<\/p>\n\n\n\n

Koncentracijski logor Jasenovac \u010desto se u javnosti svodi na brojke, procjene i polemike o ukupnom broju stradalih. Biografski pristup vra\u0107a uz ime i prezime \u017eivotnu pri\u010du svakoj osobi. Time se \u017ertve prestaju promatrati kao masa imena ili brojaka, a postaju konkretne osobe sa svojim zanimanjima, svjetonazorima, obiteljskim vezama i dru\u0161tvenim ulogama. To je temelj dostojanstvenog sje\u0107anja. S druge strane takav mikrohistorijski pristup pridonosi preciznijem utvr\u0111ivanju identiteta \u017ertava i smanjuje prostor za manipulacije \u017ertvama ili negacionizam.<\/p>\n\n\n\n

U posljednjih dvadesetak godina izdano je vi\u0161e knjiga i publikacija u kojima su obra\u0111ene biografije zato\u010denika. Iako je u njima obra\u0111eno manje od jedan posto biografija \u017ertava, one mogu biti poticaj i metodolo\u0161ki okvir povjesni\u010darima i istra\u017eiva\u010dima da naprave istra\u017eivanje za bilo koje drugo geografsko podru\u010dje, poduze\u0107e, \u0161kolu, nacionalnu skupinu ili grupu zato\u010denika.<\/p>\n\n\n\n

Ovdje donosim popis od deset knjiga koje sam koristio u svojim istra\u017eivanjima vezanim uz grad Zagreb i logora\u0161e koncentracijskog logora Jasenovac:<\/p>\n\n\n\n

\u0110or\u0111e Mihovilovi\u0107, \u0106elija smrti, Spomen podru\u010dje Jasenovac, Jasenovac, 2013.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Knjiga koja je obradila biografije jedne skupine logora\u0161a osu\u0111enih na smrt gla\u0111u bila je knjiga \u0106elija smrti autora \u0110or\u0111a Mihovilovi\u0107a objavljena 2013. godine u izdanju Javne ustanove Spomen podru\u010dja Jasenovac. U knjizi su objavljene 54 biografije osoba zato\u010denih u \u0107elijama smrti u kojima su usta\u0161e logora\u0161e ubijali izgladnjivanjem na smrt. Sadr\u017ei biografije i veliku koli\u010dinu informacija o logora\u0161ima te njihove fotografije, \u0161to omogu\u0107uje da i manje upu\u0107eni \u010ditatelji saznaju vi\u0161e o doga\u0111ajima koji su se zbivali u logoru izme\u0111u 1941. i 1945. godine. Posebnost knjige je u tome \u0161to je prva knjiga orijentirana na biografije \u017ertava. <\/p>\n\n\n\n

\u0110or\u0111e Mihovilovi\u0107, Zagreba\u010dki tramvajci u koncentracijskom logoru Jasenovac, Spomen podru\u010dje Jasenovac, Jasenovac. 2014.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U ovoj knjizi \u0110or\u0111e Mihovilovi\u0107 je obradio biografije radnika Zagreba\u010dkog elektri\u010dnog tramvaja koji su poginuli ili ubijeni za vrijeme Drugog svjetskog rata, a me\u0111u njima su bili i zato\u010denici koncentracijskog logora Jasenovac. Samo u usta\u0161kim logorima u Jasenovcu i Staroj Gradi\u0161ki na razli\u010dite na\u010dine umorena su tridesetorica djelatnika Zagreba\u010dkog elektri\u010dnog tramvaja. Me\u0111u njima osam voza\u010da, jedanaest konduktera, dva \u010dinovnika i devetorica radnika na razli\u010ditim tehni\u010dkim poslovima (stolari, bravari, itd.). Na razli\u010dite na\u010dine \u017eivot je izgubio jo\u0161 31 radnik ZET-a. Osim u logorima zagreba\u010dki tramvajci stradali su i kao pripadnici partizanskih jedinica, dok je dio umoren na zagreba\u010dkim i drugim strati\u0161tima.<\/p>\n\n\n\n

\u0110or\u0111e Mihovilovi\u0107, Pri\u010da o Tediju, Spomen-podru\u010dje Jasenovac, Jasenovac, 2015.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pri\u010da o Tediju je pri\u010da o dje\u010daku Fedoru Tediju Drau\u0161niku koji je kao \u0161estogodi\u0161nji neprijatelj re\u017eima zajedno sa mla\u0111im bratom Georgom i majkom Emilijom pro\u0161ao kroz logore u Staroj Gradi\u0161ki i Jasenovcu. Publikacija se temelji na dokumentima, fotografijama i njegovim sa\u010duvanim crte\u017eima kojima izra\u017eava svoje dojmove i osje\u0107aje.<\/p>\n\n\n\n

Dejan Motl i \u0110or\u0111e Mihovilovi\u0107, Zaboravljeni – Knjiga o posljednjim jasenova\u010dkim logora\u0161ima, Spomen podru\u010dje Jasenovac, Savez antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista RH, Jasenovac-Zagreb, 2015.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na preko 900 stranica teksta autori su donijeli do sada najop\u0161irniju i najprecizniju analizu onih koji su uspjeli u posljednjim danima logora Jasenovac i Stara Gradi\u0161ka pobje\u0107i iz logora, sakriti se u logoru ili povla\u010diti se s usta\u0161ama i na taj na\u010din pre\u017eivjeti do dolaska Jugoslavenske armije. Mihovilovi\u0107 i Motl do\u0161li su do brojke od 169 onih koji su pre\u017eivjeli posljednje dane usta\u0161kog logora u Jasenovcu \u010dije biografije donose uz velik broj dokumenata i fotografskih priloga. U knjizi se nalazi i 15 biografija zato\u010denika koji nisu bili sudionici proboj\u00e2 ili nisu pre\u017eivjeli proboje, a vo\u0111eni su u popisima sudionika proboj\u00e2 i 11 biografija zato\u010denika koji su poginuli u proboju iz logora III.<\/p>\n\n\n\n

\u0110or\u0111e Mihovilovi\u0107, \u017deljezni\u010dari u koncentracijskom logoru Jasenovac – knjiga I (Radionica Zagreb Hrvatskih dr\u017eavnih \u017eeljeznica), Spomen podru\u010dje Jasenovac, Jasenovac, 2017.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U knjizi se nalaze biografije 78 radnika Radionice Zagreb Hrvatskih dr\u017eavnih \u017eeljeznica (danas Tvornice \u017eeljezni\u010dkih vozila \u201cGredelj\u201d) koji su pro\u0161li kroz logore u Jasenovcu i Staroj Gradi\u0161ki. U logoru je ubijeno 46 radnika, dva radnika su proslije\u0111ena iz logora u druge europske logore gdje su umrli ili ubijeni za vrijeme rata, a 30 radnika je pre\u017eivjelo koncentracijski logor Jasenovac.<\/p>\n\n\n\n

\u0110or\u0111e Mihovilovi\u0107, \u017deljezni\u010dari u koncentracijskom logoru Jasenovac – knjiga II (Glavna \u017eeljezni\u010dka radionica Sarajevo), Spomen podru\u010dje Jasenovac, Jasenovac, 2018.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kroz Jasenovac i Staru Gradi\u0161ku pro\u0161lo je ukupno 150 \u017eeljezni\u010dara sarajevske Glavne \u017eeljezni\u010dke radionice od kojih je 123 ondje ubijeno, dok ih je 27 pro\u0161lo kroz navedene logore. Dio je pre\u017eivio rat (njih 14), dok su trinaestorica nakon izlaska iz logora stradala na drugim mjestima ili kao pripadnici NOVJ-a. U knjizi se nalaze njihove biografije, kao I velik broj fotografija I dokumenata.<\/p>\n\n\n\n

Zdravko Dizdar, Logor Danica u Koprivnici 1941. \u2013 1942. (1-3), Muzej grada Koprivnice i Bogadigrafika, 2017.-2020.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Velika vrijednost Dizdarovog pedantnog istra\u017eivanja logora Danica je u tre\u0107oj, zavr\u0161noj knjizi u kojoj su u prvom planu imena i biografije svih 4349 identificiranih logora\u0161a. Velik broj logora\u0161a je ubijen u koncentracijskom logoru Jasenovac, a logor Jasenovac se u knjizi spominje vi\u0161e od 1200 puta o \u010demu svjedo\u010di va\u017enost ove knjige za prou\u010davanje sudbina jasenova\u010dkih logora\u0161a.<\/p>\n\n\n\n

\u0110or\u0111e Mihovilovi\u0107, Mario \u0160imunkovi\u0107, Zapre\u0161i\u0107ki kraj i koncentracijski logor Jasenovac, Spomen podru\u010dje Jasenovac, Jasenovac, 2021.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U knjizi su obra\u0111ene biografije osoba koje su pro\u0161le kroz koncentracijski logor jasenovac, a ro\u0111ene su ili \u017eivjele jedan period svog \u017eivota u zapre\u0161i\u0107kom kraju. Pod pojmom Zapre\u0161i\u0107ki kraj obuhva\u0107eni su grad Zapre\u0161i\u0107 i sedam okolnih op\u0107ina: Bistra, Brdovec, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica i Pu\u0161\u0107a. Kroz koncentracijski logor Jasenovac pro\u0161lo je 208 \u017ertava, od \u010dega su 143 osobe ubijene i 65 osoba koje su na razli\u010dite na\u010dine uspjele pre\u017eivjeti ili pro\u0107i kroz Jasenovac. Me\u0111u 65 pre\u017eivjelih \u010dak je 13 onih koji su nakon pu\u0161tanja, bijega, razmjene ili premje\u0161tanja iz Jasenovca izgubili \u017eivot u vrijeme Drugog svjetskog rata ili su umrli od posljedica boravka u logoru. Knjiga donosi i model kategorizacije \u017ertava za druga geografska podru\u010dja.<\/p>\n\n\n\n

Narodni heroj Jakov Dugand\u017ei\u0107, Spomen podru\u010dje Jasenovac, Jasenovac, 2022.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Knjiga opisuje \u017eivot Jakova Dugand\u017ei\u0107a i donosi velik broj fotografija, dokumenata i novinskih \u010dlanaka koji se odnose na Jakova Dugand\u017ei\u0107a. Velik dio tih materijala je iz obiteljske ostav\u0161tine koju je obitelj darovala Spomen podru\u010dju Jasenovac. Izdavanjem te knjige Spomen-podru\u010dje Jasenovac nastojalo je u\u010diniti dodatni iskorak prema o\u010duvanju sje\u0107anja na Jakova Dugand\u017ei\u0107a uz nadu da \u0107e knjiga predstavljati i neku vrstu trajnog spomenika, \u0161to je posebno va\u017eno u odnosu na \u010dinjenicu da je dio spomen obilje\u017eja \u0161to se odnose na njega uklonjen 1990-ih godina.<\/p>\n\n\n\n

Slavko Alojz Kramar, Slovenski tabori\u0161\u010dniki v Jasenovcu: Knjiga imen in obrazov, Slovenski dom Zagreb i Svet slovenske narodne manj\u0161ine Mesta Zagreb, 2024, 2. popravljena izdaja<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Otac Slavka Kramara, autora knjige, ubijen je u Jasenovcu. Autor je popisao imena 309 ubijenih Slovenaca logora\u0161a i 109 pre\u017eivjelih Slovenaca logora\u0161a. U knjizi je obradio 268 biografija ubijenih i 89 biografija pre\u017eivjelih logora\u0161a koncentracijskog logora Jasenovac. U knjizi se nalazi i bogata dokumentarna i fotografska gra\u0111a.<\/p>\n\n\n\n

Mario \u0160imunkovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

[1]<\/a> Ovaj prikaz knjiga dio je odgovora na pitanje \u0161to smatram stru\u010dno pouzdanom literaturom o koncentracijskom logoru Jasenovac. Vi\u0161e o tome u mom prilogu: Odgovor na pitanje Luke \u0160ari\u0107a \u201cTko odre\u0111uje imamo li dovoljno literature o Jasenovcu i je li ona pouzdana?\u201d, https:\/\/historiografija.hr\/?p=47536<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-51708","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51708","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=51708"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51708\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":51709,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51708\/revisions\/51709"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=51708"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=51708"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=51708"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}