{"id":51640,"date":"2026-02-25T23:05:46","date_gmt":"2026-02-25T23:05:46","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51640"},"modified":"2026-02-25T23:05:46","modified_gmt":"2026-02-25T23:05:46","slug":"armina-galijas-russkij-mir-i-srpski-svet-ideje-projekti-ratovi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51640","title":{"rendered":"Armina Galija\u0161, \u201eRusskij mir i srpski svet. Ideje, projekti, ratovi\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Knjiga donosi detaljnu komparativnu studiju ruskog i srpskog ultranacionalisti\u010dkog i hegemonijskog diskursa, tj. koncepata&nbsp;<em>ruskog mira <\/em>i <em>srpskog sveta.<\/em> Dubinska analiza kombinira povijesno i dru\u0161tveno-politi\u010dko istra\u017eivanje velikosrpskog nacionalizma i ruskog neoimperijalizma. Knjiga polazi od premise o smislu povijesti kao znanosti koja nikad nije u stanju predvidjeti bilo \u0161to. Upravo stoga knjiga povla\u010di paralele izme\u0111u jugoslavenskih ratova 1990-ih, te mogu li nam oni pomo\u0107i da razumijemo ruski napad na Ukrajinu? Postoje li paralele izme\u0111u njih? Je li u njima ukodiran neki imperijalni karakter, etni\u010dki nacionalizam ili pak oboje? Ovdje se uspore\u0111uju dva projekta, dana\u0161nje Rusije prema Ukrajini i Srbije prema Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Kosovu i Crnoj Gori, uglavnom tijekom 1990-ih godina, te dva politi\u010dka modela iz 19. stolje\u0107a, koji su sada modernizirani i ne\u0161to modificirani pod nazivima <em>Russkiy mir<\/em> i <em>srpski svet<\/em>. Cilj ovog istra\u017eivanja je identificirati klju\u010dne elemente ta dva suvremena modela te procijeniti u kojoj mjeri su univerzalni ili specifi\u010dni i u kojoj mjeri su sli\u010dni, odnosno razli\u010diti. Ideja o ruskom svijetu koja datira jo\u0161 iz 19. stolje\u0107a je 2007. redefinirana prvo kao kulturni, a uskoro nakon toga i politi\u010dki koncept, da bi ne\u0161to kasnije prerasla i u konkretan projekt te slu\u017eila kao opravdanje za ruske intervencije u regiji (Gruzija 2008, pripajanje Krima 2014, napad na Ukrajinu 2022). Na teritoriju biv\u0161eg SSSR-a po\u010deo je proces koji u mnogo \u010demu podsje\u0107a na SFRJ iz 1990-tih i srpske te\u017enje za nacionalnim ujedinjenjem i promjenom postoje\u0107ih granica. Te srpske teritorijalne pretenzije iz 1990-ih nisu potpuno nestale okon\u010danjem ratova i potpisivanjem mirovnih sporazuma. Danas se ponovno artikuliraju u javnom prostoru u ne\u0161to modificiranom obliku i, za razliku od aktualnih ruskih, jo\u0161 uvijek predstavljaju politi\u010dki koncept bez upotrebe sile. Prema ruskom primjeru i inspirirane ruskim nazivom, te aspiracije su 2020. godine redefinirane pod imenom <em>srpski svet<\/em>. To stvara dojam da je srpski koncept kopija ruskog. Me\u0111utim, je li to zaista tako?<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Armina Galija\u0161<\/strong> je povjesni\u010darka zaposlena na Centru za studije Jugoisto\u010dne Europe Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, gdje se bavi istra\u017eivanjem nacionalizma, politi\u010dkih ideologija i procesa oblikovanja identiteta. Autorica je brojnih znanstvenih radova o ratovima 1990-ih, kulturi sje\u0107anja i revizionizmu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2026.<br>Broj stranica: 125<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/srednja-europa.hr\/proizvod\/russkij-mir-i-srpski-svet-ideje-projekti-ratovi\">https:\/\/srednja-europa.hr\/proizvod\/russkij-mir-i-srpski-svet-ideje-projekti-ratovi<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":51641,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-51640","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/Ruski-svijet-i-srpski-svijet.jpg?fit=986%2C1388&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":51640,"position":0},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a &#8220;Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata&#8221; u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":51640,"position":1},"title":"Dragan Popovi\u0107, &#8220;PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53752","url_meta":{"origin":51640,"position":2},"title":"RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLO\u017dBE: Dejan Kr\u0161i\u0107: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije \u2014 Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"sudjeluju: Boris Buden, Ana Devi\u0107, Marko Golub moderira: \u0110ur\u0111ica \u0106ili\u0107 Na Dan dr\u017eavnosti, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u odr\u017eat \u0107e se finissage izlo\u017ebe Dizajn, socijalizam, modernizam i promocija knjige Dejana Kr\u0161i\u0107a Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a, objavljene u izdanju Udruge Bijeli\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54309,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54309","url_meta":{"origin":51640,"position":3},"title":"Tena Korkut \u201eU ime pradjeda\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Koncem 2025. godine u nakladi Koordinacije \u017eidovskih op\u0107ina u Republici Hrvatskoj iza\u0161la je knjiga \u201eU ime pradjeda\u201c autorice Tene Korkut, o njenom pretku Davidu Meislu, nadkantoru i voditelju Prvog hrvatskog pjeva\u010dkog dru\u0161tva \u201cZora\u201d.\u00a0 O knjizi Muzikologinja Tamara Jurki\u0107 Sviben istaknula je da je knjiga U ime pradjeda autorice Tene Korkut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/U-ime-pradjeda.jpg?fit=480%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52993,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52993","url_meta":{"origin":51640,"position":4},"title":"Vedran Ivankovi\u0107, &#8220;Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga \"Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone\", arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a. Knjiga arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone prvi je sveobuhvatni prikaz urbanog razvoja i arhitekture zapadnog dijela\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":51886,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51886","url_meta":{"origin":51640,"position":5},"title":"Armina Galija\u0161, \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Akademska knjiga iz Novog Sada je objavila knjigu Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (s njema\u010dkog preveo: Mi\u0161o Kapetanovi\u0107) U opisu se navodi: \u201eU ratnoj Banjoj Luci 1990\u20131995, etnopolitika srpskih vlasti preoblikovala je demografiju, svakodnevicu, identitet i urbanu strukturu grada. Autorka precizno prati nastanak i nametanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51640","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=51640"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51640\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":51642,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51640\/revisions\/51642"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/51641"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=51640"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=51640"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=51640"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}