{"id":50902,"date":"2026-01-13T22:01:51","date_gmt":"2026-01-13T22:01:51","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50902"},"modified":"2026-01-13T22:02:37","modified_gmt":"2026-01-13T22:02:37","slug":"ivo-goldstein-i-sanja-petrusic-goldstein-pariz-povijest-i-kultura","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50902","title":{"rendered":"Ivo Goldstein i Sanja Petru\u0161i\u0107 Goldstein, \u201ePariz &#8211; povijest i kultura\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p><em>Svojevrsna biografija ovog veli\u010danstvenog grada.<br>Upoznajte politi\u010dku, ekonomsku kulturnu i znanstveno-obrazovnu ulogu Pariza, doga\u0111aje koji su obilje\u017eili povijest grada, ali i Europe i svijeta.<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Kad ka\u017eemo Pariz, pomislimo na muzeje Louvre i Centar Pompidou, na Eiffelov toranj, crkvu Notre-Dame, Sorbonneu, na boemske umjetnike na Montmartreu, male prekrasno ure\u0111ene kavane u kojima uz \u010da\u0161u vina sjede sa stilom odjevene Pari\u017eanke i Pari\u017eani, padaju nam na pamet vrhunski restorani, visoka moda i zanosni parfemi, \u0161iroki bulevari i prekrasne gra\u0111evine. U Parizu su \u017eivjeli Victor Hugo, \u00c9mila Zola, Claude Monet i Pablo Picasso, Louis Pasteur, bogati kraljevi, Napoleon, Marija Antoaneta, Jos\u00e9phine Baker, George Sand, Coco Chanel. Pariz je i grad velikih revolucija i stra\u0161nih ratova, znanstvenih otkri\u0107a i grad u kojem je donesena Deklaracija o pravima \u010dovjeka i gra\u0111anina.<\/p>\n\n\n\n<p>Povjesni\u010dar Ivo Goldstein i profesorica knji\u017eevnosti i povjesni\u010darka umjetnosti Sanja Petru\u0161i\u0107 Goldstein napisali su svojevrsnu biografiju ovog veli\u010danstvenog grada u kojoj su uz mnogo detalja opisali uzroke i posljedice svih va\u017enih doga\u0111aja, od prvih naseobina u 3. st. pr. Kr. pa sve do Olimpijskih igara u ljeto 2024. \u010citaju\u0107i ovu izvanredno napisanu knjigu, \u010ditatelji \u0107e se upoznati s politi\u010dkom, ekonomskom, kulturnom i znanstveno-obrazovnom ulogom Pariza, s doga\u0111ajima koji su obilje\u017eili povijest grada, ali i Europe i svijeta. Silno su zanimljivi detalji o razvoju i funkcioniranju grada, jasno su opisani projekti koji su izmijenili njegovu arhitektonsku i urbanisti\u010dku vizuru. Autori su dojmljivo do\u010darali \u017eivot u Parizu kroz stolje\u0107a, kuge koje su ga poharale i doseljavanja stanovni\u0161tva, a dio knjige posvetili su i znamenitim Hrvatima koji su u ondje \u017eivjeli.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O autorima<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ivo Goldstein<\/strong>&nbsp;(Zagreb, 1958.) nakon zavr\u0161ene Klasi\u010dne gimnazije diplomirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1980. zaposlen je kao asistent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta te je do 2001. napredovao do zvanja redovnog profesora. U po\u010detku karijere bavio se hrvatskom povije\u0161\u0107u srednjega vijeka i bizantskom povije\u0161\u0107u, a od sredine devedesetih godina 20. stolje\u0107a raznim aspektima hrvatske povijesti 20. stolje\u0107a i povije\u0161\u0107u \u017didova u Hrvatskoj. Autor je ili suautor tridesetak knjiga i preko 100 znanstvenih i stru\u010dnih tekstova. Suautor je vi\u0161e leksikografskih i rje\u010dni\u010dkih projekata. Urednik je ve\u0107eg broja izdanja Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, \u017didovske op\u0107ine Zagreb, \u017didovske vjerske zajednice Bet Israel, Novog Libera i Profila. Prevodi s engleskog i francuskog jezika.<\/p>\n\n\n\n<p>Od 2013. do 2017. bio je veleposlanik Republike Hrvatske u Francuskoj i stalni predstavnik pri UNESCO-u. Dobitnik je Nagrade grada Zagreba, \u010dlan Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine te nositelj odli\u010dja viteza Legije \u010dasti Francuske Republike.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Sanja Petru\u0161i\u0107 Goldstein<\/strong>&nbsp;(Zagreb, 1963.) nakon zavr\u0161ene gimnazije studirala je komparativnu knji\u017eevnost i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, gdje je diplomirala 1988. godine. Godine 1990. zapo\u010dinje rad u izdava\u010dkom poduze\u0107u Novi Liber kao tajnica redakcije, a kasnije kao urednica i direktorica tvrtke. Sudjelovala je, organizirala ili ure\u0111ivala niz leksikografskih i rje\u010dni\u010dkih projekata izdava\u010dkog poduze\u0107a Novi Liber \u2013&nbsp;<em>Rje\u010dnik Hrvatskoga jezika<\/em>&nbsp;(V. Ani\u0107),&nbsp;<em>Rje\u010dnik stranih rije\u010di<\/em>&nbsp;(Ani\u0107-Goldstein),&nbsp;<em>Reci mi to kratko i jasno<\/em>&nbsp;(N. Opa\u010di\u0107),&nbsp;<em>Moj prvi hrvatski rje\u010dnik<\/em>&nbsp;(L. H\u00f6lbling-Matkovi\u0107),&nbsp;<em>Hrvatski jezi\u010dni portal<\/em>,&nbsp;<em>Agramer \u2013 Rje\u010dnik njema\u010dkih posu\u0111enica u zagreba\u010dkom govoru<\/em>&nbsp;(Z. Glovacki-Bernardi, L. H\u00f6lbling-Matkovi\u0107),&nbsp;<em>Povijest grada Zagreba<\/em>&nbsp;(u dva sveska). Od 2004. do 2013. direktorica je Novog Libera. Od 2013. do 2017. godine \u017eivi u Parizu sa suprugom Ivom. Po povratku u Zagreb radi kao urednica u vi\u0161e izdava\u010dkih ku\u0107a, a od 2018. godine ravnateljica je \u017didovske osnovne \u0161kole Hugo Kon u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Izdava\u010d<\/strong>: Profil knjiga<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Godina objavljivanja<\/strong>: 2024.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Broj stranica<\/strong>: 436<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-profil-knjiga wp-block-embed-profil-knjiga\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"Yn0mVVbBrQ\"><a href=\"https:\/\/www.profil.hr\/proizvod\/pariz-povijest-i-kultura\/\">Pariz &#8211; povijest i kultura<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Pariz &#8211; povijest i kultura&#8221; &#8212; Profil knjiga\" src=\"https:\/\/www.profil.hr\/proizvod\/pariz-povijest-i-kultura\/embed\/#?secret=Dlw2BNZif1#?secret=Yn0mVVbBrQ\" data-secret=\"Yn0mVVbBrQ\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":50903,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-50902","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/PARIZ-1.jpg?fit=800%2C1117&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52924","url_meta":{"origin":50902,"position":0},"title":"Tribina \u201cAntifa\u0161izam &#8211; povijest i perspektiva\u201d i izlo\u017eba &#8220;Slobodarski grad&#8221; na Filozofskom fakultetu u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dan 81. obljetnice oslobo\u0111enja Zagreba od fa\u0161izma i uo\u010di proslave na Trnjanskim kresovima dan kasnije, Klub studenata Filozofskog fakulteta (KSFF) i Klub studenata Fakulteta politi\u010dkih znanosti (KSFPZG) donose vam tribinu \u201cAntifa\u0161izam - povijest i perspektiva\u201d. Na tribini gostuju Zoran Pusi\u0107, aktivist i predsjednik Antifa\u0161isti\u010dke lige Republike Hrvatske i Jovan\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF.jpg?fit=512%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53698,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53698","url_meta":{"origin":50902,"position":1},"title":"Me\u0111unarodni znanstveno-stru\u010dni skup &#8220;Imotska krajina u Domovinskom ratu &#8211; 35 godina poslije&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni znanstveno-stru\u010dni skup Imotska krajina u Domovinskom ratu \u2013 35 godina poslije okuplja sudionike iz akademske, stru\u010dne i dru\u0161tvene zajednice s ciljem razmjene spoznaja o ulozi Imotske krajine u Domovinskom ratu te o\u010duvanja povijesne i dru\u0161tvene memorije.\u00a0 Suorganizatori i partneri skupa su: Hrvatsko vojno u\u010dili\u0161te \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Sveu\u010dili\u0161te obrane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-za-WEB-2.jpg?fit=1200%2C543&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-za-WEB-2.jpg?fit=1200%2C543&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-za-WEB-2.jpg?fit=1200%2C543&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-za-WEB-2.jpg?fit=1200%2C543&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-za-WEB-2.jpg?fit=1200%2C543&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53883,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53883","url_meta":{"origin":50902,"position":2},"title":"Predstavljena knjiga Irene Benyovsky Latin &#8220;Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika&#8221; u Dubrovniku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Dubrovniku je 20. svibnja 2026. u organizaciji Dr\u017eavnog arhiva u Dubrovniku i Hrvatskog instituta za povijest predstavljena knjiga dr. sc. Irene Benyovsky Latin \"Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika\". Knjigu je, uz autoricu, predstavila dr. sc. Zrinka Pe\u0161orda Vardi\u0107. Predstavljanje je moderirao dr. sc. Ivan Vi\u0111en. Op\u0161irnije: https:\/\/dubrovacki.slobodnadalmacija.hr\/dubrovnik\/vijesti\/kultura\/irena-benyovsky-latin-predstavila-knjigu-socijalna-topografija-srednjovjekovnoga-dubrovnika-autorica-je-istrazila-tko-su-bili-vlasnici-najmoprimci-ili-korisnici-pojedinih-gradevina-1557665 https:\/\/dubrovackidnevnik.net.hr\/vijesti\/grad\/kako-je-nastajao-dubrovnik-predstavljena-kapitalna-studija-irene-benyovsky-latin-foto https:\/\/www.facebook.com\/drzavniarhivudubrovniku","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":50902,"position":3},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 &#8220;\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54340,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54340","url_meta":{"origin":50902,"position":4},"title":"Dr\u017eavni arhiv u Slavonskom Brodu: In Memoriam \u2013 mr. sc. Ivan Medved (1954.-2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon duge i te\u0161ke bolesti, u 73. godini \u017eivota, napustio nas je mr. sc. Ivan Medved (1954.-2026.), arhivist, povjesni\u010dar i zaslu\u017enik u kulturi. Tijekom svoga dugogodi\u0161njeg obna\u0161anja du\u017enosti ravnatelja Dr\u017eavnog arhiva u Slavonskom Brodu ostavio je neizbrisiv trag na podru\u010dju hrvatske arhivistike. Dao je tako\u0111er veliki obol u organizaciji brojnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54545,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54545","url_meta":{"origin":50902,"position":5},"title":"Viktoria Ko\u0161ak, &#8220;Povijest \u0161kola sestara Klanjateljica Krvi Kristove u Bosni i Hercegovini (1880. \u2013 1945.)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Viktoria Ko\u0161ak u knjizi \"Povijest \u0161kola sestara Klanjateljica Krvi Kristove u Bosni i Hercegovini (1880. \u2013 1945.)\u201c analizira povijest \u0161kola sestara Klanjateljica Krvi Kristove na podru\u010dju Bosne i Hercegovine nagla\u0161avaju\u0107i njihovu va\u017enu ulogu u obrazovanju, promicanju pismenosti i dru\u0161tvu.\u00a0 O knjizi\u00a0 Monografija dr. sc. Viktorije Ko\u0161ak pod naslovom \u201ePovijest \u0161kola\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50902","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=50902"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50902\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":50905,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50902\/revisions\/50905"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/50903"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=50902"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=50902"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=50902"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}