{"id":51333,"date":"2026-02-04T22:51:10","date_gmt":"2026-02-04T22:51:10","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51333"},"modified":"2026-02-04T22:51:10","modified_gmt":"2026-02-04T22:51:10","slug":"timothy-w-ryback-uvod-u-katastrofu-hitlerov-zavrsni-pohod-na-vlast","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51333","title":{"rendered":"Timothy W. Ryback, \u201eUvod u katastrofu: Hitlerov zavr\u0161ni pohod na vlast\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Timothy W. Ryback donosi fascinantnu pri\u010du o tome kako je Hitler promi\u0161ljeno krenuo uni\u0161titi demokraciju koriste\u0107i njezina vlastita pravila i procedure.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Naslov izvornika: Takeover: Hitler\u2019s Final Rise to Power<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jezik izvornika: Engleski<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prevoditelj: Damir Bili\u010di\u0107<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Broj stranica: 344<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Godina izdanja: 2025.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Pri\u010da o jednom od najnevjerojatnijih politi\u010dkih preokreta u povijesti<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U ljeto 1932. Weimarska Republika bila je na rubu sloma. Svaki tre\u0107i Nijemac bio je nezaposlen, ulice su bile popri\u0161te politi\u010dkog nasilja, a Hitlerovi nacionalsocijalisti upravo su postali najja\u010da parlamentarna stranka, ali bez potrebne ve\u0107ine koja bi im zajam\u010dila vlast i kancelarski polo\u017eaj, na kojem je uporno inzistirao njihov vo\u0111a Adolf Hitler. Predsjednik Reicha, Paul von Hindenburg, ostarjeli ratni junak i zakleti monarhist, nije ni pomi\u0161ljao imenovati tog \u201ekaplara iz Bohemije\u201c njema\u010dkim kancelarom. Kada je Reichstag u rujnu 1932. izglasao nepovjerenje tada\u0161njem kancelaru Franzu von Papenu, Hindenburg ga je raspustio i raspisao nove izbore za studeni iste godine. Poneseni nedavnim izbornim uspjehom, kojim su udvostru\u010dili broj glasova i mjesta u parlamentu, Hitler i nacisti bili su uvjereni da \u0107e im novi izbori otvoriti vrata prema ve\u0107ini u Reichstagu i time do politi\u010dke vlasti. No, umjesto izbornog trijumfa, nacisti su izgubili dva milijuna glasova. \u010clanstvo se po\u010delo osipati, financijski pokrovitelji okretali su im le\u0111a, stranci je prijetio raskol, a Hitler je govorio o samoubojstvu. Mediji su ga proglasili politi\u010dki mrtvim. Pa ipak, samo nekoliko tjedana kasnije, Adolf Hitler postao je kancelar Njema\u010dke.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U ovoj izvanrednoj knjizi Timothy W. Ryback donosi fascinantnu pri\u010du o tome kako je Hitler promi\u0161ljeno krenuo uni\u0161titi demokraciju koriste\u0107i njezina vlastita pravila i procedure. Na temelju dosad neobjavljenih arhivskih dokumenata, Ryback pru\u017ea svje\u017e uvid u Hitlerov osobni i politi\u010dki \u017eivot tijekom dramati\u010dnih \u0161est mjeseci koji su preusmjerili tijek svjetske povijesti \u2013 od zakulisnih dogovora, neo\u010dekivanih savezni\u0161tava, \u0161okantnih izdaja i sudbonosnog vikenda u sije\u010dnju 1933., nakon kojega je Hindenburg ipak odlu\u010dio imenovati Hitlera kancelarom. Nekoliko tjedana kasnije u Njema\u010dkoj vi\u0161e nije bilo demokracije\u2026<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">***<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eDetaljan i pronicljiv prikaz burnih mjeseci tijekom kojih se Hitler uspeo na vlast u Njema\u010dkoj. Majstorski ispri\u010dana pri\u010da o tome kako se jedna demokracija postupno uru\u0161ila iznutra \u2013 s porukama koje i danas zvu\u010de upozoravaju\u0107e.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Kirkus Reviews<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eIznimno napeta kronika \u0161est prijelomnih mjeseci koji su doveli do imenovanja Adolfa Hitlera za njema\u010dkog kancelara u sije\u010dnju 1933. godine\u2026 Sugestivna i poticajna pri\u010da koja se razvija do zastra\u0161uju\u0107eg vrhunca. Ova je knjiga dojmljiv podsjetnik koliko su povijesne okolnosti \u010desto krhke i nepredvidive.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Publisher\u2019s Weekly<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eS rijetko vi\u0111enom detaljno\u0161\u0107u, Ryback prati doga\u0111aje iz tjedna u tjedan, iz dana u dan, pa \u010dak i iz sata u sat, pokazuju\u0107i kako je jedna dr\u017eava s funkcionalnim, iako manjkavim, demokratskim poretkom predala apsolutnu vlast \u010dovjeku koji nije mogao osvojiti ve\u0107inu na stvarnim izborima.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>The New Yorker<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Timothy W. Ryback<\/strong> ameri\u010dki je povjesni\u010dar i autor specijaliziran za europsku povijest 20. stolje\u0107a, s posebnim naglaskom na razdoblje Weimarske Republike i uspon nacionalsocijalizma. Suosniva\u010d je i ravnatelj Instituta za povijesnu pravdu i pomirenje u Haagu, a ranije je bio i zamjenik direktora Centra za istra\u017eivanje Holokausta u Parizu. Autor je vi\u0161e hvaljenih knjiga koje istra\u017euju korijene nacisti\u010dke ideologije i njezine posljedice. Me\u0111u njima se isti\u010du <em>Hitler\u2019s Private Library<\/em> (2008.), u kojoj istra\u017euje idejne utjecaje koji su oblikovali Hitlerov svjetonazor, i <em>The Last Survivor<\/em> (1999.), zbirka potresnih svjedo\u010danstava pre\u017eivjelih u Holokaustu. Njegova najnovija knjiga <em>Uvod u katastrofu<\/em> (<em>Takeover<\/em>, 2024.) detaljno rekonstruira \u0161est dramati\u010dnih mjeseci prije imenovanja Adolfa Hitlera njema\u010dkim kancelarom u sije\u010dnju 1933. godine. Ryback redovito pi\u0161e za ugledne svjetske \u010dasopise i novine, uklju\u010duju\u0107i <em>The New Yorker<\/em>, <em>The Atlantic<\/em>, <em>The New York Times<\/em> i <em>The Wall Street Journal<\/em>. Njegov rad obilje\u017eava spoj temeljitog arhivskog istra\u017eivanja, narativne jasno\u0107e i sposobnosti da povijesne doga\u0111aje prika\u017ee na na\u010din koji ih \u010dini bliskima i razumljivima suvremenom \u010ditatelju, \u0161to ga \u010dini jednim od najva\u017enijih suvremenih kroni\u010dara razdoblja koje je oblikovalo 20. stolje\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prelistaj me:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-stilus-knjiga wp-block-embed-stilus-knjiga\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"xNSooCaVmD\"><a href=\"https:\/\/stilus-knjiga.hr\/proizvod\/uvod-u-katastrofu-hitlerov-pohod\/\">Uvod u katastrofu: Hitlerov zavr\u0161ni pohod na vlast<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Uvod u katastrofu: Hitlerov zavr\u0161ni pohod na vlast&#8221; &#8212; Stilus knjiga\" src=\"https:\/\/stilus-knjiga.hr\/proizvod\/uvod-u-katastrofu-hitlerov-pohod\/embed\/#?secret=qXwPW3tbfR#?secret=xNSooCaVmD\" data-secret=\"xNSooCaVmD\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":51334,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-51333","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/Uvod-u-katastrofu.jpg?fit=346%2C553&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":51333,"position":0},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54951,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54951","url_meta":{"origin":51333,"position":1},"title":"Nelio Biedermann, &#8220;L\u00e1z\u00e1r&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"L\u00e1z\u00e1r Nelija Biedermanna knji\u017eevna je senzacija prevedena na desetke jezika i ve\u0107 uspore\u0111ivana s Mannovim Buddenbrookovima i M\u00e1rquezovim romanima. Kroz sudbinu ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji tijekom raspada Austro-Ugarske, ratova i politi\u010dkih prevrata, autor ispisuje rasko\u0161nu, mra\u010dnu i nezaboravnu obiteljsku sagu o ljubavi, tajnama i naslje\u0111u. Od prvog objavljivanja u Njema\u010dkoj u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":51333,"position":2},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55447,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55447","url_meta":{"origin":51333,"position":3},"title":"[Razgovor o knjizi] Tekstovi i konteksti: iz istorije feminizma i \u017eenskih prava u Isto\u010dnoj i Srednjoj Evropi u drugoj polovini XX veka (Genlab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Tema razgovora \u0107e biti knjiga najreprezentativnijih tekstova o feminizmu i pravima \u017eena iz Isto\u010dne i Srednje Evrope, nastalih u periodu od kraja Drugog svetskog rata do po\u010detka devedesetih godina. Istorijski fokus ove hrestomatije, sastavljene od stotinu izvora, sa kratkim biografijama autorki i uvodom je period komunizma, ali tematizuju se i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54770,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54770","url_meta":{"origin":51333,"position":4},"title":"Camille Laurens, \u201eMala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Autorica Camille Laurens u knjizi Mala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica, koju je s francuskog izvornika na hrvatski jezik prevela Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo, rekonstruira \u017eivot Degasova maloljetnog modela Marie van Goethem, problematiziraju\u0107i njezinu dru\u0161tvenu marginalizaciju i povijesni zaborav.\u00a0 O knjizi\u00a0 U Maloj \u010detrnaestogodi\u0161njoj plesa\u010dici Camille Laurens secira nesvakida\u0161nji odnos slavnog umjetnika, koji je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Mala-cetrnaestogodisnja-plesacica.jpg?fit=489%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54923,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54923","url_meta":{"origin":51333,"position":5},"title":"Madeline Miller, &#8220;Kirka&#8221; i &#8220;Ahilejeva pjesma&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena su hrvatska izdanja romana \"Ahilejeva pjesma\" (u prijevodu Maje \u0160oljan, Zagreb 2012; 2022) i \"Kirka\" (u prijevodu Patricije Horvat, Zagreb 2019, 2022. i 2024) autorice Madeline Miller. KIRKA Jezik izvornika: engleski Prijevod: Patricija Horvat Godina objavljivanja: 2024. Broj stranica: 360 Nezaboravno uvjerljivi likovi, zadivljuju\u0107i jezik i neodoljiva napetost \u010dine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51333","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=51333"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51333\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":51335,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51333\/revisions\/51335"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/51334"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=51333"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=51333"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=51333"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}