{"id":5147,"date":"2017-07-05T07:29:19","date_gmt":"2017-07-05T07:29:19","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=5147"},"modified":"2017-07-05T07:30:01","modified_gmt":"2017-07-05T07:30:01","slug":"izlozba-fakultetsko-dobro-maksimir","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5147","title":{"rendered":"Izlo\u017eba &#8216;Fakultetsko dobro Maksimir&#8217;"},"content":{"rendered":"<p>U srijedu, 5. srpnja 2017. u 13 sati, povodom Me\u0111unarodnog dana arhiva, u Dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu otvara se izlo\u017eba &#8216;Fakultetsko dobro Maksimir&#8217;.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dr\u017eavni arhiv u Zagrebu,<br \/>\nOpati\u010dka 29<\/p>\n<blockquote data-secret=\"QWpKYPZonG\" class=\"wp-embedded-content\"><p><a href=\"http:\/\/daz.hr\/\">Dr\u017eavni arhiv u Zagrebu<\/a><\/p><\/blockquote>\n<p><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" src=\"http:\/\/daz.hr\/embed\/#?secret=QWpKYPZonG\" data-secret=\"QWpKYPZonG\" width=\"600\" height=\"338\" title=\"&#8220;Dr\u017eavni arhiv u Zagrebu&#8221; &#8212; Dr\u017eavni arhiv u Zagrebu\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U srijedu, 5. srpnja, u 13 sati, povodom Me\u0111unarodnog dana arhiva, u Dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu, otvara se izlo\u017eba pod nazivom &#8216;Fakultetsko dobro Maksimir&#8217;.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Tema ovogodi\u0161njeg Me\u0111unarodnog dana arhiva povezana s obljetni\u010dkim datumom koji se odnosi na stvaranje temeljnih fundusa gradiva sustavne katastarske izmjere u hrvatskim krajevima, 200 godina od objavljivanja Naredbe o uvo\u0111enju stabilnog katastra (Patent uber die Einfuhrung des stabilen Katastars).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Skupu \u0107e se obratiti ravnateljica Dr\u017eavnog arhiva u Zagrebu, dr. sc. \u017divana He\u0111beli<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>O izlo\u017ebi Fakultetsko dobro Maksimir govorit \u0107e:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>g\u0111a Jasna Jezer\u010di\u0107 Cvitkovi\u0107, pro\u010delnica Ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba<br \/>\nprof.dr.sc. Vladimir Jambrekovi\u0107, dekan \u0160umarskog fakulteta u Zagrebu<br \/>\nprof.dr.sc. Zoran Grgi\u0107, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu<br \/>\nkoautor, g. Damir Valid\u017ei\u0107, vi\u0161i arhivist u Dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu<br \/>\nIzlo\u017ebu \u0107e otvoriti g. Damir \u0160antek, ravnatelj Dr\u017eavne geodetske uprave.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izlo\u017ebom o fakultetskom dobru u Maksimiru, koju sa\u010dinjava 99 izlo\u017eaka, zainteresiranoj javnosti predstavit \u0107e se zanimljive primjerke dokumenata iz katastarske, zemlji\u0161noknji\u017ene, kartografske i gra\u0111evinske dokumentacije sadr\u017eane u arhivskim fondovima i zbirkama Dr\u017eavnog arhiva u Zagrebu. Kao dopunu tim dokumentima izabrano je i nekoliko dokumenata drugih ustanova, te literature, koji sadr\u017ee bitne informacije o predmetu izlo\u017ebe ili pridonose njenoj zanimljivosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Podru\u010dje na kojem se danas nalazi fakultetsko dobro u Maksimiru bilo je do kraja 1921. godine u vlasni\u0161tvu Zagreba\u010dke nadbiskupije. Na tom je podru\u010dju zaslugom prvo zagreba\u010dkog biskupa Maksimilijana Vrhovca, a potom i nadbiskupa Jurja Haulika ure\u0111en velik javni perivoj s ciljem da ga koriste svi stanovnici Zagreba i njihovi gosti. Sastavni dio parka Maksimir, koji danas ima status prirodnog i kulturnog dobra, je majur na njegovom jugoisto\u010dnom dijelu, koji je nadbiskup Haulik uredio kao uzorno poljoprivredno gospodarstvo temeljeno na suvremenim dostignu\u0107ima agronomske struke.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Katastar je skup grafi\u010dkih i pisanih dokumenata u kojima je iskazan odre\u0111eni broj informacija o svakoj zemlji\u0161noj \u010destici i o nepokretnim objektima koji se nalaze na njoj. Katastarska izmjera slu\u017eila je, a i danas jo\u0161 slu\u017ei, kao izvornik za osnivanje i odr\u017eavanje katastra zemlji\u0161ta ili katastra nekretnina i zemlji\u0161ne knjige.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U gradu Zagrebu i okolici u otprilike sto godina (od 60-tih godina 19.st. do 60-tih godina 20.st.) provedene su tri katastarske izmjere. Prva katastarska izmjera provedena je od 1861. do 1862. godine; druga od 1909. do 1913. godine, a tre\u0107a od 1958. do 1965. godine. Pravna osnova za prvu katastarsku izmjeru postavljena je ve\u0107 po\u010detkom 19.st. Car Franjo I. proglasio je 23. prosinca 1817. godine Patent o uvo\u0111enju stabilnog katastra (Patent uber die Einfuhrung des stabilen Katastars). Taj se datum smatra po\u010detkom geodetske izmjere zemlji\u0161ta i izrade prate\u0107eg katastra zemlji\u0161ta.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Maksimir je danas jedna od gradskih \u010detvrti, nekada op\u0107ina, grada Zagreba. No, Maksimir je ponajprije sinonim za jedan od najljep\u0161ih perivoja u ovom dijelu Europe. Na otprilike \u010detvrt milje od grada prostirala se stara, gusta, jedva prohodna hrastova \u0161uma od nekoliko stotina jutara, okru\u017eena poljima i livadama \u2013 starodrevni posjed biskupa zagreba\u010dkih, uglavnom kori\u0161ten za lov i sje\u010du. Upravo je tu \u0161umu odlu\u010dio krajem 18.st. zagreba\u010dki biskup Maksimilijan Vrhovac preobraziti u perivoj. Nakon Vrhovca, biskup Juraj Haulik izveo je najve\u0107e i najzna\u010dajnije radove na oblikovanju maksimirskog perivoja. Vremensko razdoblje od 1838. do 1843. godine s pravom se mo\u017ee nazvati velikom preobrazbom Maksimira.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Osnivanjem Gospodarsko-\u0161umarskog fakulteta 1919. godine aktualizirana je ideja da se za demonstracijske i pokusne svrhe osigura prikladan objekt. Godine 1923. dr\u017eavni je erar dio Fakultetskog dobra prodao op\u0107ini grada Zagreba. Nakon pregovora vo\u0111enih s predstavnicima Gospodarsko-\u0161umarskog fakulteta i Povjereni\u0161tva za prosvjetu i vjere Pokrajinske uprave Gradsko poglavarstvo je na sjednici 6. travnja 1923. godine donijelo zaklju\u010dak da je gradska op\u0107ina voljna u svrhu, da se Maksimirski perivoj sa\u010duva onoj namjeni, kojoj su ga namijenili njegovi osniva\u010di zagreba\u010dki biskupi Maksimilijan Vrhovac i Alagovi\u0107, kupiti od sada\u0161njeg vlasnika dr\u017eavnog erara onaj dio maksimirskog dobra, koji sa\u010dinjava park u izmjeri cca 60 rali sa svim pripadaju\u0107im objektima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ideju o obilje\u017eavanju Me\u0111unarodnog dana arhiva pokrenulo je Me\u0111unarodno arhivsko vije\u0107e (ICA \u2013 International Council on Archives), me\u0111unarodna strukovna neprofitna udruga svjetske arhivske zajednice, na kongresu arhivista u Be\u010du 2004. godine. Me\u0111unarodni dan arhiva se odr\u017eava 9. lipnja, na dan osnutka ICA-e. Me\u0111unarodni dan arhiva u Hrvatskoj je prvi puta obilje\u017een 9. lipnja 2008.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Otvorenje \u0107e nadopuniti glazbeno-vokalni intermezzo g\u0111a Natalije Kralj s Muzi\u010dke akademije u Zagrebu, koja \u0107e izvesti par arija koje je izvodila i Sidonija Rubido-Erd\u00f6dy, hrvatska operna diva koja je stanovala u pala\u010di Erd\u00f6dy-Dra\u0161kovi\u0107 u kojoj je danas smje\u0161ten Dr\u017eavni arhiv u Zagrebu, te temu iz poznatog hrvatskog mjuzikla Alfija Kabilja Jalta, Jalta &#8211; Neka cijeli ovaj svijet\u2026<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.culturenet.hr\/\">http:\/\/www.culturenet.hr\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":5148,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-5147","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/pozivnica-maksimir.jpg?fit=1241%2C514&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55759,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55759","url_meta":{"origin":5147,"position":0},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201cOtkrivanje arhiva Ha\u0161kog suda: pristup i istra\u017eiva\u010dke mogu\u0107nosti\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 7. listopada 2026., na Filozofskom fakultetu u Zagrebu otvorena je izlo\u017eba \u201cOtkrivanje arhiva Ha\u0161kog suda: pristup i istra\u017eiva\u010dke mogu\u0107nosti\u201d, koju je pripremio tim studentica i doktorandica Filozofskog fakulteta i Pravnog fakulteta Senna \u0160imek, Tita Mikula\u0161, Dora Tomljanovi\u0107 i Franka Logari\u0107. Izlo\u017eba predstavlja rad Me\u0111unarodnog kaznenog suda za biv\u0161u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Izlozba-prilog-VIDA.png?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Izlozba-prilog-VIDA.png?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Izlozba-prilog-VIDA.png?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Izlozba-prilog-VIDA.png?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Izlozba-prilog-VIDA.png?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55466,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55466","url_meta":{"origin":5147,"position":1},"title":"Predavanje \u201eStolje\u0107e hrvatske zajednice u Belgiji\u201d u Splitu povodom Dana europske ba\u0161tine 2026. i Dana Splitsko-dalmatinske \u017eupanije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt i Hrvatske paneuropske unije \u2013 Ogranak Split, u ponedjeljak, 28. rujna 2026. godine s po\u010detkom u 18:00 sati, u prostoru Knji\u017enice Dalmatina (Zagreba\u010dka ulica 4, Split) odr\u017eat \u0107e se predavanje pod nazivom \u201eStolje\u0107e hrvatske zajednice u Belgiji\u201d. Doga\u0111anje se organizira u povodu obilje\u017eavanja\u00a0Dana europske ba\u0161tine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55619","url_meta":{"origin":5147,"position":2},"title":"Otkrivanje arhiva Ha\u0161kog suda: izlo\u017eba, projekcija filma i panel-rasprava","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 7. 10. 2026. u 18:30 sati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (dvorana D5) odr\u017eat \u0107e se projekcija filma \u201cZlo\u010dini pred Tribunalom\" nastalog u sklopu Outreach programa MKSJ-a i panel-rasprava na kojoj \u0107e sudjelovati: Branka Vierda, nezavisna istra\u017eiva\u010dicaSven Mileki\u0107, Sveu\u010dili\u0161te u RijeciSenna \u0160imek, doktorandica, Filozofski fakultet u Zagrebu Film\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/1920x1080-2.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/1920x1080-2.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/1920x1080-2.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/1920x1080-2.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/1920x1080-2.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54604,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54604","url_meta":{"origin":5147,"position":3},"title":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eJe\u017eeva ku\u0107ica \u2013 Izmi\u0161ljanje boljeg sveta\u201c u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eJe\u017eeva ku\u0107ica \u2013 Izmi\u0161ljanje boljeg sveta\u201c odr\u017eat \u0107e se u Zagrebu, u Srpskom kulturnom centru (Preradovi\u0107eva 21) u \u010detvrtak 16.7., s po\u010detkom u 19 sati.Vi\u0161estruko nagra\u0111ivana izlo\u017eba, u \u010dijoj pripremi su sudjelovala djeca iz Zagreba, Sarajeva i Beograda, kao i brojni stru\u010dnjaci iz \u010ditave regije od \u010detvrtka 16.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Jezeva-kucica-pozivnica.webp?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Jezeva-kucica-pozivnica.webp?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Jezeva-kucica-pozivnica.webp?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Jezeva-kucica-pozivnica.webp?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55850,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55850","url_meta":{"origin":5147,"position":4},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Otkriveno \u2013 sakriveno: 160 godina od postavljanja spomenika banu Josipu Jela\u010di\u0107u u Zagrebu&#8221; u Zapre\u0161i\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"15.10. \u2013 13.11.2026. \/ Izlo\u017eba Otkriveno \u2013 sakriveno: 160 godina od postavljanja spomenika banu Josipu Jela\u010di\u0107u u Zagrebu \/ Galerija Razvid Slu\u017ebeno otvorenje: 15.10.2026. u 19:00 sati Autor izlo\u017ebe: povjesni\u010dar Boris Kuki\u0107 Organizatori: Muzej Brdovec i Pu\u010dko otvoreno u\u010dili\u0161te Zapre\u0161i\u0107 Kustosica izlo\u017ebe: Silvija Limani Dizajn\u00a0izlo\u017ebe:\u00a0Paula Bu\u010dar \u010cast nam je pozvati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55503,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55503","url_meta":{"origin":5147,"position":5},"title":"Preminula \u017divana He\u0111beli (1961-2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Preminula je arhivistica \u017divana He\u0111beli (Bitola, 19.12.1961. - Zagreb, 23.9.2026.), nekada\u0161nja ravnateljica Dr\u017eavnog arhiva u Zagrebu, koja je zatim do umirovljenja radila u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu. Op\u0161irnije na sljede\u0107im poveznicama: https:\/\/daz.hr\/in-memoriam-zivana-hedbeli-bitola-19-12-1961-zagreb-23-9-2026 https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Kulturno-prosvjetne-aktivnosti\/ArticleId\/2024\/oamid\/1633 https:\/\/had-info.hr\/arhivistika-u-hrvatskoj\/in-memoriam-dr-sc-zivana-hedbeli-1961-2026\/ https:\/\/documenta.hr\/novosti\/posljednji-pozdrav-zivani-hedbeli-1961-2026\/","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/z_hedbeli.png?fit=500%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5147","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5147"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5147\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5150,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5147\/revisions\/5150"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5148"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5147"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5147"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5147"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}