{"id":51073,"date":"2026-01-22T22:27:15","date_gmt":"2026-01-22T22:27:15","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51073"},"modified":"2026-01-22T22:49:14","modified_gmt":"2026-01-22T22:49:14","slug":"zoran-jekic-prikaz-publikacije-vinko-tadic-manastir-orahovica-u-proslosti-sadasnjosti-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51073","title":{"rendered":"Zoran Jeki\u0107 \u2013 prikaz publikacije \u2013 Vinko Tadi\u0107, \u201eManastir Orahovica u pro\u0161losti\u00a0i sada\u0161njosti\u201c, 2025."},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Vinko Tadi\u0107, <em>Manastir Orahovica u pro\u0161losti i sada\u0161njosti<\/em>, Institut za istra\u017eivanje migracija Zagreb, Povijesno dru\u0161tvo Po\u017eega, SKD \u201eProsvjeta\u201c \u2013 pododbor Po\u017eega, Biro-tisak Brestovac d. o. o., Po\u017eega, 2025., 68 str. \u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Publikacija povjesni\u010dara i arheologa Vinka Tadi\u0107a <em>Manastir Orahovica u pro\u0161losti i sada\u0161njosti<\/em> donosi iscrpno, jasno i pregledno obra\u0111enu povijest te sada\u0161nji zna\u010daj manastira svetoga Nikole kod Orahovice, jednog od najva\u017enijih pravoslavnih duhovnih i kulturnih sredi\u0161ta u Slavoniji. Autor je tekst oblikovao tako da bude razumljiv \u0161iroj \u010ditateljskoj publici, a istodobno zadr\u017eao znanstvenu utemeljenost i preciznost. Time je ispunio svoju osnovnu namjeru pribli\u017eavanja vi\u0161estoljetne ba\u0161tine manastira Orahovica posjetiteljima, bez obzira na njihovu vjersku i nacionalnu pripadnost. Recenzenti ovoga djela su prof. dr. sc. Aleksandra Ku\u010dekovi\u0107 s Fakulteta likovnih umetnosti iz Beograda i dr. sc. Filip \u0160kiljan s Instituta za istra\u017eivanje migracija iz Zagreba. Urednica je dr. sc. Mihaela Markovac. Publikacija je nastala u okviru autorova sudjelovanja u projektu Instituta za istra\u017eivanje migracija \u201eKulturni i politi\u010dki aspekti identiteta nacionalnih\/etni\u010dkih manjina u Hrvatskoj\u201c. Voditelj toga projekta je dr. sc. Dragutin Babi\u0107.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Ve\u0107 u uvodnom dijelu nagla\u0161ava se va\u017enost ovoga manastira u oblikovanju identiteta pravoslavnih Srba u Slavoniji. Manastir je, tijekom osmanske vlasti, Habsbur\u0161ke Monarhije (Austro-Ugarske), Kraljevine Jugoslavije, stradanja u Drugom svjetskom ratu, obnove u socijalisti\u010dkome razdoblju, ali i izazova tijekom devedesetih godina 20. stolje\u0107a, ostao sredi\u0161te vjere, kulture i kontinuiteta \u017eivota srpske pravoslavne zajednice u Slavoniji. Oslanjaju\u0107i se na izvore i dosada\u0161nje radove Stanka Andri\u0107a, Radoslava Gruji\u0107a, Du\u0161ana Ka\u0161i\u0107a, Vladimira Krasi\u0107a, Aleksandre Ku\u010dekovi\u0107, Bogdana Lazarevi\u0107a, Slobodana Mileusni\u0107a i drugih autora, Vinko Tadi\u0107 napisao je djelo koje ujedno popularizira te sustavno sintetizira dosada\u0161nje spoznaje o ovoj temi, ali i sadr\u017ei izvorne doprinose, posebno o povijesti manastira u socijalizmu te u najnovijem vremenu.<\/p>\n\n\n\n<p>Prvi tematski blok djela posve\u0107en je smje\u0161taju i po\u010decima postojanja manastira. Autor iznosi razli\u010dite hipoteze o tome je li na mjestu dana\u0161njega manastira nekada postojao rimokatoli\u010dki samostan, navode\u0107i mi\u0161ljenja Gruji\u0107a, Ka\u0161i\u0107a i Andri\u0107a. Pouzdano je, me\u0111utim, da se pravoslavni manastir spominje u osmanskim popisima od 1579. godine i da je ubrzo postao vjersko sredi\u0161te. Slijedi detaljan opis graditeljstva i umjetni\u010dke ba\u0161tine. Crkva svetoga Nikole, podignuta u moravskom stilu do 1592., oslikana je 1594 godine. Freske su ve\u0107im dijelom uni\u0161tene, ali su sa\u010duvani fragmenti, osobito na stupovima pod kupolom, gdje su prikazani biblijski likovi i srpski srednjovjekovni vladari. Autor daje precizan prikaz arhitektonske strukture, kupole, priprate, ikonostasa i konaka, isti\u010du\u0107i i kasnije obnove, osobito onu iz 1938. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>U poglavlju o unutarnjem \u017eivotu manastira Tadi\u0107 opisuje stroga mona\u0161ka pravila, hijerarhiju du\u017enosti (iguman, ekonom, eklesijarh, klju\u010dar, kuhar i dr.) te nagla\u0161ava disciplinu i posve\u0107enost slu\u017eenju Bogu i zajednici. Navodi i postojanje \u017eenske mona\u0161ke kolonije koja je djelovala do sredine 19. stolje\u0107a. Opisana je upravna uloga manastira u sklopu Po\u017ee\u0161ke mitropolije, njegova riznica i knji\u017enica, posebno rukopisna i tiskana djela. Vrijedni su podaci o prepisiva\u010dkoj djelatnosti u 16. i 17. stolje\u0107u. Tada su nastala neka od najljep\u0161ih rukopisnih djela toga doba. Tadi\u0107 prikazuje i gospodarsku osnovu manastira koja se temeljila na milodarima i vlastitim imanjima, sve do oduzimanja ve\u0107ega dijela zemlje nakon Drugoga svjetskog rata. Time pokazuje koliko su politi\u010dke okolnosti oblikovale \u017eivot i opstanak manastira Orahovice.<\/p>\n\n\n\n<p>Posljednji, ve\u0107i dio publikacije posve\u0107en je razdoblju od Prvoga svjetskog rata do raspada socijalisti\u010dke Jugoslavije. Autor prikazuje stradanja tijekom Drugoga svjetskog rata. Jeromonah Metodije Bradi\u0107 bio je istaknuti sudionik narodnooslobodila\u010dkoga pokreta. Ubili su ga pripadnici njema\u010dkih oru\u017eanih formacija. Godine 1943. partizani su zapalili manastirske konake uz obja\u0161njenje da ih koriste njema\u010dki vojnici i pripadnici oru\u017eanih snaga NDH. Autor analizira postupnu obnovu manastira Orahovice u socijalisti\u010dkom razdoblju. Osobito se nagla\u0161ava uloga igumana Milutina Amid\u017ei\u0107a. On je s taktom i mudro\u0161\u0107u vodio manastir Orahovicu u izazovnim vremenima. Ostao je ondje do smrti 1996. godine. Uspio je odr\u017eati vjerski \u017eivot, ali i ste\u0107i po\u0161tovanje i izvan srpske pravoslavne zajednice.<\/p>\n\n\n\n<p>Cjelina publikacije upotpunjena je slikovnim prilozima koji dokumentiraju izgled manastira, fresaka, ikonostasa i arhivskih zapisa. Time se \u010ditatelju pru\u017ea vizualna potvrda povijesnih podataka.<\/p>\n\n\n\n<p>Zaklju\u010dno, djelo Vinka Tadi\u0107a nije samo povijesni pregled, ve\u0107 i vrijedan vodi\u010d kroz materijalnu i duhovnu ba\u0161tinu manastira Orahovice. Jasno\u0107a izlaganja, bogata dokumentiranost, analiza i nastojanje da se slo\u017eene teme pribli\u017ee \u0161irem krugu \u010ditatelja \u010dine ovu publikaciju va\u017enim doprinosom poznavanju i o\u010duvanju kulturno-vjerskoga identiteta srpskoga pravoslavnog stanovni\u0161tva u Slavoniji.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Zoran Jeki\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-51073","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":51073,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":51073,"position":1},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":51073,"position":2},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":51073,"position":3},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":51073,"position":4},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":51073,"position":5},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51073","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=51073"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51073\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":51081,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51073\/revisions\/51081"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=51073"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=51073"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=51073"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}