{"id":51493,"date":"2026-02-16T21:59:36","date_gmt":"2026-02-16T21:59:36","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51493"},"modified":"2026-02-16T21:59:36","modified_gmt":"2026-02-16T21:59:36","slug":"poziv-na-sudjelovanje-6-kongres-hrvatskih-povjesnicara-umjetnosti-povjesnicar-umjetnosti-kao-autor","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51493","title":{"rendered":"Poziv na sudjelovanje: 6. Kongres hrvatskih povjesni\u010dara umjetnosti \u2013 povjesni\u010dar umjetnosti kao autor"},"content":{"rendered":"\n<p>Zagreb, 11. \u2013 13. lipnja 2026., Muzej suvremene umjetnosti<\/p>\n\n\n\n<p>Organizator: Dru\u0161tvo povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Dru\u0161tvo povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske sa zadovoljstvom najavljuje 6. kongres hrvatskih povjesni\u010dara umjetnosti, koji \u0107e se odr\u017eati u Zagrebu od 11. do 13. lipnja 2026. godine. Kongres se odvija u godini u kojoj DPUH obilje\u017eava 70 godina kontinuiranog rada na okupljanju povjesni\u010dara umjetnosti u Hrvatskoj, promicanju struke u javnosti te njegovanju veza me\u0111u kolegama u zemlji i inozemstvu.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon \u0161to je 4. kongres odr\u017ean 2016. godine bio posve\u0107en institucijama povijesti umjetnosti, a 5. kongres 2022. temama obnove kulturne ba\u0161tine nakon razornih potresa, 6. kongres tematski se vra\u0107a temeljnim pitanjima same struke \u2013 povjesni\u010daru umjetnosti kao autoru.<\/p>\n\n\n\n<p>Odabir ove sredi\u0161nje teme vra\u0107a nas razmatranju uloge povjesni\u010dara umjetnosti kao autora, koji se svojim djelom upisuje u tradiciju povijesti umjetnosti kao humanisti\u010dke discipline, obilje\u017eene doprinosima velikih prethodnika i prethodnica. Jednom rije\u010dju, vra\u0107amo se na postavke povijesti umjetnosti koja, kao humanisti\u010dka disciplina, sudjeluje u stvaranju, \u010duvanju i promicanju znanja, pridonose\u0107i razvoju na\u0161ega dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p>Poput drugih humanisti\u010dkih disciplina, povijest umjetnosti ne mo\u017ee postojati bez autora. Izrasla je na autoritetu velikih imena u pro\u0161losti poput Johanna Joachima Winckelmanna, Aloisa Riegla, Heinricha W\u00f6lfflina, Erwina Panofskog, Ernsta Gombricha i brojnih drugih. Povijest umjetnosti u Hrvatskoj ne bi imala tradiciju dugu vi\u0161e od stolje\u0107a i pol kada iza nje ne bi stajali autori poput Ivana Kukuljevi\u0107a Sakcinskog, Ise Kr\u0161njavoga, Gjure Szabe, Ljube Karamana, Grge Gamulina, Milana Preloga, Olge Maru\u0161evski, Radovana Ivan\u010devi\u0107a, Vere Horvat Pintari\u0107 i drugih. Njihove knjige, \u010dlanci i rasprave u kojima se nude metode za istra\u017eivanje, interpretaciju i razumijevanje bogatog i slojevitog svijeta likovne umjetnosti i arhitekture, stekle su kanonski status za generacije povjesni\u010dara umjetnosti. Njihova su djela polazi\u0161ta za nova promi\u0161ljanja i istra\u017eivanja. Ulogu i va\u017enost njihova autoriteta, ugra\u0111enog u temeljne postavke povijesti umjetnosti valja, \u010dini se, iznova nagla\u0161avati. U novije doba humanisti\u010dke su discipline sve vi\u0161e usmjerene prihva\u0107anju kriterija i metoda prirodnih i tehni\u010dkih znanosti i prilago\u0111avanju digitalnim oru\u0111ima. Pritom se sve vi\u0161e relativizira, pa i osporava neko\u0107 neupitni autoritet autora \u2013 pojedinca kao kreativnog sredi\u0161ta na\u0161e discipline te iz vida gubi sredi\u0161nji autoritet struke \u2013 autor kao stvarala\u010dki istra\u017eiva\u010d, kreator i promotor novih spoznaja. U tom se kontekstu otvara pitanje: svjedo\u010dimo li danas postmodernisti\u010dkoj \u201esmrti autora\u201c kao neizbje\u017enoj posljedici primjene razli\u010ditih metoda dekonstrukcije narativa i autoriteta, kojima se koristi i povijest umjetnosti kao znanost? Ili smo pak zato\u010deni u jo\u0161 neispisanim pravilima nekog novog diskursa, \u010diji su sastavni dio sve izra\u017eeniji trendovi birokratizacije i depersonalizacije istra\u017eivanja te \u010ditave znanstvene infrastrukture? Nije li proces depersonalizacije istodobno i simptom dublje krize humanistike?<\/p>\n\n\n\n<p>U tom smislu, ponovno objavljivanje klasika povijesti umjetnosti u izdanju Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske predstavlja poziv na ponovni dijalog s autorima koji su upisani u zlatnu knjigu na\u0161e discipline. Naglasak na njihovu doprinosu djelomice je i odgovor na dominaciju tema koje su posljednjih nekoliko desetlje\u0107a imale veliki odjek u struci, bilo da su bile otvorene razvojem novih tehnologija i digitalizacije, bilo pojavom novih dru\u0161tvenih pokreta i prioriteta.<\/p>\n\n\n\n<p>Vra\u0107aju\u0107i se temi povjesni\u010dara umjetnosti kao autora, preispitujemo i vrednujemo pojedina\u010dni doprinos istra\u017eiva\u010dkom radu u struci, razmatramo kreativnost i ulogu koju autori imaju \u2013 ili bi trebali imati \u2013 u dru\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao i u dosada\u0161njim izdanjima, Kongres \u0107e uklju\u010divati vi\u0161e tematskih panela posve\u0107enih aktualnim likovnim i kulturnim fenomenima, recepciji i mjestu umjetnosti u suvremenom dru\u0161tvu, predstavljanju izdava\u010dke djelatnosti, znanstvenih projekata i me\u0111unarodnih suradnji.<\/p>\n\n\n\n<p>Predlo\u017eene podteme:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>autori kao autoriteti na razli\u010ditim poljima hrvatske povijesti umjetnosti<\/li>\n\n\n\n<li>od lokalnog prema (inter)nacionalnom \u2013 \u201eveliki\u201c i \u201emali\u201c autori u hrvatskoj povijesti umjetnosti<\/li>\n\n\n\n<li>autori izme\u0111u ideologije i slobode: umjetni\u010dka kritika u Hrvatskoj<\/li>\n\n\n\n<li>autori i teorijski aspekti povijesti umjetnosti u Hrvatskoj<\/li>\n\n\n\n<li>u okvirima znanstvenog diskursa: internacionalna povijest umjetnosti i njezini odrazi na autore u Hrvatskoj u doba moderne i postmoderne<\/li>\n\n\n\n<li>autori i trendovi\u00a0 konzervativizma, strukturalizma, poststrukturalizma, tehnicizma<\/li>\n\n\n\n<li>autori i mediji<\/li>\n\n\n\n<li>autori i postulat interdisciplinarnosti<\/li>\n\n\n\n<li>autori i politika<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>U radu 6. kongresa hrvatskih povjesni\u010dara umjetnosti mo\u017eete sudjelovati samostalnim izlaganjem ili organizacijom tematskog panela s pozvanim sudionicima.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Pozivamo sve kolegice i kolege, istra\u017eiva\u010de, nastavnike, stru\u010dnjake i studente povijesti umjetnosti da se pridru\u017ee 6. kongresu hrvatskih povjesni\u010dara umjetnosti.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Na\u010dini sudjelovanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Izlaganje (predvi\u0111eno trajanje: 15 minuta)<\/li>\n\n\n\n<li>Organizacija tematskog panela s pozvanim sudionicima (predvi\u0111eno trajanje: 60 minuta)<\/li>\n\n\n\n<li>Predstavljanje projekta u podru\u010dju povijesti umjetnosti (predvi\u0111eno trajanje: 15 minuta) <em>(Napomena: Predstavljeni projekti ne moraju biti vezani uz sredi\u0161nju temu kongresa.)<\/em><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Prijave sa sa\u017eecima (900 znakova) i kratkom biografijom (do 400 znakova) primaju se do <strong>1. o\u017eujka 2026.&nbsp; putem online obrasca<\/strong> <a href=\"https:\/\/forms.gle\/xJ38oZcYuS9YZawk9\">https:\/\/forms.gle\/xJ38oZcYuS9YZawk9<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Organizacijski odbor \u0107e prijavitelje obavijestiti o prihva\u0107anju do 30. o\u017eujka 2026.<\/p>\n\n\n\n<p>Kotizacija: 120,00 EUR (90,00 EUR za \u010dlanove DPUH-a)<\/p>\n\n\n\n<p>Zbornik radova: Za potrebe Zbornika radova, koji \u0107e biti objavljen nakon kongresa, kona\u010dne tekstove (do 10 kartica) potrebno je poslati do 15. rujna 2026. na adresu dpuh@inet.hr. Molimo autore da se u citiranju i tehni\u010dkoj opremi priloga pridr\u017eavaju standarda \u010dasopisa&nbsp;Peristil.<\/p>\n\n\n\n<p>Uz kongres \u0107e biti organiziran i popratni program, uklju\u010duju\u0107i sajam knjiga te predstavljanje najnovijih izdanja iz podru\u010dja povijesti umjetnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Organizacijski odbor: Dino Milinovi\u0107, Dubravka Botica, Irena Kra\u0161evac, Milan Pelc, Martina Petrinovi\u0107, Petar Prelog, Vesna Me\u0161tri\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Kontakt<br>Dru\u0161tvo povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske<br>Preradovi\u0107eva 44, 10 000 Zagreb<br>dpuh@inet.hr<br>http:\/\/www.dpuh.hr<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/www.dpuh.hr\/modules\/documentdownload.php?idDocument=626\">TEKST POZIVA U PDF FORMATU<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/www.dpuh.hr\/\">http:\/\/www.dpuh.hr\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":51494,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,9],"tags":[],"class_list":["post-51493","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/DPUH_kongres.png?fit=1080%2C1080&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":51493,"position":0},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":51493,"position":1},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":51493,"position":2},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":51493,"position":3},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":51493,"position":4},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":51493,"position":5},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51493","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=51493"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51493\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":51495,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51493\/revisions\/51495"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/51494"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=51493"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=51493"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=51493"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}