{"id":50958,"date":"2026-01-15T13:48:47","date_gmt":"2026-01-15T13:48:47","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50958"},"modified":"2026-01-15T13:48:47","modified_gmt":"2026-01-15T13:48:47","slug":"stefan-zweig-jucerasnji-svijet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50958","title":{"rendered":"Stefan Zweig, \u201eJu\u010dera\u0161nji svijet\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Nakon izdanja iz 1999. godine, objavljeno je 2025. godine novo hrvatsko izdanje poznate memoarske knjige Stefana Zweiga \u201eJu\u010dera\u0161nji svijet\u201c.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>\u201eJu\u010dera\u0161nji svijet\u201d<\/strong> Stefana Zweiga je memoarsko\u2011povijesno remek\u2011djelo. Pri\u010da po\u010dinje u spokojnom, vedrom i sigurnom Be\u010du, gradu kulture, reda i tolerancije koji svima jam\u010di osobnu slobodu. No dolazak nacizma nadvit \u0107e se kao sjena nad taj ure\u0111eni svijet koji \u0107e malo-pomalo postajati ju\u010dera\u0161nji. Zweig nam prikazuje posljednje dane Austro-Ugarske govore\u0107i o knji\u017eevnosti, kazali\u0161tu, likovnoj umjetnosti, o svakodnevnim navikama i nazorima, krutom obrazovnom sustavu i seksualnoj etici toga doba koja je postala ishodi\u0161te psihoanalize<em>. Ju\u010dera\u0161nji svijet<\/em> \u2013 sje\u0107anja jednog Europljanina smatra se jednim od najpoznatijih djela o Habsbu\u0161koj Monarhiji i njezinu raspadu. Zweig ga je po\u010deo pisati 1934. godine, zabrinut zbog prvih naznaka pripojenja Austrije Njema\u010dkoj, a dovr\u0161io 1942. dan prije nego \u0161to je po\u010dinio samoubojstvo. Zweig nam je u naslije\u0111e ostavio remek-djelo, svjedo\u010danstvo puno dubokih spoznaja i tanko\u0107utnih uvida, elegi\u010dan opro\u0161taj od jednog svijeta koji nepovratno nestaje pred njegovim o\u010dima\u2026<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Stefan Zweig<\/strong> (Be\u010d, 28. 11. 1881 \u2013 Petr\u00f3polis kraj Rio de Janeira, 23. 02. 1942) austrijski je knji\u017eevnik. U Berlinu i Be\u010du studirao je germanistiku, romanistiku i filozofiju. Bio je zagovornik duhovnoga jedinstva Europe i pacifist. Emigrirao u Englesku, pa u Ju\u017enu Ameriku, gdje si je, izmoren vi\u0161e godi\u0161njim egzilom, oduzeo \u017eivot<em>. Ju\u010dera\u0161nji svijet<\/em> jedno je od najva\u017enijih njegovih djela koje i danas, vi\u0161e od osamdeset godina od nastanka, izaziva velik \u010ditateljski interes.<\/p>\n\n\n\n<p>Izdava\u010d: Telegram Media Grupa<\/p>\n\n\n\n<p>Prevoditelj: Vlatko \u0160ari\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2025.<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 392<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/knjige.telegram.hr\/proizvod\/knjige\/jucerasnji-svijet\">https:\/\/knjige.telegram.hr\/proizvod\/knjige\/jucerasnji-svijet<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.telegram.hr\/kultura\/crnokosuljasi-haraju-po-splitu-a-jasenovac-je-tema-u-saboru-telegram-zato-izdaje-cuvenu-knjigu-o-potonucu-europe-u-fasizam\">https:\/\/www.telegram.hr\/kultura\/crnokosuljasi-haraju-po-splitu-a-jasenovac-je-tema-u-saboru-telegram-zato-izdaje-cuvenu-knjigu-o-potonucu-europe-u-fasizam<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.telegram.hr\/kultura\/jergovic-u-hrvatskoj-danas-morate-biti-srbi-zidovi-partizani-jer-u-suprotnom-vec-sutra-necete-moci-biti-ljudi\">https:\/\/www.telegram.hr\/kultura\/jergovic-u-hrvatskoj-danas-morate-biti-srbi-zidovi-partizani-jer-u-suprotnom-vec-sutra-necete-moci-biti-ljudi<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.telegram.hr\/kultura\/raseta-dok-crnokosuljasi-marsiraju-po-splitu-i-zagrebu-nas-svijet-nestaje-kao-i-prije-100-godina-u-vrijeme-stefana-zweiga\">https:\/\/www.telegram.hr\/kultura\/raseta-dok-crnokosuljasi-marsiraju-po-splitu-i-zagrebu-nas-svijet-nestaje-kao-i-prije-100-godina-u-vrijeme-stefana-zweiga<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.telegram.hr\/kultura\/dezulovic-sto-se-to-budi-u-jutro-naseg-milenija-fasizam-uvijek-nastaje-u-mraku-ali-ne-preko-noci\">https:\/\/www.telegram.hr\/kultura\/dezulovic-sto-se-to-budi-u-jutro-naseg-milenija-fasizam-uvijek-nastaje-u-mraku-ali-ne-preko-noci<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.telegram.hr\/komentari\/citam-ponovno-zweiga-i-thompson-mi-nalikuje-prethodnici-europskog-fasizma-ne-ostavljajte-nas-same-s-ustasama\">https:\/\/www.telegram.hr\/komentari\/citam-ponovno-zweiga-i-thompson-mi-nalikuje-prethodnici-europskog-fasizma-ne-ostavljajte-nas-same-s-ustasama<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.telegram.hr\/kultura\/krize-se-mnoze-autoritarizam-jaca-moderna-drustva-opet-zude-za-cvrstom-rukom-veliki-zweig-je-to-jasno-predvidio\">https:\/\/www.telegram.hr\/kultura\/krize-se-mnoze-autoritarizam-jaca-moderna-drustva-opet-zude-za-cvrstom-rukom-veliki-zweig-je-to-jasno-predvidio<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/gkr.hr\/magazin\/recenzije\/jucerasnji-svijet-stefana-zweiga-snazna-citateljska-uspomena-jedne-nestale-kulture--a-6713\">https:\/\/gkr.hr\/magazin\/recenzije\/jucerasnji-svijet-stefana-zweiga-snazna-citateljska-uspomena-jedne-nestale-kulture&#8211;a-6713<\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-misao-hr wp-block-embed-misao-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"eRx6D0t9pr\"><a href=\"https:\/\/misao.hr\/2026\/01\/09\/igor-zic-stefan-zweig-vatroslav-cihlar\/\">Igor \u017dic: Stefan Zweig &#038; Vatroslav Cihlar<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Igor \u017dic: Stefan Zweig &#038; Vatroslav Cihlar&#8221; &#8212; Misao.hr\" src=\"https:\/\/misao.hr\/2026\/01\/09\/igor-zic-stefan-zweig-vatroslav-cihlar\/embed\/#?secret=4d6R685VLO#?secret=eRx6D0t9pr\" data-secret=\"eRx6D0t9pr\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":50959,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-50958","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Stefan_Zweig_JucerasnjiSvijet.png?fit=580%2C824&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":50958,"position":0},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 &#8220;Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":50958,"position":1},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":50958,"position":2},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":50958,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":50958,"position":4},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":50958,"position":5},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50958","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=50958"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50958\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":50960,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50958\/revisions\/50960"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/50959"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=50958"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=50958"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=50958"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}