{"id":51059,"date":"2026-01-21T22:03:00","date_gmt":"2026-01-21T22:03:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51059"},"modified":"2026-01-21T22:03:00","modified_gmt":"2026-01-21T22:03:00","slug":"adriana-kuci-ime-mi-je-sarajevo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51059","title":{"rendered":"Adriana Ku\u010di, \u201eIme mi je Sarajevo\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Roman <em>Ime mi je Sarajevo<\/em> autorice Adriane Ku\u010di smje\u0161ta se u sam epicentar traumati\u010dne povijesti rata u Bosni i Hercegovini \u2013 opsadu Sarajeva (1992.\u20131995.), jednu od najdu\u017eih opsada modernog doba. Ovdje grad nije tek scenografija, ve\u0107 aktivni sudionik, prostor koji di\u0161e zajedno s likovima, grad koji postaje simbol i individualne patnje i kolektivne izdr\u017eljivosti. Autorica pokazuje da je Sarajevo vi\u0161e od geografskog toposa: ono je emocionalni pejza\u017e, slojevito mjesto sje\u0107anja u kojemu se povijest i intima neprestano prepli\u0107u.<br>Glavna junakinja Lana nosi u sebi obilje\u017eja jedne \u010ditave generacije \u2013 mladih ljudi \u010diju je adolescenciju i formiranje identiteta nasilno prekinuo rat. Njezina sje\u0107anja na \u0161kolske dane, prve ljubavi, prijateljstva i sitne svakodnevne radosti uvijek su u sjeni granata, snajpera i smrti bli\u017enjih. Lana nije tek pojedinac, ve\u0107 figura \u201ekolektivne junakinje\u201c \u2013 njezina trauma, nostalgija i \u010de\u017enja odra\u017eavaju iskustvo tisu\u0107a Sarajlija koji su odrastali u uvjetima opsade.<br>Autorica ne \u0161tedi \u010ditatelja brutalnosti rata ve\u0107 prikazuje dramati\u010dne prizore opsade \u2013 od skrivenih susreta u podrumima do tr\u010danja kroz ulice pod snajperskom vatrom i stradavanja, od spaljivanja knjiga kako bi se zagrijala ku\u0107a do rastanaka koji se ne znaju jesu li posljednji. No ono \u0161to roman \u010dini posebnim nije samo opis ratne svakodnevice, ve\u0107 i fokus na njezine dugoro\u010dne posljedice. Opsada se ne zavr\u0161ava Daytonom; ona se nastavlja u mislima, u odnosima, u o\u017eiljcima koje Lana nosi godinama kasnije, dok \u017eivi izvan Sarajeva. Rat, sugerira autorica, nikada ne ostaje u pro\u0161losti \u2013 on je uvijek sada\u0161njost u unutarnjem \u017eivotu onih koji su ga pre\u017eivjeli.<br><em>Ime mi je Sarajevo<\/em> vje\u0161to spaja intimnu ispovijest s kolektivnim pam\u0107enjem. Ljubavna pri\u010da Lane i Emira, koja traje i nestaje kroz desetlje\u0107a, istodobno je i metafora za odnos \u010dovjeka s gradom \u2013 vezu koja nikada ne prestaje, ma koliko puta bila prekinuta. Autorica pokazuje da osobne emocije \u2013 ljubav, gubitak, nostalgija \u2013 postaju klju\u010d razumijevanja \u0161ire dru\u0161tvene stvarnosti. Premda se roman primarno fokusira na generacijsku traumu \u2013 neposredno iskustvo opsade koje obilje\u017eava subjektivni i kolektivni identitet pre\u017eivjelih \u2013 on ipak otvara i mogu\u0107nost \u010ditanja u kontekstu transgeneracijske traume. Prikaz odnosa roditelja i djece, primjerice u liku Emirove k\u0107eri, sugerira da posljedice rata nisu ograni\u010dene samo na izravne svjedoke, ve\u0107 se prenose i na njihove potomke. Time se potvr\u0111uje teza da traumatsko iskustvo nije zatvoreno unutar povijesnog trenutka, nego ostaje aktivan element u oblikovanju obiteljskih odnosa i dru\u0161tvenih struktura nakon rata.<br>Ovim romanom Adriana Ku\u010di ulazi u korpus knji\u017eevnosti koja tematizira rat na prostoru biv\u0161e Jugoslavije, ali ga istodobno \u0161iri izvan granica svjedo\u010danstva. Njezina proza nije samo dokumentaristi\u010dka, nego i duboko refleksivna: ona istra\u017euje kako rat preoblikuje identitet, kako trauma postaje konstanta u emocionalnom \u017eivotu te kako se sje\u0107anja preta\u010du u knji\u017eevni izraz. U tom smislu, Ime mi je Sarajevo nadilazi individualnu pri\u010du i postaje doprinos razumijevanju kulturne i povijesne memorije Sarajeva i Bosne i Hercegovine. \u010citatelj pred sobom nema samo pri\u010du o jednoj \u017eeni, nego i literarno svjedo\u010danstvo o gradu, generaciji i epohi. U liku Lane prepoznajemo univerzalnu sudbinu onih koji su pre\u017eivjeli rat, ali su zauvijek obilje\u017eeni njegovim o\u017eiljcima. U Sarajevu ovog romana sadr\u017eana je i ljubav i mr\u017enja, i ljepota i bol, i \u017eivot i smrt. Upravo zato Ime mi je Sarajevo treba \u010ditati kao roman o ljudskoj krhkosti, ali i o nevjerojatnoj snazi da se pre\u017eivi i kad sve izgleda izgubljeno.<br>U tom smislu, vrijednost ovoga djela ne iscrpljuje se njegovim \u010ditanjem. U romanu nema artificijelne patetike ni estetskog uljep\u0161avanja; rije\u010d je o prozi koja zahva\u0107a samu sr\u017e \u017eivota \u2013 krhkoga, ranjivoga, ponekad nemilosrdnog, ali uvijek vrijednog \u017eivljenja. Njegova snaga le\u017ei u sposobnosti da univerzalno predo\u010di prijateljstva i ljubavi koje nadilaze vrijeme, kao i gubitke koji ostaju trajno prisutni u pam\u0107enju. Stoga <em>Ime mi je Sarajevo<\/em> nije knjiga koju \u0107emo pro\u010ditati i odlo\u017eiti: to je roman koji \u010ditatelj dugo nosi u sebi, poput melodije dobro nam poznate pjesme \u010diji se odjek ne mo\u017ee uti\u0161ati.<\/p>\n\n\n\n<p>Danijel Tati\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>O autorici:<\/p>\n\n\n\n<p>Adriana Ku\u010di ro\u0111ena je 13. studenoga 1975. u Sarajevu. Autorica je vi\u0161e knjiga i tri romana. Njezin roman <em>Ime mi je Sarajevo<\/em> (Litera, 2022.), napisan izvorno na slovenskom jeziku, bio je nominiran za Cankarovu nagradu i do\u017eivio je veliku pa\u017enju i kritike i \u010ditatelja. Godinu kasnije objavila je roman <em>No\u010d, ko je preplavala reko<\/em> (Litera, 2023.), koji je privukao iznimnu pozornost kako \u010ditateljske, tako i stru\u010dne javnosti. Na materinjem jeziku prethodno je objavila roman <em>I prljavo i plavo<\/em> (2017.), pri\u010du posve\u0107enu izraelsko-palestinskom sukobu iz perspektive za\u0161ti\u0107enih \u017eena.<br>U knji\u017eevnosti se prepoznaje po sna\u017enom emotivnom izrazu, po spoju dokumentarnog i intimnog, te po stalnom traganju za pripadno\u0161\u0107u. Sarajevo je njezina tiha i trajna to\u010dka prijeloma \u2013 sredi\u0161te svega \u0161to jest i polazi\u0161te njezina stvarala\u0161tva.<br>Uz knji\u017eevni rad djeluje i kao urednica i prevoditeljica. \u017divi i radi u Ljubljani.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-despot-infinitus-web-knji-ara wp-block-embed-despot-infinitus-web-knji-ara\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"hBPr9VQtJr\"><a href=\"https:\/\/despot-infinitus.com\/proizvod\/ime-mi-je-sarajevo\/\">IME MI JE SARAJEVO<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;IME MI JE SARAJEVO&#8221; &#8212; Despot Infinitus - Web Knji\u017eara\" src=\"https:\/\/despot-infinitus.com\/proizvod\/ime-mi-je-sarajevo\/embed\/#?secret=NQse3gZnxm#?secret=hBPr9VQtJr\" data-secret=\"hBPr9VQtJr\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Obavijest je objavljena i na portalu <strong>Historiografija.ba<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/ime-mi-je-sarajevo\">https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/ime-mi-je-sarajevo<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":51060,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-51059","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Ime-mi-je-sarajevo.png?fit=768%2C757&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":51059,"position":0},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53716,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53716","url_meta":{"origin":51059,"position":1},"title":"Radionica &#8220;Jugoslavenski modernizam u hrvatskoj kulturi sje\u0107anja&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iako su karakteristi\u010dan dio vizure mnogih hrvatskih gradova, o jugoslavenskim arhitektonskim postignu\u0107ima rijetko kada dublje promi\u0161ljamo, bilo zato \u0161to su proizvod jednog minulog vremena ili zato \u0161to njihov izgled ne izaziva jednostrano divljenje. Po\u017ear koji je zadesio zgradu nekada\u0161nje izdava\u010dke ku\u0107e Vjesnik, koja je za mnoge predstavljala simbol grada Zagreba,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53323,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53323","url_meta":{"origin":51059,"position":2},"title":"Razgovor \u201cSarajevo, 30 godina poslije \u2013 kako se gradi povjerenje?\u201d u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na javni razgovor o gradnji povjerenja u srijedu, 20. svibnja 2026. u 18 sati u Talijanskom institutu za kulturu u Zagrebu (Preobra\u017eenska 4), koji se odr\u017eava u sklopu izlo\u017ebe fotografija Maria Boccie Sarajevo 1992\u20131996 \u2013 Najdu\u017ea opsada. Tema razgovora je Sarajevo, 30 godina poslije \u2013 kako se gradi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53692","url_meta":{"origin":51059,"position":3},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Skrile smo sve \u0161to je va\u017eno&#8221; u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 25. svibnja, s po\u010detkom u 19.30 sati, u Apoteci \u2013 prostoru za suvremenu umjetnost u Vodnjanu, bit \u0107e otvorena izlo\u017eba behshad tajammol i Karle Crn\u010devi\u0107 \u201cSkrile smo sve \u0161to je va\u017eno\u201d. Autorice \u0107e se predstaviti radom \u201cNevidljivi pogled\u201d, analognom interaktivnom instalacijom u kojoj istra\u017euju arhiv iranskog \u017eenskog pokreta\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52459,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52459","url_meta":{"origin":51059,"position":4},"title":"Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju FF Pressa i Centra za inovativne studije Filozofskoga\u00a0fakulteta u Zagrebu potkraj 2025. objavljena je knjiga Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine, koju je priredio Dino Stani\u010di\u0107. Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10 Priredio: Dino Stani\u010di\u0107 Razgovor i tekstove s engleskog preveli:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":51059,"position":5},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom &#8220;Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51059","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=51059"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51059\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":51061,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51059\/revisions\/51061"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/51060"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=51059"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=51059"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=51059"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}