{"id":51640,"date":"2026-02-25T23:05:46","date_gmt":"2026-02-25T23:05:46","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51640"},"modified":"2026-02-25T23:05:46","modified_gmt":"2026-02-25T23:05:46","slug":"armina-galijas-russkij-mir-i-srpski-svet-ideje-projekti-ratovi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51640","title":{"rendered":"Armina Galija\u0161, \u201eRusskij mir i srpski svet. Ideje, projekti, ratovi\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Knjiga donosi detaljnu komparativnu studiju ruskog i srpskog ultranacionalisti\u010dkog i hegemonijskog diskursa, tj. koncepata&nbsp;<em>ruskog mira <\/em>i <em>srpskog sveta.<\/em> Dubinska analiza kombinira povijesno i dru\u0161tveno-politi\u010dko istra\u017eivanje velikosrpskog nacionalizma i ruskog neoimperijalizma. Knjiga polazi od premise o smislu povijesti kao znanosti koja nikad nije u stanju predvidjeti bilo \u0161to. Upravo stoga knjiga povla\u010di paralele izme\u0111u jugoslavenskih ratova 1990-ih, te mogu li nam oni pomo\u0107i da razumijemo ruski napad na Ukrajinu? Postoje li paralele izme\u0111u njih? Je li u njima ukodiran neki imperijalni karakter, etni\u010dki nacionalizam ili pak oboje? Ovdje se uspore\u0111uju dva projekta, dana\u0161nje Rusije prema Ukrajini i Srbije prema Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Kosovu i Crnoj Gori, uglavnom tijekom 1990-ih godina, te dva politi\u010dka modela iz 19. stolje\u0107a, koji su sada modernizirani i ne\u0161to modificirani pod nazivima <em>Russkiy mir<\/em> i <em>srpski svet<\/em>. Cilj ovog istra\u017eivanja je identificirati klju\u010dne elemente ta dva suvremena modela te procijeniti u kojoj mjeri su univerzalni ili specifi\u010dni i u kojoj mjeri su sli\u010dni, odnosno razli\u010diti. Ideja o ruskom svijetu koja datira jo\u0161 iz 19. stolje\u0107a je 2007. redefinirana prvo kao kulturni, a uskoro nakon toga i politi\u010dki koncept, da bi ne\u0161to kasnije prerasla i u konkretan projekt te slu\u017eila kao opravdanje za ruske intervencije u regiji (Gruzija 2008, pripajanje Krima 2014, napad na Ukrajinu 2022). Na teritoriju biv\u0161eg SSSR-a po\u010deo je proces koji u mnogo \u010demu podsje\u0107a na SFRJ iz 1990-tih i srpske te\u017enje za nacionalnim ujedinjenjem i promjenom postoje\u0107ih granica. Te srpske teritorijalne pretenzije iz 1990-ih nisu potpuno nestale okon\u010danjem ratova i potpisivanjem mirovnih sporazuma. Danas se ponovno artikuliraju u javnom prostoru u ne\u0161to modificiranom obliku i, za razliku od aktualnih ruskih, jo\u0161 uvijek predstavljaju politi\u010dki koncept bez upotrebe sile. Prema ruskom primjeru i inspirirane ruskim nazivom, te aspiracije su 2020. godine redefinirane pod imenom <em>srpski svet<\/em>. To stvara dojam da je srpski koncept kopija ruskog. Me\u0111utim, je li to zaista tako?<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Armina Galija\u0161<\/strong> je povjesni\u010darka zaposlena na Centru za studije Jugoisto\u010dne Europe Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, gdje se bavi istra\u017eivanjem nacionalizma, politi\u010dkih ideologija i procesa oblikovanja identiteta. Autorica je brojnih znanstvenih radova o ratovima 1990-ih, kulturi sje\u0107anja i revizionizmu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2026.<br>Broj stranica: 125<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/srednja-europa.hr\/proizvod\/russkij-mir-i-srpski-svet-ideje-projekti-ratovi\">https:\/\/srednja-europa.hr\/proizvod\/russkij-mir-i-srpski-svet-ideje-projekti-ratovi<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":51641,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"spay_email":"","footnotes":"","jetpack_publicize_message":""},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-51640","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i2.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/Ruski-svijet-i-srpski-svijet.jpg?fit=986%2C1388&ssl=1","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51640","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=51640"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51640\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":51642,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51640\/revisions\/51642"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/51641"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=51640"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=51640"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=51640"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}