{"id":5157,"date":"2017-07-05T09:03:25","date_gmt":"2017-07-05T09:03:25","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=5157"},"modified":"2017-07-05T09:05:21","modified_gmt":"2017-07-05T09:05:21","slug":"yu-historija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5157","title":{"rendered":"YU historija"},"content":{"rendered":"

YU historija je znanstveni projekt na kojem niz povjesni\u010dara radi na izradi multiperspektivne povijesti Jugoslavije – njihovi brojni tekstovi dostupni su na internetskoj stranici projekta http:\/\/www.yuhistorija.com\/, a uskoro \u0107e biti i u tiskanom izdanju.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

YU Historija<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.yuhistorija.com\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

O projektu<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Projekat polazi od dve komplementarne premise: kao prvo, da \u0107e duboki razdori koje su za sobom ostavili ratovi devedesetih opstajati na putu pomirenja i normalizacije odnosa nekada\u0161njih \u201ejugoslovenskih\u201c naroda sve dok istorijska istina bude zamagljivana, zloupotrebljavana i manipulisana; drugo, \u0161to je potvrdila i konferencija u Sarajevu 2013, nau\u010dnici iz biv\u0161ih jugoslovenskih republika, koji se rukovode istorijskim \u010dinjenicama, a ne politi\u010dki motivisanom i mahom dominantnim pristupima jugoslovenskoj istoriografiji, spremni su da se udru\u017ee u prvom regionalnom nau\u010dnom poduhvatu interpretacije istorije Jugoslavije \u2013 od nastanka nakon Prvog svetskog rata, preko perioda socijalisti\u010dke Jugoslavije nakon Drugog svetskog rata, sve do krvavog raspada.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Op\u0161ti cilj projekta je da doprinese regionalnoj normalizaciji kroz na \u010dinjenicama zasnovanu, \u010dvrsto argumentovanu i multiperspektivnu istoriju Jugoslavije. U ovom kontekstu se regionalno istra\u017eivanje i analiza upravo najosetljivijih, me\u0111usobno osporavanih i kontroverznih tema, koje \u0107e obra\u0111ivati timovi istaknutih istori\u010dara iz svih sedam dr\u017eava nastalih iz \u201edruge\u201c Jugoslavije najvi\u0161e obra\u0107aju mladim ljudima \u2013 potencijalnim donosiocima odluka i kreatorima javnog mnjenja \u2013 kako bi ih osposobili da razlikuju misinterpretacije, distorzije i revizionizam od istorijskih \u010dinjenica s jedne, i zala\u017eu se za demokratska na\u010dela s druge strane.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Projekat se tako\u0111e obra\u0107a klju\u010dnim faktorima u celom regionu, uklju\u010duju\u0107i tvorce nastavnih programa, politi\u010dare, akademike, medije i druge \u2013 pred kojima je danas izazov EU agende za normalizaciju odnosa u Zapadnom Balkanu \u2013 i to putem sna\u017enog prisustva u sajber prostoru, na javnoj sceni i \u0161iroko distribuiranih primeraka publikacije.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Ovaj trogodi\u0161nji projekat Helsinski odbor za ljudska prava u Srbiji realizuje zahvaljuju\u0107i podr\u0161ci Saveznog ministarstva za inostrane poslove SR Nema\u010dke, preko Ambasade SR Nema\u010dke u Beogradu. Projekat proizilazi iz dvoipodecenijskog angazmana i iskustva Helsinskog odbora o neophodnosti visedimenzionalnog pristupa istoriji Balkana.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

AUTORI<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.yuhistorija.com\/serbian\/autori.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.yuhistorija.com\/authors.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

TEME<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Jugoslovenska ideja > Prva Jugoslavija > II svetski rat > Druga Jugoslavija > Dru\u0161tvo > Ekonomija > Kultura i religija > Me\u0111unarodna politika > Ratovi 1991-1999 > Region nakon 2000.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

TEKSTOVI<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Uvodni tekst | Dokumenti | Bibliografija | Analize slu\u010daja<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Jugoslovenska ideja<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Drago Roksandi\u0107: Jugoslavenstvo prije stvaranja Jugoslavije<\/p>\n

Dubravka Stojanovi\u0107: Privatno jugoslovenstvo i srpsko javno mi\u0161ljenje 1890-1914<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Prva Jugoslavija<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Latinka Perovi\u0107: Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (1918\u20131929) \/ Kraljevina Jugoslavija (1929\u20131941): nastanak, trajanje i kraj<\/p>\n

Latinka Perovi\u0107: Vidovdanski ustav (29. jun 1921), prvi ustav jugoslovenske dr\u017eave: pobeda unitaristi\u010dko-centralisti\u010dkog koncepta nad konceptom slo\u017eene dr\u017eave<\/p>\n

Latinka Perovi\u0107: Ubistvo politi\u010dkih predstavnika hrvatskog naroda u Narodnoj skup\u0161tini 20. juna 1928. godine<\/p>\n

Latinka Perovi\u0107: Separatizam kao reakcija na diktaturu od 6. januara 1929. godine<\/p>\n

Aleksandar R. Mileti\u0107: Etni\u010dki predznak jugoslovenske iseljeni\u010dke politike, 1918-1928<\/p>\n

Drago Roksandi\u0107: Prvi svjetski rat \u2013 povijest mr\u017enje u Jugoisto\u010dnoj Europi?<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

II svetski rat<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Milivoj Be\u0161lin: Unutra\u0161nja politika kompromisa: stvaranje Jugoslavije na federativnim principima u Drugom svetskom ratu 1941\u20131945<\/p>\n

Dragan Markovina: Kolaboracija na podru\u010dju Hrvatske<\/p>\n

Gaj Trifkovi\u0107: Od \u201ebandita\u201c do \u201eJugoslovenske armije\u201c: partizanski rat 1941\u20131945.<\/p>\n

Marko Attila Hoare: Kolaboracija bo\u0161nja\u010dkih Muslimana u Drugom svetskom ratu<\/p>\n

Milan Radanovi\u0107: Kolaboracija JVuO sa nema\u010dkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.<\/p>\n

Milovan Pissari: Holokaust u Jugoslaviji<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Druga Jugoslavija<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Husnija Kamberovi\u0107: Nacionalno pitanje i koncepti dr\u017eave: centralizam, federalizam, autonomizam, regionalizam<\/p>\n

Milivoj Be\u0161lin: Reforma jug\u043esl\u043ev\u0435nske f\u0435d\u0435r\u0430ci\u0458e i Srbija: dekonstrukcija centralisti\u010dke paradigme i formulisanje alternativa<\/p>\n

Hrvoje Klasi\u0107: \u201eFederiranje federacije\u201c dru\u0161tveno-politi\u010dke promjene u Jugoslaviji 1960-ih i 1970-ih<\/p>\n

Aleksandar R. Mileti\u0107: Generacije srpskih (re)centralista, 1968-1990: Opravdani zahtevi ili put u raspad Jugoslavije?<\/p>\n

Bo\u017eo Repe: Slovenci i raspad Jugoslavije<\/p>\n

Ljubica Jan\u010deva: Konstituisanje nezavisne i suverene Republike Makedonije (1990-1992)<\/p>\n

Latinka Perovi\u0107: Kako su se izra\u017eavali razli\u010diti politi\u010dki interesi u Jugoslaviji<\/p>\n

Mrika Limani: Kosovski Albanci u Jugoslaviji \u2013 borba za autonomiju<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Dru\u0161tvo<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Nena Mo\u010dnik: \u201cU divojke me\u0111u nogan janje, a u mene no\u017eina za klanje\u201d: Epistemolo\u0161ka evolucija \u201epredstave o seksualnosti\u201c kroz nasilje na Balkanu<\/p>\n

Katarina Mir\u010devska: Izbeglice u Jugoslaviju tokom gra\u0111anskog rata u Gr\u010dkoj – Od emigranata do punopravnih gra\u0111ana<\/p>\n

Sandi Abram: \u201eMi de\u010daci\u201c: Genealogija (re)produkovanja dominantne socijalisti\u010dke mu\u0161kosti u Sloveniji kroz dispozitiv vojske<\/p>\n

Vera Katz: Bratstvo i jedinstvo na primjeru Bosne i Hercegovine \u2212 ideal, realnost, iluzija<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Ekonomija<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Vladimir Gligorov: Jugoslavija i razvoj: korist i tro\u0161kovi klju\u010dna tema sporenja<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Kultura i religija<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u0160erbo Rastoder: Religioznost s politi\u010dkim predznakom – Vjerske zajednice u Crnoj Gori i ratovi 1991-1999<\/p>\n

Bor\u010de Ilievski: Autokefalnost na \u010dekanju \u2013 Prilog prou\u010davanju odnosa republi\u010dkih i saveznih vlasti u Jugoslaviji prema Makedonskoj pravoslavnoj crkvi 1958-1980<\/p>\n

Darko Hudelist: Katoli\u010dka crkva u Hrvatskoj u XX stolje\u0107u<\/p>\n

Sr\u0111an Bari\u0161i\u0107: Srpska pravoslavna crkva i Jugoslavija<\/p>\n

Nenad Makuljevi\u0107: Jugoslovenska umetnost i kultura: od umetnosti nacije do umetnosti teritorije<\/p>\n

Aleksandar Ignjatovi\u0107: Dva modernizma u dve Jugoslavije: arhitektura i ideologija, 1929-1980<\/p>\n

Nenad Makuljevi\u0107: Ivan Me\u0161trovi\u0107: od proroka do protivnika jugoslovenstva<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Me\u0111unarodna politika<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Tvrtko Jakovina: Aktivna koegzistencija nesvrstane Jugoslavije<\/p>\n

Dragan \u0110ukanovi\u0107: SFR Jugoslavija i Evropska ekonomska zajednica: od uspe\u0161ne saradnje i potencijalnog \u010dlanstva do suspenzije svih sporazuma<\/p>\n

Petar \u017darkovi\u0107: Jugoslavija i SSSR 1945 \u2013 1980: istorijat jednog hladnoratovskog odnosa<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Ratovi 1991-1999.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Audrey Helfant Budding: Srpski nacionalizam u dvadesetom veku<\/p>\n

Tatjana Taba\u010dki i Andrej Jakovljev: Logori u Srbiji devedesetih<\/p>\n

Marko Attila Hoare: Kako je JNA postala velikosrpska vojska<\/p>\n

Josip Glaurdi\u0107: U potrazi za jedinstvom: Zapadne sile i raspad Jugoslavije<\/p>\n

Nena Tromp: Su\u0111enje Slobodanu Milo\u0161evi\u0107u kao vredan istorijski izvor za bolje razumevanje raspada SFRJ<\/p>\n

Aleksandra \u0110uri\u0107 Bosni\u0107: Zatvoreno dru\u0161tvo i njegovi prijatelji: upotreba ideologije u kulturi Srbije od 1986. do 2016.<\/p>\n

Ivan \u010colovi\u0107: Kosovski mit<\/p>\n

Renaud de La Brosse: Politi\u010dka propaganda i projekt \u201cSvi Srbi u jednoj dr\u017eavi\u201d: posledice instrumentalizacije medija za ultranacionalisti\u010dke svrhe<\/p>\n

Dejan Anastasijevi\u0107: Kratka istorija paravojnih jedinica u jugoslovenskim ratovima 1991-1995 – Grabljive zveri i otrovne bube<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Region nakon 2000.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Mitja Velikonja: Jugoslavija posle Jugoslavije \u2013 Grafiti o Jugoslaviji u postjugoslovenskom urbanom prostoru<\/p>\n

Bo\u017eo Repe: Obe\u0107anja i \u010dinjenice u vezi s nezavisnom slovena\u010dkom dr\u017eavom<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":5158,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-5157","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/yu.png?fit=643%2C186&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":5157,"position":0},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":5157,"position":1},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":5157,"position":2},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":5157,"position":3},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":5157,"position":4},"title":"Drugi po redu studentski simpozij “In fonte veritas”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":5157,"position":5},"title":"Tribina “Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5157","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5157"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5157\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5161,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5157\/revisions\/5161"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5158"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5157"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5157"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5157"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}