U povodu obilje\u017eavanja Me\u0111unarodnog dana sje\u0107anja na \u017ertve holokausta u centru Zagreba odr\u017eana je spomen-\u0161etnja, a saborska sjednica po\u010dela je minutom \u0161utnje i obra\u0107anjem Gordana Jandrokovi\u0107a koji je istaknuo kako je na\u0161a moralna obveza istinu odlu\u010dno \u0161tititi od zaborava.<\/p>\n\n\n\n
U centru Zagreba odr\u017eana spomen-\u0161etnja<\/strong><\/p>\n\n\n\n Pam\u0107enje \u017ertava Holokausta iziskuje me\u0111unarodnu pa\u017enju, ali u Hrvatskoj svjedo\u010dimo sve ve\u0107em valu revizionizma, re\u010deno je u utorak na spomen-\u0161etnji prigodom obilje\u017eavanja Me\u0111unarodnog dana sje\u0107anja na \u017ertve Holokausta, 27. sije\u010dnja. Milanovi\u0107: Sje\u0107amo se holokausta kako bismo znali cijeniti vrijednost mira<\/strong><\/p>\n\n\n\n Hrvatski predsjednik Zoran Milanovi\u0107<\/strong> istaknuo je na Me\u0111unarodni dan sje\u0107anja na \u017ertve holokausta da je va\u017eno sje\u0107ati se i komemorirati veliku patnju i \u017ertvu \u017eidovskog naroda kako bismo znali cijeniti vrijednost mira, \u010dovje\u010dnost i prijateljstvo me\u0111u ljudima i narodima. Plenkovi\u0107: Vlada najo\u0161trije osu\u0111uje zlo\u010dine po\u010dinjene tijekom Holokausta<\/strong><\/p>\n\n\n\n Predsjednik Vlade Andrej Plenkovi\u0107<\/strong> poru\u010dio je u utorak u povodu Me\u0111unarodnog dana sje\u0107anja na \u017ertve Holokausta da Vlada najo\u0161trije osu\u0111uje zlo\u010dine po\u010dinjene tijekom Holokausta, te nastavlja djelovati na promicanju tolerancije, me\u0111usobnog uva\u017eavanja i po\u0161tovanja. Jandrokovi\u0107: Na\u0161a moralna obveza istinu \u0161tititi od zaborava<\/strong><\/p>\n\n\n\n – Nema ni trunke sumnje da je holokaust bio i ostaje jednom od najmra\u010dnijih i najtragi\u010dnijih epizoda u povijesti \u010dovje\u010danstva. U njemu je sustavno, planski i be\u0161\u0107utno provedeno uni\u0161tenje milijuna nevinih \u017didova, kao i drugih ljudi koje je zlo\u010dina\u010dka i totalitarna ideologija proglasila nepo\u017eeljnima, rekao je Jandrokovi\u0107 u govoru na po\u010detku saborske sjednice. Saborsko izaslanstvo polo\u017eilo vijence na Mirogoju<\/strong><\/p>\n\n\n\n Jandrokovi\u0107 je podsjetio i da je ju\u010der, kao i ranijih godina, u ime Hrvatskog sabora, polo\u017eio vijenac kod spomenika Mojsiju na Mirogoju. Me\u0111unarodni dan sje\u0107anja na \u017ertve holokausta obilje\u017een u Koprivnici<\/strong><\/p>\n\n\n\n Me\u0111unarodni dan sje\u0107anja na \u017ertve holokausta obilje\u017een je i u Spomenpodru\u010dju Danica u Koprivnici. Prva \u017ertva holokausta u tom gradu bio je lije\u010dnik dr. \u017deljko Selinger, koji je 1941. odveden u logor Danicu. U srpnju te godine gotovo 350 \u017didova odvedeno je taj logor, a zatim u Jasenovac, Auschwitz, Loborgrad. Poruka iz Osijeka: Antisemitizmu nema mjesta u RH<\/strong><\/p>\n\n\n\n Polaganjem vijenaca kod spomenika Majka i dijete poznatog osje\u010dkog umjetnika \u017eidovskog podrijetla Oskara Nemona, koji simbolizira humanost, i u Osijeku je obilje\u017een Me\u0111unarodni dan sje\u0107anja na \u017ertve holokausta. Tom je prigodom istaknuto kako se svijet prisje\u0107a \u0161est milijuna nevinih \u017ertava progonjenih i ubijenih zbog mr\u017enje, netrpeljivosti i pogubnih ideologija.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111u okupljenima bila je i Mirjana Baki\u0107<\/strong> ro\u0111ena Ehrlich iz Donjeg Miholjca, koja je podsjetila na stradanje vlastite obitelji. Poruka iz Splita: Edukacija klju\u010dna za o\u010duvanje sje\u0107anja<\/strong><\/p>\n\n\n\n Me\u0111unarodni dan sje\u0107anja na \u017ertve holokausta obilje\u017een je i na \u017didovskom groblju na splitskom Lovrincu. Ispred spomenika \u017ertvama fa\u0161izma i Narodnooslobodila\u010dkog rata vijence su polo\u017eili predsjednik Gradskog vije\u0107a Grada Splita, splitsko-dalmatinski \u017eupan te predstavnici \u017didovske op\u0107ine Split. Po\u010dast na \u017didovskom groblju u Vara\u017edinu<\/strong><\/p>\n\n\n\n Vara\u017edinska \u017eupanija i Grad Vara\u017edin u utorak su na \u017didovskom groblju u Vara\u017edinu obilje\u017eili Me\u0111unarodni dan sje\u0107anja na \u017ertve holokausta, odaju\u0107i po\u010dast \u017ertvama najve\u0107eg genocida u povijesti \u010dovje\u010danstva.
Voditeljica Documente Vesna Ter\u0161eli\u010d<\/strong> kazala je kako tema pam\u0107enja \u017ertava Holokausta, pam\u0107enja \u017ertava genocida nad Srbima i genocida nad Romima iziskuje me\u0111unarodnu pa\u017enju i doma\u0107e priznanje.
– Vrlo je bitno danas podsjetiti \u0161to se pro\u0161le i po\u010detkom ove godine dogodilo. Svjedo\u010dimo sve ve\u0107em valu revizionizma na \u0161to Documenta, Srpsko narodno vije\u0107e i Antifa\u0161isti\u010dka liga godinama upozoravaju’, kazala je Ter\u0161eli\u010d u Pra\u0161koj ulici na mjestu zagreba\u010dke sinagoge sagra\u0111ene 1867. i sru\u0161ene za vrijeme usta\u0161ke vlasti 1942.
Dodala je kako su podnijeli prekr\u0161ajnu prijavu protiv Marka Perkovi\u0107a Thompsona<\/strong> zbog usta\u0161kog pozdrava ”Za dom spremni” no dosad nisu dobili povratnu informaciju od policije i od izvr\u0161ne vlasti.
– Veliki je problem i da se premijer Andrej Plenkovi\u0107 oti\u0161ao pokloniti Marku Perkovi\u0107u Thompsonu na koncert, kazala je Ter\u0161eli\u010d.
Podsjetila je da su prije \u010detiri godine iz Documente i Svjetskog \u017eidovskog kongresa poslali pisma lokalnoj upravi gradovima i op\u0107inama gdje se ulice jo\u0161 zovu po usta\u0161kim suradnicima ili du\u017enosnicima te da su neki gradovi, primjerice Zagreb i Bjelovar, u me\u0111uvremenu preimenovali te ulice.
Ocijenila je to va\u017enim koracima, ali je upozorila na sporne nazive ulica i dru\u0161tvenih domova u jo\u0161 nekoliko hrvatskih gradova i op\u0107ina kao i na probleme u obrazovanju koji su povezani za kulturu sje\u0107anja na Holokaust.
– Va\u017eno je da je Grad Zagreb krajem pro\u0161le godine odlu\u010dio da zbog uzvikavanja usta\u0161kog pozdrava vi\u0161e ne pru\u017ea gostoprimstvo Marku Perkovi\u0107u Thompsonu i nadamo se da \u0107e taj primjer slijediti i drugi gradovi, zaklju\u010dila je Ter\u0161eli\u010d.
Predsjednik Srpskog narodnog vije\u0107a (SNV) Boris Milo\u0161evi\u0107<\/strong> kazao je kako nas sje\u0107anje na \u017ertve Holokausta poziva na odgovornost da se nikada ne ponovi progon pojedinaca zbog nacionalne pripadnosti, vjere, politi\u010dkog uvjerenja ili seksualne orijentacije.
– Kada spominjemo Holokaust, ne mo\u017eemo ignorirati aktivnu ulogu usta\u0161kog re\u017eima u provo\u0111enju rasnih zakona koji su doveli do strahovitih zlo\u010dina, kazao je Milo\u0161evi\u0107 podsjetiv\u0161i na zlo\u010dine u usta\u0161kim logorima te na potrebu osude svakog oblika ekstremizma, radikalizma i nesno\u0161ljivosti.
Predsjednik Antifa\u0161isti\u010dke lige Zoran Pusi\u0107<\/strong> je pred spomenikom \u017ertvama Holokausta na zagreba\u010dkom glavnom kolodovoru istaknuo da 81 godinu nakon oslobo\u0111enja Auschwitza ljudi vi\u0161e ne prepoznaju po\u010detne korake koji vode do logora.
– Ljudi zaboravljaju da postoje ljudi koji to relativiziraju te da se vi\u0161e ne prepoznaju prvi koraci koji mogu odvesti dru\u0161tvo na taj stra\u0161an put i civilizacijsku stranputicu’, kazao je Pusi\u0107.
Povjesni\u010darka Tena Banjeglav <\/strong>govorila je o okolnostima koje su dovele do ru\u0161enja \u017eidovske sinagoge u zagreba\u010dkoj Pra\u0161koj ulici za vrijeme usta\u0161ke vlasti, a zamjenik gradona\u010delnika Zagreba Luka Korlaet <\/strong>najavio je ostvarivanje dugogodi\u0161njih planova zagreba\u010dke gradske uprave.
– Kada govorimo o bloku u kojem bi se trebala na\u0107i budu\u0107a sinagoga, urbanisti\u010dki plan ure\u0111enja koji bi to trebao omogu\u0107iti je pred dono\u0161enjem. Uskoro \u0107e se stvoriti planski preduvjeti da se ponovo na tom nesretnom mjestu na\u0111e sinagoga, kazao je Korlaet.<\/p>\n\n\n\n
– Danas obilje\u017eavamo Me\u0111unarodni dan sje\u0107anja na \u017ertve holokausta i izra\u017eavamo duboki pijetet i po\u010dast milijunima ljudi koji su ubijeni u nacisti\u010dkim koncentracijskim logorima me\u0111u kojima je bio i Auschwitz, oslobo\u0111en na dana\u0161nji dan, naglasio je Milanovi\u0107 u objavi na dru\u0161tvenim mre\u017eama.
Va\u017eno je, naglasio je, sje\u0107ati se, po\u0161tivati i komemorirati veliku patnju i \u017ertvu \u017eidovskog naroda kako bismo danas i ubudu\u0107e znali cijeniti vrijednost mira, \u010dovje\u010dnost i prijateljstvo me\u0111u ljudima i narodima. Holokaust nikada ne smije biti zaboravljen!, poru\u010dio je hrvatski predsjednik.<\/p>\n\n\n\n
– Obilje\u017eavaju\u0107i Me\u0111unarodni dan sje\u0107anja na \u017ertve Holokausta s dostojanstvom i dubokim pijetetom odajemo po\u010dast 6 milijuna ubijenih \u017didova te onima koji su bili proganjani uime ideologije koja je na tlu Europe ostavila duboku i trajnu ranu, napisao je Plenkovi\u0107 na dru\u0161tvanoj mre\u017ei X.
Istaknuo je da pou\u010davanjem o Holokaustu \u017eelimo osigurati da na\u0161 obrazovni sustav i nove generacije budu upoznati s povije\u0161\u0107u, kako bismo zajedno gradili odgovornije dru\u0161tvo i svijet u kojem se takvo zlo nikada vi\u0161e ne smije ponoviti.<\/p>\n\n\n\n
– \u010cuvanje sje\u0107anja na holokaust nije samo \u010din po\u0161tovanja prema \u017ertvama, ono ostaje i na\u0161a moralna obveza koja poziva da istinu odlu\u010dno \u0161titimo od zaborava, da se suprotstavimo svakoj relativizaciji zlo\u010dina i da jasno, nedvosmisleno i uvijek osudimo antisemitizam, rasizam i sve druge iskaze etni\u010dke, vjerske i bilo koje druge mr\u017enje, naglasio je Jandrokovi\u0107.Dodao je da se hrvatski narod tom sje\u0107anju pridru\u017euje ne zaboravljaju\u0107i da je i na na\u0161im prostorima holokaust ostavio duboke i bolne tragove.
– Stoga \u0107u i u ovoj prilici jo\u0161 jednom osuditi zlo\u010dine usta\u0161kog re\u017eima i iskazati po\u0161tovanje prema svim njegovim \u017ertvama. Isto tako osu\u0111ujem i zlo\u010dine drugih totalitarnih re\u017eima pod kojima je na\u0161 narod \u017eivio. Sve nam te \u017ertve moraju biti jasna i trajna opomena, poru\u010dio je.
Podsjetio je i na svijetle primjere ljudskosti u tim najturobnijim vremenima, kada su brojni Hrvati riskirali vlastite \u017eivote da bi spasili svoje ugro\u017eene, progonjene i obespravljene sugra\u0111ane, te da je dio onih koji su tada bili spremni pomo\u0107i \u017didovima danas me\u0111u Pravednicima me\u0111u narodima memorijalnog centra Yad Vashem.
– To je sna\u017eno svjedo\u010danstvo da je i u doba zla bilo hrabrosti, solidarnosti i moralne jasno\u0107e. Upravo takve vrijednosti i takvu svijest moramo ja\u010dati kod budu\u0107ih nara\u0161taja, rekao je. Te poruke i povijesne lekcije, naglasio je, posebno su va\u017ene u turbulentnom vremenu poput dana\u0161njeg, kada svjedo\u010dimo ozbiljnim geopoliti\u010dkim i sigurnosnim previranjima i sukobima, porastu ekstremizma i radikalizma. <\/p>\n\n\n\n
– Napravili smo to zajedno s predstavnicima \u017eidovske zajednice u Hrvatskoj i veleposlanstvom dr\u017eave Izrael. Jo\u0161 jednom hvala svima koji ste mi se tom prigodom pridru\u017eili – \u010dista srca i iz iskrenog pijeteta.
Najve\u0107i nacisti\u010dki koncentracijski logor, zloglasni Auschwitz oslobo\u0111en je na dana\u0161nji dan 1945. godine, a Ujedinjeni narodi su taj dan proglasili Me\u0111unarodnim danom sje\u0107anja na sve \u017ertve holokausta.<\/p>\n\n\n\n
Vijence u spomen na \u017ertve polo\u017eili su \u017didovska op\u0107ine Koprivnica, Vije\u0107a srpske nacionalne manjine Koprivni\u010dko-kri\u017eeva\u010dke \u017eupanije, Udruge antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista, te Grad i \u017dupanija.
Predsjednica \u017didovske op\u0107ine Koprivnica Sanja \u0160varc-Janjanin<\/strong> upozorila je na opasnost ponavljanja povijesnih tragedija i poru\u010dila: “Gledaju\u0107i dana\u0161nji svijet, \u010dini mi se da je vjerodostojnija ona ironi\u010dna Hegelova re\u010denica koja ka\u017ee da nas povijest u\u010di samo to da iz povijesti ni\u0161ta nismo nau\u010dili”.
Zamjenica gradona\u010delnika Koprivnice Ksenija Osti\u017e istaknula je va\u017enost redovitog okupljanja i sje\u0107anja na stradale. Svake se godine okupljamo ovdje kako bismo odali po\u010dast svim \u017ertvama holokausta, a prije svega \u017eidovskoj zajednici, gra\u0111anima koji su ovu na\u0161u Koprivnicu u\u010dinili gradom i pridonijeli njezinu razvoju, rekla je Osti\u017e.
\u2013 Iznimno je va\u017eno u\u010diniti sve \u0161to mo\u017eemo kako bismo na\u0161e dru\u0161tvo i na\u0161u djecu odgajali u uvjerenju da se takve grozote, u Koprivnici, Hrvatskoj i Europi, vi\u0161e nikada ne smiju ponoviti, rekao je koprivni\u010dko-kri\u017eeva\u010dki \u017eupan Tomislav Golubi\u0107.\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n
\u2013 Moja obitelj je za vrijeme rata odvedena u Tenje, a iz Tenja su deportirani u Auschwitz. Tamo su istoga dana pogubljene moja baka i teta, a strica je ubio jedan Nijemac, ispri\u010dala je.
Predsjednik \u017didovske op\u0107ine Osijek Damir Lajo\u0161<\/strong> naglasio je kako va\u017enost obilje\u017eavanja ne blijedi s vremenom. Va\u017enost ovog obilje\u017eavanja nije nestala. Iako u na\u0161em gradu i \u017eupaniji nemamo incidenata i ne osje\u0107amo se ugro\u017eeno, smatramo da je iznimno va\u017eno pokazivati ne samo sje\u0107anje, nego i \u0161iru podr\u0161ku, rekao je.
– Ovdje smo kako bismo dali podr\u0161ku \u017eidovskoj zajednici u Osijeku, Osje\u010dko-baranjskoj \u017eupaniji i cijeloj Hrvatskoj te poru\u010dili da imaju institucije koje stoje uz njih i da antisemitizam nema mjesta u Hrvatskoj, rekla je osje\u010dko-baranjska \u017eupanica Nata\u0161a Trami\u0161ak<\/strong>.
Sve\u010danosti je nazo\u010dila i gradona\u010delnica Beli\u0161\u0107a Ivana Jerbi\u0107<\/strong>, koja je istaknula povijesnu povezanost grada sa \u017eidovskom zajednicom kazav\u0161i: “Iznimna mi je \u010dast sudjelovati kao predstavnica gra\u0111ana grada Beli\u0161\u0107a, \u010diji je utemeljitelj bio pripadnik \u017eidovskog naroda”.<\/p>\n\n\n\n
Tom je prigodom nagla\u0161eno kako se stradanje milijuna ljudi ubijenih zbog svoje vjere i nacionalnosti nikada ne smije zaboraviti, kao i da je va\u017eno trajno raditi na edukaciji mla\u0111ih generacija. Predsjednica \u017didovske op\u0107ine Split Ana Lebl<\/strong> istaknula je kako je edukacija klju\u010dna u o\u010duvanju sje\u0107anja na holokaust.
\u2013 Mislim da je edukacija najva\u017enija, kako u \u0161kolama, tako i u vjerskim institucijama, ali i u obiteljima. Na\u010din preno\u0161enja tih poruka treba prilagoditi kako bi se \u0161to bolje pribli\u017eio mladima, rekla je Lebl.
Predsjednik Gradskog vije\u0107a Grada Splita Igor Stani\u0161i\u0107 upozorio je na te\u017einu povijesnog naslje\u0111a holokausta kazav\u0161i: “Na\u017ealost, danas se prisje\u0107amo najmra\u010dnijeg razdoblja u ljudskoj povijesti, razdoblja za koje smo se nadali da je zauvijek iza nas. Danas s \u010du\u0111enjem gledamo da su ljudi bili u stanju \u010diniti takve zlo\u010dine drugima samo zato \u0161to su druge vjere i nacionalnosti”.\u00a0<\/p>\n\n\n\n
Zamjenica \u017eupana Silvija Zagore<\/strong>c istaknula je va\u017enost sje\u0107anja i o\u010duvanja temeljnih civilizacijskih vrijednosti kazav\u0161i: “Posebno se \u017eelimo prisjetiti vara\u017edinskih \u017didova koji su bili \u017ertve te\u0161kog nasilja i progona. Upravo taj \u010din stradanja predstavlja trajnu opomenu u na\u0161oj zajednici. Holokaust se vi\u0161e nikada ne smije ponoviti jer on predstavlja izostanak bilo kakvih civilizacijskih i kulturnih vrijednosti”.<\/p>\n\n\n\n