{"id":51073,"date":"2026-01-22T22:27:15","date_gmt":"2026-01-22T22:27:15","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51073"},"modified":"2026-01-22T22:49:14","modified_gmt":"2026-01-22T22:49:14","slug":"zoran-jekic-prikaz-publikacije-vinko-tadic-manastir-orahovica-u-proslosti-sadasnjosti-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51073","title":{"rendered":"Zoran Jeki\u0107 \u2013 prikaz publikacije \u2013 Vinko Tadi\u0107, \u201eManastir Orahovica u pro\u0161losti\u00a0i sada\u0161njosti\u201c, 2025."},"content":{"rendered":"\n

Vinko Tadi\u0107, Manastir Orahovica u pro\u0161losti i sada\u0161njosti<\/em>, Institut za istra\u017eivanje migracija Zagreb, Povijesno dru\u0161tvo Po\u017eega, SKD \u201eProsvjeta\u201c \u2013 pododbor Po\u017eega, Biro-tisak Brestovac d. o. o., Po\u017eega, 2025., 68 str. \u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Publikacija povjesni\u010dara i arheologa Vinka Tadi\u0107a Manastir Orahovica u pro\u0161losti i sada\u0161njosti<\/em> donosi iscrpno, jasno i pregledno obra\u0111enu povijest te sada\u0161nji zna\u010daj manastira svetoga Nikole kod Orahovice, jednog od najva\u017enijih pravoslavnih duhovnih i kulturnih sredi\u0161ta u Slavoniji. Autor je tekst oblikovao tako da bude razumljiv \u0161iroj \u010ditateljskoj publici, a istodobno zadr\u017eao znanstvenu utemeljenost i preciznost. Time je ispunio svoju osnovnu namjeru pribli\u017eavanja vi\u0161estoljetne ba\u0161tine manastira Orahovica posjetiteljima, bez obzira na njihovu vjersku i nacionalnu pripadnost. Recenzenti ovoga djela su prof. dr. sc. Aleksandra Ku\u010dekovi\u0107 s Fakulteta likovnih umetnosti iz Beograda i dr. sc. Filip \u0160kiljan s Instituta za istra\u017eivanje migracija iz Zagreba. Urednica je dr. sc. Mihaela Markovac. Publikacija je nastala u okviru autorova sudjelovanja u projektu Instituta za istra\u017eivanje migracija \u201eKulturni i politi\u010dki aspekti identiteta nacionalnih\/etni\u010dkih manjina u Hrvatskoj\u201c. Voditelj toga projekta je dr. sc. Dragutin Babi\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107 u uvodnom dijelu nagla\u0161ava se va\u017enost ovoga manastira u oblikovanju identiteta pravoslavnih Srba u Slavoniji. Manastir je, tijekom osmanske vlasti, Habsbur\u0161ke Monarhije (Austro-Ugarske), Kraljevine Jugoslavije, stradanja u Drugom svjetskom ratu, obnove u socijalisti\u010dkome razdoblju, ali i izazova tijekom devedesetih godina 20. stolje\u0107a, ostao sredi\u0161te vjere, kulture i kontinuiteta \u017eivota srpske pravoslavne zajednice u Slavoniji. Oslanjaju\u0107i se na izvore i dosada\u0161nje radove Stanka Andri\u0107a, Radoslava Gruji\u0107a, Du\u0161ana Ka\u0161i\u0107a, Vladimira Krasi\u0107a, Aleksandre Ku\u010dekovi\u0107, Bogdana Lazarevi\u0107a, Slobodana Mileusni\u0107a i drugih autora, Vinko Tadi\u0107 napisao je djelo koje ujedno popularizira te sustavno sintetizira dosada\u0161nje spoznaje o ovoj temi, ali i sadr\u017ei izvorne doprinose, posebno o povijesti manastira u socijalizmu te u najnovijem vremenu.<\/p>\n\n\n\n

Prvi tematski blok djela posve\u0107en je smje\u0161taju i po\u010decima postojanja manastira. Autor iznosi razli\u010dite hipoteze o tome je li na mjestu dana\u0161njega manastira nekada postojao rimokatoli\u010dki samostan, navode\u0107i mi\u0161ljenja Gruji\u0107a, Ka\u0161i\u0107a i Andri\u0107a. Pouzdano je, me\u0111utim, da se pravoslavni manastir spominje u osmanskim popisima od 1579. godine i da je ubrzo postao vjersko sredi\u0161te. Slijedi detaljan opis graditeljstva i umjetni\u010dke ba\u0161tine. Crkva svetoga Nikole, podignuta u moravskom stilu do 1592., oslikana je 1594 godine. Freske su ve\u0107im dijelom uni\u0161tene, ali su sa\u010duvani fragmenti, osobito na stupovima pod kupolom, gdje su prikazani biblijski likovi i srpski srednjovjekovni vladari. Autor daje precizan prikaz arhitektonske strukture, kupole, priprate, ikonostasa i konaka, isti\u010du\u0107i i kasnije obnove, osobito onu iz 1938. godine.<\/p>\n\n\n\n

U poglavlju o unutarnjem \u017eivotu manastira Tadi\u0107 opisuje stroga mona\u0161ka pravila, hijerarhiju du\u017enosti (iguman, ekonom, eklesijarh, klju\u010dar, kuhar i dr.) te nagla\u0161ava disciplinu i posve\u0107enost slu\u017eenju Bogu i zajednici. Navodi i postojanje \u017eenske mona\u0161ke kolonije koja je djelovala do sredine 19. stolje\u0107a. Opisana je upravna uloga manastira u sklopu Po\u017ee\u0161ke mitropolije, njegova riznica i knji\u017enica, posebno rukopisna i tiskana djela. Vrijedni su podaci o prepisiva\u010dkoj djelatnosti u 16. i 17. stolje\u0107u. Tada su nastala neka od najljep\u0161ih rukopisnih djela toga doba. Tadi\u0107 prikazuje i gospodarsku osnovu manastira koja se temeljila na milodarima i vlastitim imanjima, sve do oduzimanja ve\u0107ega dijela zemlje nakon Drugoga svjetskog rata. Time pokazuje koliko su politi\u010dke okolnosti oblikovale \u017eivot i opstanak manastira Orahovice.<\/p>\n\n\n\n

Posljednji, ve\u0107i dio publikacije posve\u0107en je razdoblju od Prvoga svjetskog rata do raspada socijalisti\u010dke Jugoslavije. Autor prikazuje stradanja tijekom Drugoga svjetskog rata. Jeromonah Metodije Bradi\u0107 bio je istaknuti sudionik narodnooslobodila\u010dkoga pokreta. Ubili su ga pripadnici njema\u010dkih oru\u017eanih formacija. Godine 1943. partizani su zapalili manastirske konake uz obja\u0161njenje da ih koriste njema\u010dki vojnici i pripadnici oru\u017eanih snaga NDH. Autor analizira postupnu obnovu manastira Orahovice u socijalisti\u010dkom razdoblju. Osobito se nagla\u0161ava uloga igumana Milutina Amid\u017ei\u0107a. On je s taktom i mudro\u0161\u0107u vodio manastir Orahovicu u izazovnim vremenima. Ostao je ondje do smrti 1996. godine. Uspio je odr\u017eati vjerski \u017eivot, ali i ste\u0107i po\u0161tovanje i izvan srpske pravoslavne zajednice.<\/p>\n\n\n\n

Cjelina publikacije upotpunjena je slikovnim prilozima koji dokumentiraju izgled manastira, fresaka, ikonostasa i arhivskih zapisa. Time se \u010ditatelju pru\u017ea vizualna potvrda povijesnih podataka.<\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010dno, djelo Vinka Tadi\u0107a nije samo povijesni pregled, ve\u0107 i vrijedan vodi\u010d kroz materijalnu i duhovnu ba\u0161tinu manastira Orahovice. Jasno\u0107a izlaganja, bogata dokumentiranost, analiza i nastojanje da se slo\u017eene teme pribli\u017ee \u0161irem krugu \u010ditatelja \u010dine ovu publikaciju va\u017enim doprinosom poznavanju i o\u010duvanju kulturno-vjerskoga identiteta srpskoga pravoslavnog stanovni\u0161tva u Slavoniji.<\/p>\n\n\n\n

Zoran Jeki\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-51073","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53651","url_meta":{"origin":51073,"position":0},"title":"Tribina “Tko bolje govori o pro\u0161losti: pisani izvori ili arheolo\u0161ki nalazi?”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 22. svibnja 2026. s po\u010detkom u 18 sati, u velikoj dvorani zgrade \u00a0Doma Hrvatske mlade\u017ei (R. Bo\u0161kovi\u0107a 5, 23000 Zadar) odr\u017eati \u0107e se zadnja u okviru ovogodi\u0161njih tribina u organizaciji udruge studenata povijesti ISHA Zadar. Tribina je vezana uz \u010desto postavljeno pitanje \u201eTko bolje govori o pro\u0161losti?\u201c Svoja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":51073,"position":1},"title":"Stjepko Barac – Prikaz knjige – Carlo Ginzburg, “Threads and Traces: True, False, Fictive”, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":51073,"position":2},"title":"Milan Suboti\u0107, “Istori\u010dari u svom vremenu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":51073,"position":3},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":51073,"position":4},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54085,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54085","url_meta":{"origin":51073,"position":5},"title":"Drugo izdanje festivala \u201cProtiv zaborava\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 17. do 19. lipnja 2026. Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u organizira drugo izdanje festivala \u201cProtiv zaborava\u201d, posve\u0107enog kulturi sje\u0107anja, ljudskim pravima i dru\u0161tvenoj odgovornosti. Festival okuplja istra\u017eiva\u010de_ice, umjetnike_ice, novinare_ke, aktiviste_ice i predstavnike_ice civilnog dru\u0161tva s ciljem otvaranja prostora za dijalog o naslje\u0111u devedesetih godina, izazovima suo\u010davanja s\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/protiv_zaborava-web.png?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/protiv_zaborava-web.png?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/protiv_zaborava-web.png?fit=937%2C703&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/protiv_zaborava-web.png?fit=937%2C703&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51073","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=51073"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51073\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":51081,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51073\/revisions\/51081"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=51073"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=51073"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=51073"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}