{"id":50975,"date":"2026-01-15T14:24:32","date_gmt":"2026-01-15T14:24:32","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50975"},"modified":"2026-01-15T14:24:32","modified_gmt":"2026-01-15T14:24:32","slug":"senna-simek-prikaz-knjige-edin-omercic-brzina-mraka-politicka-djelatnost-srpske-pravoslavne-crkve-u-bosni-i-hercegovini-od-1989-do-1996-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50975","title":{"rendered":"Senna \u0160imek &#8211; prikaz knjige &#8211; Edin Omer\u010di\u0107, &#8220;Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.&#8221;, 2024."},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Edin Omer\u010di\u0107, <em>Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.<\/em>, Institut za historiju, Sarajevo, 2024., 498 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>\u201eZnam koja je brzina svjetlosti, ali nismo u\u010dili koja je brzina mraka!\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Citiraju\u0107i gore navedenu re\u010denicu iz antologijskog Jergovi\u0107evog <em>Sarajevskog Marlbora<\/em>, povjesni\u010dar Edin Omer\u010di\u0107 u vlastitom predgovoru obja\u0161njava netipi\u010dnu sintagmu kojom zapo\u010dinje naslov njegove knjige \u201eBrzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.\u201c objavljene krajem 2024. godine u izdanju Instituta za historiju iz Sarajeva.<\/p>\n\n\n\n<p>Vrijedi spomenuti kako, iako se radi o doktorskoj disertaciji obranjenoj u o\u017eujku 2023. godine, nije rije\u010d o prvoj Omer\u010di\u0107evoj knjizi. Godinu ranije objavljena je njegova knjiga \u201eBosna i Hercegovina u politi\u010dkoj projekciji intelektualnih krugova 1991-1996\u201c, va\u017eno \u0161tivo u kojem obra\u0111uje vizije niza intelektualaca i grupa o ustavno-pravnom ure\u0111enju Bosne i Hercegovine od prvih vi\u0161estrana\u010dkih izbora do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma te njihovom utjecaju i va\u017enosti u dono\u0161enju odluka vezanih za razvoj bosanskohercegova\u010dke dr\u017eave u prvoj polovici devedesetih godina dvadesetog stolje\u0107a. Ve\u0107 je u toj knjizi autor pokazao poznavanje i razumijevanje razli\u010ditih (intelektualnih) struja koje su utjecale na tijek politi\u010dkih procesa te, od njih neodvojivog, tijeka rata i njegovog zavr\u0161etka. To je va\u017eno jer se pojedina\u010dna intelektualna djelatnost ne oblikuje u dru\u0161tveno-politi\u010dkom vakuumu ve\u0107 je pod utjecajem okru\u017eja u kojem nastaje \u2013 jednako kao \u0161to na to okru\u017eje utje\u010de. Drugim rije\u010dima, intelektualci ne djeluju izolirano od izvanjskih utjecaja, stoga je za razumijevanje njihovog rada nu\u017eno prepoznavanje (in)direktnog dijaloga u koji se (ne)voljko upu\u0161taju, kao i \u0161ira svijest o konstitutivnosti teksta i konteksta. Prema tome, za razumijevanje i pisanje o djelovanju jednog od aktera \u2013 u ovom slu\u010daju Srpske pravoslavne crkve \u2013 izuzetno je va\u017eno mapirati i poznavati \u0161iru intelektualnu slagalicu koja je nastojala urediti bosanskohercegova\u010dku stvarnost. Autorova prethodna knjiga upravo to i posti\u017ee, odnosno tome doprinosi.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao \u0161to sam naslov upu\u0107uje, Omer\u010di\u0107 u knjizi analizira na\u010din politi\u010dkog djelovanja institucija Srpske pravoslavne crkve i njezinih predstavnika na prostoru Bosne i Hercegovine. No, to je djelovanje korisno dodatno ra\u0161\u010dlaniti na tri kategorije \u2013 kako se Srpska pravoslavna crkva odnosila prema BiH kao cjelini, odnosno kao subjektu me\u0111unarodnog prava; koja je bila uloga SPC u oja\u010davanju srpskog kolektivnog identiteta u BiH kroz homogenizaciju i mobilizaciju bosanskohercegova\u010dkih Srba te, s njime paralelne i neodvojive, konstrukcije alteriteta \u2013 nesrpskog stanovni\u0161tva \u2013 koja je uklju\u010divala i njegovu dehumanizaciju. Upravo je dehumanizacija va\u017ena za razumijevanje te\u017eine po\u010dinjenih kr\u0161enja ljudskih prava, odnosno ratnih zlo\u010dina, zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti i genocida koji su karakterizirali ratove za jugoslavensko naslje\u0111e, a posebice onaj u Bosni i Hercegovini. Tako\u0111er, autor u knjizi prati kretanje SPC ovisno o tijeku doga\u0111aja u Bosni i Hercegovini u kasnim osamdesetim i devedesetim godinama \u2013 od nastojanja da se onemogu\u0107i i\/ili ospori suverenitet BiH, preko (posrednog) anga\u017emana u odr\u017eavanju ratnog stanja te, kad ono zavr\u0161ava, doprinosa relativizaciji i negiranju po\u010dinjenih zlo\u010dina. Iz te je analize vidljivo njezino prilago\u0111avanje kontekstu, ali u kona\u010dnici, izostanak promjene poruka koje \u0161alje.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga je podijeljena u sedam poglavlja koja slijede jasnu kronolo\u0161ko-tematsku logiku, po\u010dev\u0161i od postavljanja teorijskih i politi\u010dkih pretpostavki pa sve do analize poslijeratnih ideolo\u0161kih interpretacija rata. Nakon uvoda, u kojem autor obrazla\u017ee istra\u017eiva\u010dka pitanja, metodologiju i kori\u0161tenu gra\u0111u, prvo poglavlje daje okvir kroz prikaz ustavno-pravnog polo\u017eaja BiH i vjerskih zajednica, te analizu klju\u010dnih ideolo\u0161kih koncepata poput svetosavlja, kosovskog mita, konstrukcije neprijatelja i modela <em>symphonie<\/em>. Drugo poglavlje smje\u0161ta ovu temu u \u0161iri proces desekularizacije i revitalizacije religioznosti u jugoisto\u010dnoj Europi koji je nadopunjen&nbsp; poistovje\u0107ivanjem rastu\u0107eg nacionalizma, odnosno oja\u010davanja nacionalnih identiteta s vjerskim te s njihovom posljedi\u010dnom politi\u010dkom mobilizacijom. Tre\u0107e poglavlje prati djelovanje SPC tijekom osamdesetih godina i postupno pozicioniranje kao politi\u010dkog aktera, osobito kroz suradnju s kulturnim i akademskim institucijama u Srbiji te kroz masovne ritualizirane manifestacije koje su uglavnom kulminirale 1989. godine. \u010cetvrto poglavlje prikazuje kako se ta dinamika odrazila u Bosni i Hercegovini od 1989. do po\u010detka rata 1992., s naglaskom na politizaciju izgradnje crkava ili povrate nacionalizirane vjerske imovine, mobilizacijske narative, unutarnju reorganizaciju te artikulaciju srpskog nacionalnog programa. Peto poglavlje analizira prvu ratnu godinu i uspostavljanje modela <em>symphonie<\/em> izme\u0111u SPC i politi\u010dkih struktura Republike srpskog naroda u BiH, tj. Republike Srpske, uklju\u010duju\u0107i javne poruke i diskurzivna opravdanja zapo\u010detog ratnog nasilja. \u0160esto se poglavlje bavi razdobljem 1993-1994. u kojem SPC aktivno komentira i oblikuje reakcije na razli\u010dite me\u0111unarodne mirovne prijedloge, pri \u010demu dosljedno podr\u017eava nastavak rata i teritorijalne zahtjeve. Posljednje, sedmo poglavlje donosi ono \u0161to autor naziva \u201cfilozofijom rata\u201d \u2013 poku\u0161aj SPC da rat interpretira u teolo\u0161kom, povijesnom i moralnom klju\u010du te da poraz i zlo\u010dine uklopi u \u0161iri mitologijski narativ, \u010dime se zaokru\u017euje analiza crkvene uloge u oblikovanju politi\u010dke i simboli\u010dke stvarnosti tijekom cijelog promatranog razdoblja.<\/p>\n\n\n\n<p>Kad je rije\u010d o kori\u0161tenoj gra\u0111i, autor je istaknuo kako mu arhivski fondovi Srpske pravoslavne crkve koji bi bili relevantni za istra\u017eivanje nisu bili dostupni zbog, kako mu je re\u010deno, \u201enesre\u0111enosti\u201c gra\u0111e iz razdoblja kraja osamdesetih i prve polovice devedesetih. Unato\u010d tome,&nbsp; iscrpnim kori\u0161tenjem drugih izvora (Arhiv BiH, Arhiv RS, arhiv MKSJ, Narodna biblioteka Srbije, Bo\u0161nja\u010dki institut \u2013 fondacija Adil Zulfikarpa\u0161i\u0107, memoari i dnevnici sudionika, stenogrami sastanaka politi\u010dkih du\u017enosnika, vjerske publikacije, novine i dr.), uspje\u0161no je postigao cilj rekonstruiranja djelovanja SPC u odnosu na BiH, iako, naravno, ostaje pitanje bi li pristup \u201enesre\u0111enoj\u201c gra\u0111i donio neke dodatne spoznaje. No, mimo toga, to samo ukazuje na pote\u0161ko\u0107e s kojima se istra\u017eiva\u010di suvremene povijesti nerijetko susre\u0107u, unato\u010d obilju sa\u010duvanih dokumenata.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao \u0161to je ve\u0107 re\u010deno, za analizu djelovanja SPC tijekom prve polovice devedesetih u BiH nu\u017eno je razmotriti i ranije djelovanje u svrhu dobivanja konkretne politi\u010dke mo\u0107i. Omer\u010di\u0107, stoga, isti\u010de dva manevra kojim se to nastojalo posti\u0107i. Prvo, rije\u010d je o reaktualizaciji, odnosno o\u017eivljavanju kosovskog mita i njegovoj prilagodbi na tada\u0161nji kontekst kojim je oja\u010dan viktimolo\u0161ki narativ o ugro\u017eenosti Srba kroz stolje\u0107a koji onda zahtijeva artikulirani (izvan)politi\u010dki odgovor protiv percipiranog zajedni\u010dkog neprijatelja. Drugo, i mo\u017eda manje poznato, rije\u010d je o ideologiji svetosavlja (prema sv. Savi, prvom srpskom prosvjetitelju \u010dije se djelovanje uzima kao sama sr\u017e pravoslavlja) kojom se tako\u0111er nastojao homogenizirati srpski narod nadila\u017eenjem dr\u017eavnih (republi\u010dkih) granica koje odra\u017eavaju partikularni povijesni trenutak. Oba su narativa popunila simboli\u010dko-diskurzivni prostor koji je (sekularna) ideologija bratstva i jedinstva, tad ve\u0107 na zalasku, dotad ispunjavala.<\/p>\n\n\n\n<p>Uz to se, paralelno s rastu\u0107om dru\u0161tveno-politi\u010dkom krizom, odvijala promjena odnosa prema religiji koja od individualne, gotovo privatne odluke pojedinaca postaje \u201eop\u0107i, kolektivni i organizirani sistem\u201c, u ovom slu\u010daju najva\u017eniji dio srpskog kolektivnog identiteta koji, uz stapanje s nacionalnim identitetom, osigurava potencijal za mobilizaciju u svrhu ostvarivanja ciljeva nacionalnog politi\u010dkog pokreta. Ta nacionalno-religijska simbioza ostvarena je time \u0161to SPC postaje nacionalna crkva izjedna\u010dena s nacijom, odnosno pravoslavlje sa srpstvom. Raspadom Jugoslavije, u diskursu SPC postaje legitimno osporavati va\u017eenje \u201ezemaljskih\u201c zakona i institucija u korist navodnog bo\u017eanskog poretka. Time se bri\u0161u granice izme\u0111u vjerske i politi\u010dke sfere, a moralna odgovornost za kr\u0161enje ljudskih prava gubi se u opravdanju vi\u0161eg cilja. Iako ideja prave teokracije nije institucionalno realizirana, knjiga jasno pokazuje da je SPC u promatranom razdoblju djelovala s ambicijom preuzimanja uloge klju\u010dnog politi\u010dkog autoriteta, \u010dime je dodatno potkopavan sekularni i pravni poredak Bosne i Hercegovine, \u0161to odgovara na postavljeno pitanje iz uvoda o odnosu prema BiH kao subjektu me\u0111unarodnog prava.<\/p>\n\n\n\n<p>Posebna vrijednost Omer\u010di\u0107eve knjige jest to \u0161to djelovanje SPC nije predstavljeno kao fenomen ograni\u010den isklju\u010divo na ratno razdoblje (\u0161to je vidljivo ve\u0107 i u samom naslovu), ve\u0107 autor jasno pokazuje njegov kontinuitet (prije) i nakon zavr\u0161etka oru\u017eanih sukoba. \u201eFilozofijom rata\u201c on pokazuje da Srpska pravoslavna crkva nakon 1995. godine nije doprinijela smirivanju sukoba, izgradnji povjerenja niti je sudjelovala u procesu suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u, ve\u0107 je nastavila proizvoditi i reproducirati ideolo\u0161ke obrasce kojima se rat devedesetih interpretira kao tek jedna epizoda u navodno vje\u010dnom, metafizi\u010dkom sukobu dobra i zla. Takva interpretacija omogu\u0107ava uklapanje ratnih zlo\u010dina, pa i genocida, u mitolo\u0161ko-teolo\u0161ki narativ, \u010dime se oni relativiziraju, li\u0161avaju povijesne i pravne odgovornosti te izmi\u010du svakoj mogu\u0107nosti moralne osude. \u0160tovi\u0161e, <em>s obzirom na percipiranu trajnost i nerazrje\u0161ivost tog sukoba dobra i zla, uvijek ga je \u2013 i po potrebi \u2013 mogu\u0107e ponovno aktualizirati, a lik neprijatelja samo dodijeliti onome koji odgovara specifi\u010dnom povijesnom trenutku.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Omer\u010di\u0107eva knjiga predstavlja dosad najcjelovitiju studiju o politi\u010dkom djelovanju Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini jer prvi put sustavno povezuje javne istupe crkvenih predstavnika, institucionalne odluke, vjersku publicistiku, djelovanje na terenu i politi\u010dke posljedice njezina anga\u017emana. Jedna od vrijednosti knjige le\u017ei u tome \u0161to autor dokumentirano pokazuje kontinuitet \u2013 od <em>pripreme terena<\/em> u osamdesetima, preko izravne ratne mobilizacije, do poslijeratnog hranjenja i odr\u017eavanja narativa koji negiraju zlo\u010dine.<\/p>\n\n\n\n<p>Imaju\u0107i sve napisano na umu, naslov knjige pokazuje se pogo\u0111enim: \u201ebrzina mraka\u201c ne odnosi se samo na strelovito uru\u0161avanje politi\u010dkog i dru\u0161tvenog poretka, nego i na iznimnu brzinu kojom su novi (ali zapravo predmoderni) ideolo\u0161ki obrasci, jednom aktivirani, preoblikovali (ili izbrisali) moralne norme, legitimirali nasilje i ostavili dugotrajne posljedice koje i danas odre\u0111uju stvarnost Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Senna \u0160imek<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-50975","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":50975,"position":0},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":50975,"position":1},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":50975,"position":2},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":50975,"position":3},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":50975,"position":4},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":50975,"position":5},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50975","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=50975"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50975\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":50976,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50975\/revisions\/50976"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=50975"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=50975"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=50975"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}