{"id":51333,"date":"2026-02-04T22:51:10","date_gmt":"2026-02-04T22:51:10","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51333"},"modified":"2026-02-04T22:51:10","modified_gmt":"2026-02-04T22:51:10","slug":"timothy-w-ryback-uvod-u-katastrofu-hitlerov-zavrsni-pohod-na-vlast","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51333","title":{"rendered":"Timothy W. Ryback, \u201eUvod u katastrofu: Hitlerov zavr\u0161ni pohod na vlast\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Timothy W. Ryback donosi fascinantnu pri\u010du o tome kako je Hitler promi\u0161ljeno krenuo uni\u0161titi demokraciju koriste\u0107i njezina vlastita pravila i procedure.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Naslov izvornika: Takeover: Hitler\u2019s Final Rise to Power<\/p>\n\n\n\n<p>Jezik izvornika: Engleski<\/p>\n\n\n\n<p>Prevoditelj: Damir Bili\u010di\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 344<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2025.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Pri\u010da o jednom od najnevjerojatnijih politi\u010dkih preokreta u povijesti<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U ljeto 1932. Weimarska Republika bila je na rubu sloma. Svaki tre\u0107i Nijemac bio je nezaposlen, ulice su bile popri\u0161te politi\u010dkog nasilja, a Hitlerovi nacionalsocijalisti upravo su postali najja\u010da parlamentarna stranka, ali bez potrebne ve\u0107ine koja bi im zajam\u010dila vlast i kancelarski polo\u017eaj, na kojem je uporno inzistirao njihov vo\u0111a Adolf Hitler. Predsjednik Reicha, Paul von Hindenburg, ostarjeli ratni junak i zakleti monarhist, nije ni pomi\u0161ljao imenovati tog \u201ekaplara iz Bohemije\u201c njema\u010dkim kancelarom. Kada je Reichstag u rujnu 1932. izglasao nepovjerenje tada\u0161njem kancelaru Franzu von Papenu, Hindenburg ga je raspustio i raspisao nove izbore za studeni iste godine. Poneseni nedavnim izbornim uspjehom, kojim su udvostru\u010dili broj glasova i mjesta u parlamentu, Hitler i nacisti bili su uvjereni da \u0107e im novi izbori otvoriti vrata prema ve\u0107ini u Reichstagu i time do politi\u010dke vlasti. No, umjesto izbornog trijumfa, nacisti su izgubili dva milijuna glasova. \u010clanstvo se po\u010delo osipati, financijski pokrovitelji okretali su im le\u0111a, stranci je prijetio raskol, a Hitler je govorio o samoubojstvu. Mediji su ga proglasili politi\u010dki mrtvim. Pa ipak, samo nekoliko tjedana kasnije, Adolf Hitler postao je kancelar Njema\u010dke.<\/p>\n\n\n\n<p>U ovoj izvanrednoj knjizi Timothy W. Ryback donosi fascinantnu pri\u010du o tome kako je Hitler promi\u0161ljeno krenuo uni\u0161titi demokraciju koriste\u0107i njezina vlastita pravila i procedure. Na temelju dosad neobjavljenih arhivskih dokumenata, Ryback pru\u017ea svje\u017e uvid u Hitlerov osobni i politi\u010dki \u017eivot tijekom dramati\u010dnih \u0161est mjeseci koji su preusmjerili tijek svjetske povijesti \u2013 od zakulisnih dogovora, neo\u010dekivanih savezni\u0161tava, \u0161okantnih izdaja i sudbonosnog vikenda u sije\u010dnju 1933., nakon kojega je Hindenburg ipak odlu\u010dio imenovati Hitlera kancelarom. Nekoliko tjedana kasnije u Njema\u010dkoj vi\u0161e nije bilo demokracije\u2026<\/p>\n\n\n\n<p>***<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eDetaljan i pronicljiv prikaz burnih mjeseci tijekom kojih se Hitler uspeo na vlast u Njema\u010dkoj. Majstorski ispri\u010dana pri\u010da o tome kako se jedna demokracija postupno uru\u0161ila iznutra \u2013 s porukama koje i danas zvu\u010de upozoravaju\u0107e.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>Kirkus Reviews<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eIznimno napeta kronika \u0161est prijelomnih mjeseci koji su doveli do imenovanja Adolfa Hitlera za njema\u010dkog kancelara u sije\u010dnju 1933. godine\u2026 Sugestivna i poticajna pri\u010da koja se razvija do zastra\u0161uju\u0107eg vrhunca. Ova je knjiga dojmljiv podsjetnik koliko su povijesne okolnosti \u010desto krhke i nepredvidive.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>Publisher\u2019s Weekly<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eS rijetko vi\u0111enom detaljno\u0161\u0107u, Ryback prati doga\u0111aje iz tjedna u tjedan, iz dana u dan, pa \u010dak i iz sata u sat, pokazuju\u0107i kako je jedna dr\u017eava s funkcionalnim, iako manjkavim, demokratskim poretkom predala apsolutnu vlast \u010dovjeku koji nije mogao osvojiti ve\u0107inu na stvarnim izborima.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>The New Yorker<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Timothy W. Ryback<\/strong> ameri\u010dki je povjesni\u010dar i autor specijaliziran za europsku povijest 20. stolje\u0107a, s posebnim naglaskom na razdoblje Weimarske Republike i uspon nacionalsocijalizma. Suosniva\u010d je i ravnatelj Instituta za povijesnu pravdu i pomirenje u Haagu, a ranije je bio i zamjenik direktora Centra za istra\u017eivanje Holokausta u Parizu. Autor je vi\u0161e hvaljenih knjiga koje istra\u017euju korijene nacisti\u010dke ideologije i njezine posljedice. Me\u0111u njima se isti\u010du <em>Hitler\u2019s Private Library<\/em> (2008.), u kojoj istra\u017euje idejne utjecaje koji su oblikovali Hitlerov svjetonazor, i <em>The Last Survivor<\/em> (1999.), zbirka potresnih svjedo\u010danstava pre\u017eivjelih u Holokaustu. Njegova najnovija knjiga <em>Uvod u katastrofu<\/em> (<em>Takeover<\/em>, 2024.) detaljno rekonstruira \u0161est dramati\u010dnih mjeseci prije imenovanja Adolfa Hitlera njema\u010dkim kancelarom u sije\u010dnju 1933. godine. Ryback redovito pi\u0161e za ugledne svjetske \u010dasopise i novine, uklju\u010duju\u0107i <em>The New Yorker<\/em>, <em>The Atlantic<\/em>, <em>The New York Times<\/em> i <em>The Wall Street Journal<\/em>. Njegov rad obilje\u017eava spoj temeljitog arhivskog istra\u017eivanja, narativne jasno\u0107e i sposobnosti da povijesne doga\u0111aje prika\u017ee na na\u010din koji ih \u010dini bliskima i razumljivima suvremenom \u010ditatelju, \u0161to ga \u010dini jednim od najva\u017enijih suvremenih kroni\u010dara razdoblja koje je oblikovalo 20. stolje\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Prelistaj me:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-stilus-knjiga wp-block-embed-stilus-knjiga\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"xNSooCaVmD\"><a href=\"https:\/\/stilus-knjiga.hr\/proizvod\/uvod-u-katastrofu-hitlerov-pohod\/\">Uvod u katastrofu: Hitlerov zavr\u0161ni pohod na vlast<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Uvod u katastrofu: Hitlerov zavr\u0161ni pohod na vlast&#8221; &#8212; Stilus knjiga\" src=\"https:\/\/stilus-knjiga.hr\/proizvod\/uvod-u-katastrofu-hitlerov-pohod\/embed\/#?secret=qXwPW3tbfR#?secret=xNSooCaVmD\" data-secret=\"xNSooCaVmD\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":51334,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-51333","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/Uvod-u-katastrofu.jpg?fit=346%2C553&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":51333,"position":0},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53570","url_meta":{"origin":51333,"position":1},"title":"Predstavljeno drugo izdanje knjige Vesne \u010cu\u010di\u0107 \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d u Dubrovniku i Kotoru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo izdanje knjige \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d autorice dr. sc. Vesne \u010cu\u010di\u0107 predstavljeno je 12. svibnja 2026. godine u Dubrovniku, te dan kasnije 13. svibnja 2026. godine u Boki kotorskoj. Predstavljanje 12. svibnja odr\u017eano je u Ljetnikovcu Sorko\u010devi\u0107 pred mnogobrojnom publikom. Najprije su u ime izdava\u010da prisutne pozdravile ravnateljica Zavoda\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53815,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53815","url_meta":{"origin":51333,"position":2},"title":"Odr\u017eana II. sociohistorijska radionica na temu \u201e\u010cemu teorija?\u201c u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. svibnja 2026. godine odr\u017eana je druga Sociohistorijska radionica pod naslovom \u201e\u010cemu teorija?\u201c. Ovogodi\u0161nja radionica otvorila je pitanje u kojoj je mjeri\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":51333,"position":3},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, &#8220;Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":51333,"position":4},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54052,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54052","url_meta":{"origin":51333,"position":5},"title":"Tribina: Mark Blok, istori\u010dar u Panteonu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"16 Jun 2026 - 18h \/ Francuski institut u Srbiji, Beograd Povodom sve\u010danog polaganja posmrtnih ostataka Marka Bloka u kriptu Panteona, francuskog nacionalnog mauzoleja u kojem po\u010divaju najistaknutije li\u010dnosti francuske istorije, Francuski institut u Srbiji, u saradnji sa uglednim francuskim \u010dasopisom L\u2019Histoire, organizuje tribinu posve\u0107enu \u017eivotu, delu i nasle\u0111u jedne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51333","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=51333"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51333\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":51335,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51333\/revisions\/51335"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/51334"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=51333"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=51333"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=51333"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}