{"id":51166,"date":"2026-01-26T21:50:01","date_gmt":"2026-01-26T21:50:01","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51166"},"modified":"2026-01-26T21:50:01","modified_gmt":"2026-01-26T21:50:01","slug":"paul-auster-nacija-okupana-krvlju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51166","title":{"rendered":"Paul Auster, \u201eNacija okupana krvlju\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>S engleskog prevela Ivana \u00d0uri\u0107 Paunovi\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Nakladnik: Geopoetika<\/p>\n\n\n\n<p>Mjesto: Beograd<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2025<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Re\u010d je o delu u kom Pol Oster, spajaju\u0107i dva sebi svojstvena knji\u017eevna izraza, memoarsku prozu i esejisti\u010dki tekst, predo\u010dava genezu odnosa Amerikanaca prema vatrenom oru\u017eju i razmatra razli\u010dite implikacije tog odnosa, sa \u017eeljom da do\u0111e do neke vrste logi\u010dnog odgovora na pitanje zbog \u010dega su Sjedinjene Dr\u017eave zemlja sa najve\u0107im brojem masovnih ubistava. Koriste\u0107i relevantnu literaturu, ali i sopstveno iskustvo sa vatrenim oru\u017ejem, Oster poku\u0161ava da uspostavi koliko-toliko logi\u010dan sociokulturni okvir za zlodela koja izmi\u010du svakom razumu. Tragi\u010dne doga\u0111aje obra\u0111ene u knjizi prate crno-bele fotografije Spensera Ostrandera, kao vizuelni podsetnik na tu pusto\u0161 prostora i du\u0161e, \u0161to mesta masovnih ubistava neizbrisivo jesu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>\u201ePoku\u0161aj vrhunskog pripoveda\u010da da prodre u sr\u017e ameri\u010dke opsesije vatrenim oru\u017ejem.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>The Guardian<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>\u201eMikroskopska anatomija i istoriografija kulture vatrenog oru\u017eja, ova knjiga nastala je iz dubokog uverenja i strasti.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>The Scotsman<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong><em>*Autor fotografija u knjizi Spenser Ostrander<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Pol Oster (1947\u20132024) bio je jedan&nbsp;od vode\u0107ih savremenih ameri\u010dkih&nbsp;pisaca. Me\u0111u njegovim brojnim&nbsp;delima izdvajaju se <em>Mese\u010deva palata<\/em>,&nbsp;<em>Njujor\u0161ka trilogija<\/em>, <em>4321<\/em>, <em>Zimski dnevnik<\/em>,&nbsp;<em>Nevidljivi<\/em>, <em>Sanset Park<\/em>, <em>\u010covek u mraku<\/em>,&nbsp;<em>Bruklinska revija ludosti<\/em>\u2026 Za svoje stvarala\u0161tvo dobio je veliki broj priznanja i nagrada me\u0111u kojima su&nbsp; \u0161panska nagrada Princ od Asturije, nagrada Nezavisni duh za scenario filma <em>Dim<\/em>, francuska knji\u017eevna nagrada&nbsp;\u201eMedi\u010di\u201c&nbsp;u konkurenciji stranih pisaca (Prix M\u00e9dicis \u00e9tranger) za roman <em>Levijatan<\/em>, Velika zlatna medalja (Grande Medaille de Vermeil) grada Pariza za blistavu knji\u017eevnu karijeru, Premio Napoli za <em>Sanset Park&nbsp;<\/em>i dr. Tako\u0111e, na\u0161ao se i u naju\u017eem izboru za nagrade IMPAC Dablin za <em>Knjigu opsena<\/em>, Pen\/Fokner za prozu&nbsp;s romanom <em>Muzika slu\u010daja <\/em>i nagradu Edgar u kategoriji misterije i kriminalisti\u010dkih romana za <em>Grad od stakla<\/em>. Bio je \u010dlan Ameri\u010dke&nbsp;akademije umetnosti i knji\u017eevnosti,&nbsp;i nosilac francuske titule Vitez reda&nbsp;umetnosti i knji\u017eevnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Osterova dela prevedena su na vi\u0161e od \u010detrdeset jezika.<\/p>\n\n\n\n<p>\u017diveo je u Bruklinu, u Njujorku.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.geopoetika.com\/o-knjizi\/1892\/nacija-okupana-krvlju\">https:\/\/www.geopoetika.com\/o-knjizi\/1892\/nacija-okupana-krvlju<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":51167,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-51166","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/nacija-okupana-krvlju.jpg?fit=373%2C551&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54406,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54406","url_meta":{"origin":51166,"position":0},"title":"NOVOSTI: Razgovor s Mojcom Pi\u0161kor o zvuku i glazbi u logoru Jasenovac","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kulturne Novosti 28\/6\/2026. Pi\u0161e: Branimira Lazarin Mojca Pi\u0161kor: Glazba i zvuk neodvojivi su od dehumanizacije Etnomuzikologinja Mojca Pi\u0161kor sa zagreba\u010dkog Instituta za etnologiju i folkloristiku otvorila je novu perspektivu u doma\u0107oj historiografiji. Nedavno je u mati\u010dnoj instituciji predstavila svoje dugogodi\u0161nje istra\u017eivanje pod naslovom \u201cOstinato smrti: zvuk i glazba u logoru\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Novosti-Piskor.png?fit=1200%2C561&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Novosti-Piskor.png?fit=1200%2C561&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Novosti-Piskor.png?fit=1200%2C561&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Novosti-Piskor.png?fit=1200%2C561&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Novosti-Piskor.png?fit=1200%2C561&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54550,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54550","url_meta":{"origin":51166,"position":1},"title":"Mislav Gabelica, &#8220;SVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kao 53. knjiga Biblioteke STUDIJE Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je studija dr. sc. Mislava Gabelice SVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.) Mislav GabelicaSVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.)Biblioteka Studije. \u2013 Knjiga 53.Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo PilarZagreb, 2026. \u2013 216 str.ISBN 978-953-8404-52-8 Sadr\u017eaj Uvod Obiteljske\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53215,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53215","url_meta":{"origin":51166,"position":2},"title":"KSDD i KSFF: Ciklus partizanskih filmova &#8211; projekcije uz diskusiju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KSSD i KSFF vas sa zadovoljstvom pozivaju na tre\u0107u u nizu projekciju u ciklusu partizanskih filmova! Gledamo Ne okre\u0107i se, sine (1956.) u re\u017eiji Branka Bauera. Film prati pri\u010du oca Nevena i sina Zorana te razvoj njihova odnosa u vidu bijega od nacisti\u010dkih snaga koje su Zorana odgajale da mrzi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF-ciklus.jpg?fit=512%2C512&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54364,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54364","url_meta":{"origin":51166,"position":3},"title":"Zbornik radova \u201ePosljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U nakladi Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru i HKD Napredak Glavna podru\u017enica Mostar, uz partnersko sudjelovanje HKD Napredak Dubrovnik i HKD Napredak Split, ovih dana iz tiska je izi\u0161ao zbornik radova \u201ePosljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva\u201c. Ovo izdanje predstavlja jedno od najzna\u010dajnijih novijih djela posve\u0107enih tom va\u017enom prijelomnom razdoblju povijesti Bosne i Hercegovine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53752","url_meta":{"origin":51166,"position":4},"title":"RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLO\u017dBE: Dejan Kr\u0161i\u0107: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije \u2014 Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"sudjeluju: Boris Buden, Ana Devi\u0107, Marko Golub moderira: \u0110ur\u0111ica \u0106ili\u0107 Na Dan dr\u017eavnosti, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u odr\u017eat \u0107e se finissage izlo\u017ebe Dizajn, socijalizam, modernizam i promocija knjige Dejana Kr\u0161i\u0107a Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a, objavljene u izdanju Udruge Bijeli\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":51166,"position":5},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51166","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=51166"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51166\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":51168,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51166\/revisions\/51168"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/51167"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=51166"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=51166"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=51166"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}