Od 3. do 10. srpnja 2017. u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu gostovat \u0107e izlo\u017eba \u201cD(r)ugo sje\u0107anje\u201d izvorno realizirana u HDD galeriji u Zagrebu u travnju ove godine.<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
<\/p>\n
U ponedjeljak 3. srpnja 2017. u 20 sati u CENTRU ZA KULTURNU DEKONTAMINACIJU u BEOGRADU otvara se izlo\u017eba DRUGO SJE\u0106ANJE, koja je izvorno realizirana u HDD galeriji u travnju ove godine, uklju\u010duje radove autora i autorica kao \u0161to su Ivan Benussi, Damir Brali\u0107 & Aleksandar Kova\u010d, Barbara Blasin, Katarina Duda, Damir Gamulin, Ante Filipovi\u0107 Gr\u010di\u0107, Igor Grubi\u0107, Mirko Ili\u0107, Sanja Ivekovi\u0107, David Kabalin, Zlatko Kopljar, Dejan Kr\u0161i\u0107, Boris Ljubi\u010di\u0107, MAZ, Tonka Malekovi\u0107, Niko Mihaljevi\u0107, Petra Mili\u010dki, Negra Nigoevi\u0107, Matija Raos, Vladimir Stra\u017ea, studio Bo\u017eesa\u010duvaj, Sa\u0161a \u0160impraga, Nedjeljko \u0160poljar, Trio Sarajevo, Katarina Zlatec, \u017deljko Zorica, te niza drugih.<\/p>\n
<\/p>\n
Izlo\u017eba predstavlja dizajnerske, ali i umjetni\u010dke radove koji tematiziraju kulturu sje\u0107anja, odnos prema civilnim \u017ertvama ratova, antifa\u0161izmu i povijesti ratnog nasilja.\u00a0Dizajn i umjetnost ovdje su izravno dovedeni u vezu s eti\u010dkim odnosno na\u010delnim pitanjem kako se sje\u0107amo i kako shva\u0107amo na\u0161u modernu povijest, konkretno \u0161to nam zna\u010de: holokaust, genocid, civilne \u017ertve rata, ideolo\u0161ki protivnici, Drugi svjetski rat, rat na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije devedesetih te odnos kolektivnog i individualnog identiteta. Zajedni\u010dki nazivnik radova je kriti\u010dko promi\u0161ljanje ne samo o onome \u0161to se u povijesti dogodilo ve\u0107 i o dana\u0161njem odnosu institucija i dru\u0161tva prema tim doga\u0111ajima.<\/p>\n
<\/p>\n
Kroz grafi\u010dko oblikovanje ogla\u0161avanja komemorativnih skupova, umjetni\u010dke intervencije u javnom prostoru, virtualne arhive na internetskim platformama i druge medije publici se nudi da ponovo promisle i preispitaju stav o povijesti koju problematiziramo. Izlo\u017eba D(r)ugo sje\u0107anje<\/em> uklju\u010duje plakate i druga sredstva ogla\u0161avanja razli\u010ditih komemorativnih doga\u0111anja, umjetni\u010dke intervencije, instalacije i javne intervencije na komemorativnim lokacijama. Autori pripadaju razli\u010ditim generacijama dizajnera i umjetnika, a radovi su nastali u vremenskom rasponu od 20-ak godina.<\/p>\n <\/p>\n Iz teksta Marka Goluba Mir ne\u0107e donijeti plakati<\/em>: <\/p>\n Iz teksta Sandre Uskokovi\u0107: <\/p>\n Ova izlo\u017eba vra\u0107a nas na \u201cranjena mjesta\u201d i ljude koji su svjedo\u010dili nasilju i boli, a koja su kroz izvedbeni \u010din postala \u201cdruga\u201d mjesta i ljudi o kojima brinemo. Kontekstualizirana \u017eivu\u0107om memorijom i emocionalnim sponama, ona se u kona\u010dnici transformiraju u \u201csigurna mjesta\u201d osobne samorefleksije, otkri\u0107a i promjene. D(r)ugo sje\u0107anje<\/em> odmi\u010de nas od politike zaborava i pribli\u017eava politici sje\u0107anja, ukazuju\u0107i na njeno nu\u017eno otvaranje kao teme u socijalnom i kulturnom prostoru. Na\u0161e ideolo\u0161ki podijeljeno dru\u0161tvo pro\u017eeto je kontradiktornim perspektivama prema zajedni\u010dkoj pro\u0161losti, pa nam se va\u017enost ove izlo\u017ebe, osim u njenoj refleksiji dru\u0161tva koje je iskusilo nasilje i gubitak, otkriva i kroz prepoznavanje i priznavanje intimnog odnosa s \u201cranjenim mjestima\u201d kao doprinosu radikalnijoj otvorenosti dru\u0161tva i \u201cmjestima katarze\u201d.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n D(R)UGO SJE\u0106ANJE (3. \u2013 10.7.2017.) Kustosi izlo\u017ebe i autori izbora radova: <\/strong>Barbara Blasin, Marko Golub, Aneta Lali\u0107, prema izvornoj koncepciji Barbare Blasin i Anete Lali\u0107
\n<\/strong>Kako bi se teme nagovje\u0161tene u toj inicijalnoj kolekciji plakata kontekstualizirale i dovele u vezu sa sli\u010dnim ili bliskim praksama, izbor smo, me\u0111utim, a\u017eurirali i pro\u0161irili na na\u010din da obuhvati i sje\u0107anje na recentna ratna zbivanja, ali ujedno uklju\u010di i daleko \u0161iri spektar medija i praksi kao \u0161to su medijske kampanje, online arhivi, intervencije i akcije u javnom prostoru, intervencije u medijskom prostoru te kontinuirane umjetni\u010dke platforme. Zajedni\u010dko svim predstavljenim projektima je da ni na koji na\u010din nisu nastali\u00a0u okrilju slu\u017ebene dr\u017eavne politike, ve\u0107ina ih nije neposredno vezana ni za bilo kakav institucionalni kontekst \u2013 nastali su na osobnu inicijativu njihovih autora, ili dolaze iz sektora civilnog dru\u0161tva, ili su pak realizirani kao popratni materijal kulturnih doga\u0111anja ali funkcioniraju autonomno od njega, kao sna\u017ean komunikacijski iskaz.\u00a0Inicijalna selekcija ra\u0111ena za ovu izlo\u017ebu ujedno predstavlja i njen dosad najmanje eksponiran segment, dijelom i zato \u0161to je mahom povezan s obilje\u017eavanjem nekad slu\u017ebenih, a danas gotovo posve marginaliziranih komemoracija antifa\u0161isti\u010dke borbe i masovnih stradanja u zloglasnoj NDH. \u0160tovi\u0161e, plakati spomenutih mladih autora ostaju u sjeni ruina spomenika NOB-a sustavno uni\u0161tavanih ili devastiranih za vrijeme i nakon prethodnog rata te svjesno ili nesvjesno evociraju i sje\u0107anje i zaborav u isto vrijeme. Mo\u017eda ba\u0161 zato njihove dizajnerske interpretacije u potpunosti izbjegavaju komemorativnu ikonografiju ranijih razdoblja, ali za\u010dudo \u010dak i vizualne znakove koji nose neposredno \u010ditljivu asocijaciju na ratna stradanja te umjesto toga grade neki kompleksniji sustav \u010ditanja i tuma\u010denja.<\/p>\n
\n<\/strong>Radovi na izlo\u017ebi D(r)ugo sje\u0107anje<\/em> istra\u017euju kreativni potencijal vremena i mjesta, memorije i zaborava. Ovi oblici vizualne komunikacije propituju dominantne re\u017eime memorije kroz stvaranje prostora unutar kojeg analiziraju povijesno-dru\u0161tvene odnose, ali i zami\u0161ljaju nove budu\u0107nosti i zajednice. Prizivaju\u0107i u fokus unutarnje i vanjsko kretanje memorije pomo\u0107u plakata, medija ogla\u0161avanja i javnih intervencija, autori nam otkrivaju nedovoljno istra\u017een odnos izme\u0111u utjelovljene i zajedni\u010dke memorije u kojem \u201cranjena mjesta\u201d postaju mobilna, porozna i utjelovljena u kontekstu iskustva, ali istovremeno i povezana sa sada\u0161njim mjestima, vremenom i ljudima. (\u2026)<\/p>\n
\nCentar za kulturnu dekontaminaciju,
\nBir\u010daninova 21, 11000 Beograd<\/strong><\/p>\n
\nAutori:<\/strong> Ivan Benussi, Barbara Blasin, Damir Brali\u0107 & Aleksandar Kova\u010d, Katarina Duda, Damir Gamulin, Ante Filipovi\u0107 Gr\u010di\u0107, Igor Grubi\u0107, Mirko Ili\u0107, Sanja Ivekovi\u0107, David Kabalin, Zlatko Kopljar, Dejan Kr\u0161i\u0107, Boris Ljubi\u010di\u0107, Tonka Malekovi\u0107, MAZ, Niko Mihaljevi\u0107, Petra Mili\u010dki, Negra Nigoevi\u0107, Matija Raos, Vladimir Stra\u017ea, studio Bo\u017eesa\u010duvaj (Albino Ur\u0161i\u0107, Boris Kuk), Sa\u0161a \u0160impraga, Nedjeljko \u0160poljar, Trio Sarajevo (Bojan Had\u017eihalilovi\u0107, Dalida Had\u017eihalilovi\u0107, Lejla Mulabegovi\u0107 Hatt), Katarina Zlatec, \u017deljko Zorica
\nTekstovi<\/strong>: Marko Golub, Sandra Uskokovi\u0107
\nGrafi\u010dki dizajn<\/strong>: Barbara Blasin<\/p>\n