{"id":51006,"date":"2026-01-16T23:11:34","date_gmt":"2026-01-16T23:11:34","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51006"},"modified":"2026-01-16T23:11:34","modified_gmt":"2026-01-16T23:11:34","slug":"odrzano-predavanje-marije-todorove-kako-pristopiti-k-raziskovanju-balkana-do-the-balkans-need-their-own-epistemology-u-ljubljani","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51006","title":{"rendered":"Odr\u017eano predavanje Marije Todorove \u201eKako pristopiti k raziskovanju Balkana? \/ Do the Balkans need their own epistemology?\u201c u Ljubljani"},"content":{"rendered":"\n<p>13. 1. 2026 ob 17.00<\/p>\n\n\n\n<p>Lokacija dogodka: Fakulteta za dru\u017ebene vede UL, Kardeljeva plo\u0161\u010dad 5, 1000 Ljubljana<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Na predavanju bo predavateljica obravnavala nekatere trende s podro\u010dja izbire pojmovnega aparata v sodobnih balkanskih \u0161tudijah. Raziskovalci, ki se ukvarjajo z Balkanom, pri raziskovanju namre\u010d pogosto \u010drpajo iz vplivnih diskurzov in kategorij s sosednjih podro\u010dij in disciplin, pri \u010demer so nekateri izrazi koncepti primernej\u0161i, nekateri pa manj oziroma so celo problemati\u010dni.<\/p>\n\n\n\n<p>V predavanju bo <strong>prof. dr. Maria Todorova<\/strong> obravnavala dva vplivna, a metodolo\u0161ko sporna trenda v sodobnih balkanskih \u0161tudijah. Najprej bo osvetlila, kako pristopiti k pojmoma \u00bbimperij\u00ab in \u00bbkolonializem\u00ab ter njunim izpeljankam, kot so: postkolonialno, postkolonialnost, neokolonialno, kvazikolonialno, dekolonizacija, transkolonialnost, imperializem, imperialnost, medimperialnost itd. Posebej se bo posvetila vsesplo\u0161ni rabi in funkciji pojma dekolonialnosti, ki je v zadnjem \u010dasu postal vseprisoten. V nadaljevanju bo analizirala uporabo pojma \u00bbrasa\u00ab in teorij rase na Balkanu ter polemike, ki jih je ta pristop spro\u017eil. V tem kontekstu bo zagovarjala premi\u0161ljeno uporabo koncepta \u00bbrasizacije\u00ab, kot ga je v druga\u010dnem okolju teoretsko oblikoval Lo\u00efc Wacquant.<\/p>\n\n\n\n<p>Prof. dr. Maria Todorova je ugledna zgodovinarka in profesorica&nbsp;zgodovine, najbolj znana po svojem prelomnem delu o balkanskem&nbsp;zgodovinopisju in identiteti. Rodila se je v Bolgariji, doktorirala na Univerzi v&nbsp;Sofiji, pozneje pa se je uveljavila na mednarodni akademski sceni in zasedala&nbsp;mesta na vodilnih univerzah, med drugim na Univerzi Illinois v Urbana-Champaignu.&nbsp;Todorova v svojem najvplivnej\u0161em delu <em>Imagining the Balkans<\/em> (1997) kriti\u010dno&nbsp;preu\u010duje zahodno dojemanje Balkana; delo je postalo temeljno besedilo&nbsp;postkolonialnih \u0161tudij in \u0161tudij jugovzhodne Evrope. Njene raziskave se&nbsp;osredoto\u010dajo na nacionalizem, zgodovinski spomin in politiko reprezentacije v&nbsp;regiji ter pomembno prispevajo k interdisciplinarnim razpravam o identiteti in&nbsp;kulturni zgodovini.<\/p>\n\n\n\n<p>Odprto predavanje je del cikla mednarodnih gostovanj na doktorskem&nbsp;programu, kjer izbrani strokovnjaki predstavljajo aktualne raziskovalne tematike&nbsp;s podro\u010dja teorij dru\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.uni-lj.si\/dogodki\/2026-01-13-predavanje-prof-dr-marie-todorove-kako-pristopiti-k-raziskovanju-balkana\">https:\/\/www.uni-lj.si\/dogodki\/2026-01-13-predavanje-prof-dr-marie-todorove-kako-pristopiti-k-raziskovanju-balkana<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Do the Balkans need their own epistemology?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>One of the most prominent methodological issues is the conceptual apparatus we use. Balkan scholars are informed and borrow highly influential discourses and categories from adjacent areas and disciplines. Some of these categories are, in my opinion, appropriate, like empire and imperiality, marginalization and peripherality, scale, power, dependence, entanglement, and so on. Others I deem less appropriate or not at all, and in this lecture I want to address two problematic trends that have been influential lately in Balkan studies. First, I seek to contextualize the different approaches around \u201cempire\u201d and \u201ccolonialism\u201d and the usages of their derivatives, like postcolonial, postcoloniality, neocolonial, quasi-colonial, decolonization, transcoloniality, as well as imperialism, imperiality, inter-imperiality, etc. Special attention will be paid to the ubiquitousness and functions of the concept of decoloniality. Secondly, I will focus on the employment of the category \u201crace\u201d and race theory to the Balkans, and the controversies this has generated. I will argue for the felicitous deployment of \u201cracialization\u201d, as theorized in a different context by Lo\u00efc Wacquant. Finally, going back to the question posed in the title, I address the antinomy of distinctiveness\/uniqueness versus universalism and whether to approach the Balkans as part of a universal, if not entirely homogenizing and singular modernity, or in terms of alternative or multiple modernities.<\/p>\n\n\n\n<p>Reading:<\/p>\n\n\n\n<p>Wacquant, L. (2022). Resolving the trouble with \u201crace\u201d. New Left Review, (133\/134), 69\u201388.<\/p>\n\n\n\n<p>Maria Todorova is a prominent historian and professor of history, best known for her groundbreaking work on Balkan historiography and identity. Born in Bulgaria, she earned her PhD from Sofia University and later established an international academic presence, holding positions at leading universities including the University of Illinois at Urbana-Champaign. Todorova\u2019s most influential work, Imagining the Balkans (1997), critically examines Western perceptions of the Balkans and has become a foundational text in postcolonial and Southeast European studies. Her research explores nationalism, historical memory, and the politics of representation in the region, contributing significantly to interdisciplinary debates on identity and cultural history. Todorova has received numerous academic honours and fellowships, reflecting her international impact. In addition to her scholarly work, she actively mentors young researchers and promotes cross-cultural dialogue. Her contributions continue to shape global understandings of Southeast Europe\u2019s past and its place in the modern world.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":43988,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-51006","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/Maria-Todorova.jpg?fit=2019%2C1135&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53948,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53948","url_meta":{"origin":51006,"position":0},"title":"Predavanje Mojce Pi\u0161kor &#8220;Ostinato smrti: zvuk i glazba u logoru Jasenovac\u201d u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kako zvu\u010di i kako se slu\u0161a logor? Mo\u017ee li se i kako o tom iskustvu svjedo\u010diti? Kako razumjeti glazbu koja zvu\u010di nad kontinuiranim, sveprisutnim ostinatom nasilja i smrti? O tome \u0107e nam govoriti Mojca Pi\u0161kor na predavanju pod nazivom \"Ostinato smrti: zvuk i glazba u logoru Jasenovac\u201d. Pridru\u017eite nam se\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Piskor_plakat.jpg?fit=668%2C422&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Piskor_plakat.jpg?fit=668%2C422&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Piskor_plakat.jpg?fit=668%2C422&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53627,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53627","url_meta":{"origin":51006,"position":1},"title":"Gostuju\u0107e predavanje: Niels Gaul o Bizantskom Carstvu u doba Konstantina Porfirogeneta","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pro\u0161la je godina protekla u znaku velike 1100. obljetnice doba kralja Tomislava i po\u010detaka Hrvatskog Kraljevstva. Klju\u010dno svjedo\u010danstvo o Tomislavovom dobu, pa i op\u0107enito o najstarijoj hrvatskoj povijesti, ostavio je bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet pi\u0161u\u0107i u svojem djelu O upravljanju carstvom o podlo\u017eenim i susjednim narodima Bizantskog Carstva. No\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53952,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53952","url_meta":{"origin":51006,"position":2},"title":"Predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta: \u201cMarija Juri\u0107 Zagorka i \u201cHrvatska \u017eena\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke i Centar za \u017eenske studije pozivaju vas na predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta \u201eMarija Juri\u0107 Zagorka i Hrvatska \u017eena\u201d koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 8. lipnja 2026. s po\u010detkom u 19 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Ve\u0107 i ptice\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":51006,"position":3},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54034,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54034","url_meta":{"origin":51006,"position":4},"title":"Odr\u017eano predavanje Mojce Pi\u0161kor \u201eOstinato smrti: zvuk i glazba u logoru Jasenovac\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U knji\u017enici Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu odr\u017eano je 9. lipnja 2026. predavanje Mojce Pi\u0161kor \u201cOstinato smrti: zvuk i glazba u logoru Jasenovac\u201d, na koje smo prethodno uputili. Op\u0161irnije o odr\u017eanom predavanju na sljede\u0107oj poveznici: https:\/\/www.portalnovosti.com\/glazba-u-jasenovcu-bila-je-sastavni-dio-dehumanizacije-i-nasilja-logorasa","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predavanje-Piskor.jpg?fit=1200%2C1041&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predavanje-Piskor.jpg?fit=1200%2C1041&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predavanje-Piskor.jpg?fit=1200%2C1041&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predavanje-Piskor.jpg?fit=1200%2C1041&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predavanje-Piskor.jpg?fit=1200%2C1041&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53071,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53071","url_meta":{"origin":51006,"position":5},"title":"Gostuju\u0107e predavanje: Bianca Lopez o kasnosrednjovjekovnom Zadru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje profesorice Biance Lopez sa Southern Methodist University u Dallasu koje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 13. svibnja 2026. u 17:15h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Naslov predavanja je Salt Farmers, Fishermen, and Pilgrims: Cultural Interaction and Community Formation in Late\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/zadar-2.jpg?fit=1024%2C525&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/zadar-2.jpg?fit=1024%2C525&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/zadar-2.jpg?fit=1024%2C525&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/zadar-2.jpg?fit=1024%2C525&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51006","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=51006"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51006\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":51007,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51006\/revisions\/51007"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43988"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=51006"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=51006"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=51006"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}