{"id":51538,"date":"2026-02-18T21:55:14","date_gmt":"2026-02-18T21:55:14","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51538"},"modified":"2026-02-18T21:55:14","modified_gmt":"2026-02-18T21:55:14","slug":"predstavljanje-knjige-dubravke-zima-hodanje-poglavlja-iz-kulturne-povijesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51538","title":{"rendered":"Predstavljanje knjige Dubravke Zima \u201eHodanje. Poglavlja iz kulturne povijesti\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>U \u010detvrtak, 19.02.2026. u 18 sati odr\u017eat \u0107e se u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu predstavljanje knjige Dubravke Zima, <em>Hodanje<\/em>. Knjigu \u0107e, uz autoricu, predstaviti Snje\u017eana Banovi\u0107, \u0110or\u0111e Mati\u0107 i Nenad Rizvanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>\u201eRije\u010d je o inovativnom istra\u017eivanju fenomena hodanja kao kulturno-povijesne prakse. Autorica temu obra\u0111uje u nekoliko razli\u010ditih kontekstualnih razina, lociraju\u0107i i prezentiraju\u0107i dru\u0161tvene, klasne i politi\u010dke dimenzije hodanja u na\u0161oj kulturnoj povijesti te pokazuju\u0107i na toj temi pro\u017eimanje i uvjetovanost niza kulturnih, dru\u0161tvenih, pa i politi\u010dkih fenomena s vernakularnim praksama.\u201c \u2014 dr. sc. Dinko \u017dupan<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga <em>Hodanje &#8211; poglavlja iz kulturne povijesti<\/em> Dubravke Zima nastala je iz potrebe da se poku\u0161a artikulirati hrvatski prinos u kontekstu povijesti hodanja, te iz ambicije potaknute studijom Rebecce Solnit Lutala\u0161tvo \u2013 povijest hodanja. Hodanje se u knjizi promatra kao \u010dinjenica kulturne povijesti, poku\u0161avaju\u0107i ispri\u010dati koherentnu (pri)povijest o tome \u0161to je sve hodanje zna\u010dilo u pro\u0161losti. U knjizi je fokus na prostorima koji su danas hrvatski, a koji su u pro\u0161losti bili dijelovima vrlo razli\u010ditih dru\u0161tvenih i dr\u017eavnih struktura i podvrgnuti razli\u010ditim vidovima dru\u0161tvene i politi\u010dke vlasti. U tome smislu odrednicu &#8216;hrvatski prostori&#8217; autorica koristi kao termin indikator, svjesno \u017ertvuju\u0107i historiografsku preciznost u korist tekstualne prohodnosti. Isto se odnosi i na kompleksne i mjestimice te\u0161ko obuhvatne politi\u010dke i dru\u0161tvene strukture u pojedinim vremenskim periodima: u tekstu se referira na op\u0107e politi\u010dke procese i povijesne doga\u0111aje u onoj mjeri u kojoj je to kontekstualno nu\u017eno za pri\u010du o hodanju.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Iz recenzija:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eHodanje je posljednjih desetlje\u0107a postalo tema nemalog broja kulturolo\u0161ko- znanstvenih knjiga. Sad je pred nama i (prva) hrvatska. \u201eHodanje\u201c autorice Dubravke Zima knjiga je koja istra\u017euje kulturnu arheologiju hodanja u hrvatskim krajevima. S izuzetkom (u ovom slu\u010daju neizbje\u017eno izuzetog) planinarenja, Dubravka se Zima bavi svim vrstama hodanja: dokonog i bijesnog, politi\u010dkog i vjerskog, \u017eenskog i mu\u0161kog. Tema Zimine knjige su devetnaestostoljetni flaneuri i flaneuse, kontinentalni perivoji i priobalne rive. Zima se bavi procesijama, pogrebima i hodo\u010da\u0161\u0107ima, ali i protestnim \u0161etnjama, demonstracijama i pogromima. U njenoj \u0107ete knjizi na\u0107i i pro\u010de\u0161jun Sv. Duje i studentsko spaljivanje ma\u0111arske zastave, i me\u0111uratne radni\u010dke proteste i komunisti\u010dke parade, i Liverpoolov \u201eYou&#8217;ll Never Walk Alone\u201c i \u201eWalk on the Wild Side\u201c Loua Reeda, i navija\u010dka kortea i zadarsku \u201estaklenu no\u0107\u201c tijekom koje su razbijani srpski izlozi i prozori. Za razliku od mnogih hrvatskih kulturolo\u0161kih knjiga, Zimino \u201ehodanje\u201c nije zagrebocentri\u010dno i doista se bavi cijelom Hrvatskom, od osje\u010dkih i daruvarskih perivoja do rije\u010dkog Korza i primorskih riva s palmama. \u0160to je jo\u0161 va\u017enije, \u201eHodanje\u201c je rodno senzibilna knjiga. Upozorava nas na pre\u0161u\u0107eno \u017eensko iskustvo kojim se autorica i dosad kao znanstvenica sustavno bavila. Podsje\u0107a nas da je ne tako davno &#8211; upravo u doba romantiziranih \u201etradicijskih vrijednosti\u201c &#8211; landranje gradom bio mu\u0161ki privilegij. Za \u017eenu je u gorem slu\u010daju ono moglo biti pogibeljno, u boljem bi \u201etek\u201c sebi priskrbila status raspu\u0161tenice i flundre. Hodanje navlas istim ulicama stoga nikad nije isto. Ono se mijenja ovisno o epohi, rodu, klasi i ideologiji. Tu lepezu iskustava Zima ilustrira obiljem knji\u017eevne i memoarske gra\u0111e, od Mato\u0161a do Josipa Horvata i od Jagode Truhelke i Vilme Vukeli\u0107 do novovalovaca pred \u201eZve\u010dkom\u201c. Svi su oni hodali. To se hodanje razlikovalo rodom, klasom, motivom, iskustvom. Ali &#8211; hodali su, kao \u0161to hodamo i mi. I kao \u0161to \u0107e hodati oni nakon nas.<\/p>\n\n\n\n<p>\u2014 Jurica Pavi\u010di\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eBudu\u0107i da gotovo svaka nacionalna akademska scena posjeduje vlastitu historiografsku studiju o hodanju &#8211; poput ameri\u010dke, koja nudi nekoliko razli\u010ditih povijesti hodanja &#8211; \u201eperipateti\u010dka\u201c i nomadska studija Dubravke Zima u hrvatskoj humanistici zauzima posebno mjesto. Usredoto\u010dena na hrvatsku kulturnu povijest i svjetove hrvatske knji\u017eevnosti 19. i 20. stolje\u0107a, ona se pokazuje ne samo kao zaokru\u017eena povijesna studija o hodanju nego i kao jasan pokazatelj spremnosti na\u0161e humanistike da otvara nova istra\u017eiva\u010dka podru\u010dja \u201ezelenih trans\u017eanrova.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>\u2014 dr. sc. Suzana Marjani\u0107<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Dubravka Zima ro\u0111ena je u Zagrebu, gdje je zavr\u0161ila osnovnu \u0161kolu i Klasi\u010dnu gimnaziju. Studirala je hrvatski jezik i knji\u017eevnost i ju\u017enoslavenske filologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirala 1995. Na istom je fakultetu i magistrirala s temom o Ivani Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107 godine te doktorirala s temom iz hrvatske dje\u010dje knji\u017eevnosti. Zaposlena je na Odsjeku za kroatologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu kao redovna profesorica. Predaje kolegije iz hrvatske dje\u010dje knji\u017eevnosti, hrvatske nedje\u010dje knji\u017eevnosti, svjetske knji\u017eevnosti i teorije knji\u017eevnosti. U znanstvenom se radu bavi dje\u010djom i adolescentskom knji\u017eevno\u0161\u0107u, studijima djetinjstva i mladena\u0161tva te srodnim temama. Objavila je knjige <em>Ivana Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107<\/em> (Zagreb, ZZOK, 2001.), <em>Kra\u0107i ljudi: povijest dje\u010djeg lika u hrvatskom dje\u010djem romanu<\/em> (Zagreb, \u0160kolska knjiga, 2011.), <em>Uvod u dje\u010dju knji\u017eevnost<\/em> (u suautorstvu s Marijanom Hamer\u0161ak; Zagreb, Leykam international, 2015.), <em>Praksa svijeta: biografija Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107<\/em> (Zagreb, Naklada Ljevak, 2019.), <em>Djevojka u gradu: djevoja\u0161tvo u 19. stolje\u0107u<\/em> (Zagreb, Naklada Ljevak, 2022.) i <em>Hodanje: poglavlja iz kulturne povijesti <\/em>(Zagreb, Naklada Ljevak, 2025.).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvori:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.kgz.hr\/hr\/dogadjanja\/hodanje\/72691\">https:\/\/www.kgz.hr\/hr\/dogadjanja\/hodanje\/72691<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.ljevak.hr\/dubravka-zima\/35774-hodanje.html\">https:\/\/www.ljevak.hr\/dubravka-zima\/35774-hodanje.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":51539,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"spay_email":"","footnotes":"","jetpack_publicize_message":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-51538","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i1.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/hodanje.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51538","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=51538"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51538\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":51540,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51538\/revisions\/51540"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/51539"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=51538"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=51538"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=51538"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}