{"id":51030,"date":"2026-01-19T20:43:42","date_gmt":"2026-01-19T20:43:42","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51030"},"modified":"2026-01-19T20:54:03","modified_gmt":"2026-01-19T20:54:03","slug":"izlozba-i-popratni-program-ulica-patrisa-lumumbe-u-muzeju-prigorja-u-sesvetama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51030","title":{"rendered":"Izlo\u017eba i popratni program \u201eUlica Patrisa\u00a0Lumumbe\u201c u Muzeju Prigorja u Sesvetama"},"content":{"rendered":"\n

Pozivamo na otvorenje izlo\u017ebe ULICA PATRISA LUMUMBE u utorak 20. sije\u010dnja 2026. u 18:30 sati.<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba Ulica Patrisa Lumumbe <\/strong>tematizira dana\u0161nju Ninsku ulicu,<\/a> jednu od najva\u017enijih ulica u zagreba\u010dkoj gradskoj \u010detvrti Sesvete. Ninska ulica predstavlja jednu od klju\u010dnih prometnih i dru\u0161tvenih osi Sesveta. Od nekada\u0161njeg poljskog puta, dolaskom \u017eeljeznice 1870. godine postupno se oblikovala kao sredi\u0161nja sesvetska ulica i \u017eivopisno mjesto svakodnevice. Ulica je kroz povijest nekoliko puta mijenjala ime. U razdoblju od 1961. do 1991. godine zvala se u \u010dast Patricea Lumumbe, povezuju\u0107i lokalni prostor s globalnim idejama borbe za slobodu i samoodre\u0111enje. Danas je Ninska ulica mjesto slojevitog urbanog pam\u0107enja i va\u017ean dio identiteta Sesveta. U njoj se nalazi i najstariji sesvetski drvored, va\u017ean element identiteta i kontinuiteta gradskog prostora.<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba se odr\u017eava povodom stote obljetnice ro\u0111enja Patricea Lumumbe<\/a> (1925. \u2013 2025.) i ovogodi\u0161nje 65. obljetnice njegove smrti. Patrice Lumumba bio je borac za dekolonizaciju, prvi premijer neovisne Demokratske Republike Kongo,<\/a> a danas je globalni simbol borbe za slobodu i prava potla\u010denih<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba Ulica Patrisa Lumumbe<\/strong> istra\u017euje slojevitu povijest dana\u0161nje Ninske ulice \u2013 jedne od klju\u010dnih urbanih osi najve\u0107e zagreba\u010dke gradske \u010detvrti. Polaze\u0107i od njezina razvoja od obi\u010dnog poljskog puta do sredi\u0161nje sesvetske ulice, izlo\u017eba povezuje lokalnu povijest s globalnim politi\u010dkim i simboli\u010dkim kontekstom razdoblja u kojem je ulica nosila ime kongoanskog borca za dekolonizaciju i neovisnost. U sredi\u0161tu izlo\u017ebenog narativa nalaze se reprezentativni objekti, kroz koje se prikazuje njezin urbanisti\u010dki i dru\u0161tveni razvoj. Izme\u0111u ostaloga, izlo\u017eba donosi i prikaz zagreba\u010dkog prosvjeda odr\u017eanog povodom ubojstva Patricea Lumumbe 1961. godine, ukazuju\u0107i na sna\u017ean odjek globalnih politi\u010dkih doga\u0111aja u lokalnom kontekstu. Kroz arhivsku gra\u0111u, dokumente, plakate, umjetni\u010dke radove i suvremene intervencije, izlo\u017eba o jednoj zagreba\u010dkoj ulici propituje odnos izme\u0111u imenovanja javnog prostora, kolektivnog pam\u0107enja i identiteta zajednice.<\/p>\n\n\n\n

Autor izlo\u017ebe: Damir Fofi\u0107
Ideja\/suradnik na izlo\u017ebi: Sa\u0161a \u0160impraga  
Dizajn: Niko Mihaljevi\u0107 <\/p>\n\n\n\n

Zahvala: Vlado Martek<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izlo\u017eba je dio projekta Ulica Patricea Lumumbe<\/strong> u sklopu kojega je proveden javni natje\u010daj za plakat povodom stote obljetnice ro\u0111enja Patricea Lumumbe<\/a>, te izvedena privremena umjetni\u010dka intervencija autora Vlade Marteka<\/a> na prostoru Ninske ulice, tako\u0111er posve\u0107ena Patriceu Lumumbi. Na natje\u010daju nagra\u0111eni plakati, uz neke od izdvojenih, bit \u0107e predstavljeni i na izlo\u017ebi, a uz izvedeni rad Vlade Marteka predstavit \u0107e se i njegov rad \u201eLjubav i mr\u017enja\u201c nastao posebno za izlo\u017ebu. Nagra\u0111eni i na izlo\u017ebi predstavljeni plakati te izvedeni rad Vlade Marteka u\u0107i \u0107e u fundus Muzeja Prigorja. <\/p>\n\n\n\n

U sklopu projekta i u suradnji s platformom 1POSTOZAGRAD,<\/a> pokrenuta je i incijativa da se najstariji sesvetski drvored, u Ninskoj ulici, obnovi sadnjom stabla koje nedostaje.    <\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

POPRATNI PROGRAMI<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Damir Fofi\u0107: Ninska \u2013 od puteljka do ulice<\/strong><\/p>\n\n\n\n

predavanje
Muzej Prigorja<\/p>\n\n\n\n

petak, 30. sije\u010dnja 2026. u 19:30 sati<\/p>\n\n\n\n

Predavanje o povijesnom razvoju dana\u0161nje Ninske ulice. <\/p>\n\n\n\n

Damir Fofi\u0107 je povjesni\u010dar i arheolog, kustos Muzeja Prigorja te autor nekoliko izlo\u017ebi.    <\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Tvrtko Jakovina: \u201cSmrt kolonijalizmu\u201d<\/strong>
predavanje<\/p>\n\n\n\n

Muzej Prigorja<\/p>\n\n\n\n

\u010detvrtak, 5. velja\u010de 2026. u 18:30 sati<\/p>\n\n\n\n

Progla\u0161enje neovisnosti belgijskog Konga i dolazak Patricea Lumumbe na \u010delo vlade nove dr\u017eave 1960. godine, bio je doga\u0111aj slavljen u cijelom svijetu. Dekolonizacija je do\u017eivljavana kao pravedna, logi\u010dna, s obje strane ideolo\u0161ke zavjese poku\u0161avalo se interpretirati kongoanska zbivanja u vlastitu korist. Nezadovoljni su bili neki u etni\u010dki slo\u017eenom Kongu, oni koji su smatrali da bi trebali biti na \u010delu zemlje, pa europske kompanije i doju\u010dera\u0161nji kolonijalisti, koji su izgubili vlast. Uz osnovnu kronologiju zbivanja u Demokratskoj Republici Kongo po\u010detkom \u0161ezdesetih, predavanje \u0107e govoriti i o prosvjedima diljem svijeta nakon \u0161to je u sije\u010dnju 1961. Lumumba ubijen. \u201eVjesnik\u201c je tada javljao da je na demonstracijama u Zagrebu na Trgu Republike bilo 200 000 ljudi. \u201eSmrt kolonijalizmu\u201c i \u201eDajte Africi slobodu\u201c bile su neke od tada uzvikivanih parola. Predavanje \u0107e poku\u0161ati objasniti za\u0161to je Lumumba nekad bio vidljiv i u Hrvatskoj, za\u0161to je jo\u0161 uvijek simbol otpora, za\u0161to je \u010dovjek koji mu sli\u010di postao simbolom afri\u010dkog nogometnog prvenstva 2026.            <\/p>\n\n\n\n

Tvrtko Jakovina je povjesni\u010dar i profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Sveu\u010dili\u0161ta Zagrebu. Autor je nekoliko knjiga o hrvatskoj, jugoslavenskoj i svjetskoj povijesti 20. stolje\u0107a.<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Sesvete ni\/su periferija <\/strong><\/p>\n\n\n\n

tribina <\/p>\n\n\n\n

Muzej Prigorja, \u010detvrtak, 12. velja\u010de 2026. u 18:30 sati. <\/p>\n\n\n\n

Gosti: Vi\u0161nja Kljaji\u0107  i Marijo Spaji\u0107 <\/p>\n\n\n\n

Moderator: Sa\u0161a \u0160impraga <\/p>\n\n\n\n

Tribina je posve\u0107ena stanju i perspektivama urbanisti\u010dkog, komunalnog, dru\u0161tvenog i kulturnog razvoja zagreba\u010dke gradske \u010detvrti Sesvete. <\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161nja Kljaji\u0107 je arhitektica i \u010dlanica inicijative Sljeme za sve koja se bavi dru\u0161tvenom aktivacijom kompleksa biv\u0161e tvornice \u201eSljeme\u201c.  <\/em>
Marijo Spaji\u0107 je krajobrazni arhitekt i predsjednik Udru\u017eenja krajobraznih arhitekata Hrvatske. Kroz aktivnosti Udruge Zelene i plave Sesvete bio je voditelj sadnje vi\u0161e od 700 stabala na podru\u010dju Sesveta.<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Sa\u0161a \u0160impraga: Zagreba\u010dke ulice tu\u0111ih mrtvaca<\/strong>
predavanje<\/p>\n\n\n\n

Muzej Prigorja, <\/p>\n\n\n\n

\u010detvrtak, 19. velja\u010de 2026. u 18:30 sati.
Predavanje \u0107e dati povijesni pregled imenovanja javnih povr\u0161ina u Zagrebu po strancima, stranim gradovima, dr\u017eavama i me\u0111unarodnim organizacijama. <\/p>\n\n\n\n

Sa\u0161a \u0160impraga je publicist i aktivist. Autor je tri knjige o Zagrebu: Zagreb, javni prostor, Grad je sinteza i Mikrourbanizmi.    <\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

*Izlo\u017eba i popratni program dio su projekta Ulica Patricea Lumumbe.<\/strong> Projekt provode Udruga za nezavisnu medijsku kulturu (UNMK) i Muzej Prigorja. Autor projekta je Sa\u0161a \u0160impraga. Projekt je  podr\u017ean od Grada Zagreba\/ Gradskog ureda za kulturu i civilno dru\u0161tvo temeljem javnog poziva Kultura i umjetnost u zajednici.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

\n
Ulica Patrisa Lumumbe<\/a><\/blockquote>