{"id":51077,"date":"2026-01-22T22:46:10","date_gmt":"2026-01-22T22:46:10","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51077"},"modified":"2026-01-22T22:46:10","modified_gmt":"2026-01-22T22:46:10","slug":"izlozba-vojin-bakic-princip-nade-u-gradskom-muzeju-bjelovar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51077","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201eVojin Baki\u0107: Princip nade\u201c u Gradskom muzeju Bjelovar"},"content":{"rendered":"\n<p>Otvorenje izlo\u017ebe: \u010detvrtak, 29. sije\u010dnja 2026. u 18 sati<\/p>\n\n\n\n<p>Trajanje izlo\u017ebe: 29. sije\u010dnja \u2013 18. travnja 2026.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>U povodu 110. obljetnice ro\u0111enja Vojina Baki\u0107a, jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih kipara 20. stolje\u0107a, u upravo obnovljenom Gradskom muzeju Bjelovar otvara se izlo\u017eba Vojin Baki\u0107: Princip nade. Rije\u010d je o prvoj opse\u017enoj prezentaciji Baki\u0107eva lika i djela u njegovu rodnom gradu nakon \u0161ezdeset godina, posljednja samostalna izlo\u017eba odr\u017eana je davne 1966. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Kustosica izlo\u017ebe je Hana \u0106urak, antropologinja i istra\u017eiva\u010dica, koja je koncept razvila na poziv i u dijalogu s kustoskim kolektivom \u0160to, kako i za koga \/ WHW. Autorice postava su arhitektice Ana Martina Baki\u0107 i Vjera Baki\u0107, nasljednice umjetnikova opusa. Integralni dio izlo\u017ebe \u010dine i radovi umjetnika Davida Maljkovi\u0107a, Milo\u0161a Trakilovi\u0107a i Sare Solomon. Izlo\u017eba ostaje otvorena do 18. travnja ove godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017eba polazi od pitanja: \u0161to danas zna\u010di djelo Vojina Baki\u0107a u trenutku intenziviranog povijesnog revizionizma i sustavnog potiskivanja javnog sje\u0107anja? \u017dive\u0107i i rade\u0107i u uvjetima rata, politi\u010dkih prevrata i dubokih dru\u0161tvenih transformacija, Baki\u0107 je razvio umjetni\u010dki jezik \u010diji tematski temelj \u010dine ideje solidarnosti, kolektivne odgovornosti i nade za pravednijim dru\u0161tvom. Njegovu je praksu duboko obilje\u017eilo ubojstvo \u010detvorice mla\u0111e bra\u0107e u sustavu koncentracijskih logora Jadovno, no unato\u010d tome umjetnik nije pristajao na bezna\u0111e: njegove su skulpture ustrajno tragale za formom koja je mogla iznijeti uvjerenje da se takvo nasilje vi\u0161e nikada ne smije ponoviti.<\/p>\n\n\n\n<p>Specifi\u010dnost ove izlo\u017ebe u odnosu na dosada\u0161nje prezentacije Baki\u0107eva rada je nagla\u0161eni kolektivni kustoski rad (WHW i obitelj Baki\u0107 s Hanom \u0106urak), inovativan teorijski okvir te fokus na obiteljski kontekst i kontekst grada u kojem je odrastao. Inzistiraju\u0107i na eti\u010dkom \u010ditanju nade, kontinuitetu vrijednosti koje je Baki\u0107 zastupao i stalnom promi\u0161ljanju (ne)mogu\u0107nosti novog dru\u0161tvenog imaginarija, izlo\u017eba \u0161iri muzejski okvir i aktivira ga kao metodu zajedni\u010dkog u\u010denja. Intervencijom na Baki\u0107evoj rodnoj ku\u0107i u neposrednoj blizini Muzeja, koja \u0107e nakon rekonstrukcije biti Ku\u0107a Baki\u0107, izlo\u017eba pozicionira Bjelovar kao jedno od klju\u010dnih mjesta za arhivska, disciplinarna i prostorna \u010ditanja Baki\u0107eva rada.<\/p>\n\n\n\n<p>O umjetniku:<\/p>\n\n\n\n<p>Vojin Baki\u0107 (Bjelovar, 1915 \u2013 Zagreb, 1992) jedan je od najzna\u010dajnijih me\u0111unarodno priznatih hrvatskih kipara 20. stolje\u0107a. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi Frane Kr\u0161ini\u0107a i specijalizirao kod Ivana Me\u0161trovi\u0107a. Razvija prepoznatljiv rukopis koji od figuracije vodi prema radikalno apstraktnim plohama koje razgra\u0111uju volumen i stupaju u aktivan odnos s prostorom i svjetlom, posebice vidljivim u ciklusima poput Razlistanih i Svjetlonosnih formi. Autor je niza monumentalnih spomenika u Kamenskoj, Dotr\u0161\u010dini, Valjevu, na Petrovoj gori i u Kragujevcu. Od pedesetih godina sudjeluje na va\u017enim me\u0111unarodnim izlo\u017ebama poput Venecijanskog bijenala, Documente u Kasselu i EXPO 58 u Bruxellesu. Njegovo djelo, obilje\u017eeno poslijeratnim devastacijama i promjenama politi\u010dkih re\u017eima, sada je jedno od klju\u010dnih poglavlja modernisti\u010dke skulpture i regionalne ba\u0161tine sje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017eba se realizira u partnerstvu Grada Bjelovara i Gradskog muzeja Bjelovar, uz podr\u0161ku Gliptoteke HAZU, Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb, Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, Agronomskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Ministarstva obrane Republike Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n<p>Po\u010dasni pokrovitelji izlo\u017ebe su Predsjednik Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n<p>Partneri izlo\u017ebe: BCS, Ceste, d. d., DS gradnja, JANAF, d. d., Logi\u010dka matrica, Euroherc osiguranje d. d., Intra Lighting, Termoplin, Vesel\u010di\u0107, Adris grupa d. d., Rotor, Protecta Horvat, Provectus Capital Partners i Vetti group d.o.o.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.gradski-muzej-bjelovar.hr\/hr\/izlozbe\/41\/vojin-bakic-princip-nade\">https:\/\/www.gradski-muzej-bjelovar.hr\/hr\/izlozbe\/41\/vojin-bakic-princip-nade<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":51078,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-51077","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Bakic-scaled.webp?fit=2560%2C1340&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51077","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=51077"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51077\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":51079,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51077\/revisions\/51079"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/51078"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=51077"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=51077"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=51077"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}