{"id":50849,"date":"2026-01-09T21:32:19","date_gmt":"2026-01-09T21:32:19","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50849"},"modified":"2026-01-09T21:33:36","modified_gmt":"2026-01-09T21:33:36","slug":"paul-johnson-intelektualci-od-marxa-i-tolstoja-do-sartrea-i-chomskog","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50849","title":{"rendered":"Paul Johnson, \u201eIntelektualci. Od Marxa i Tolstoja do Sartrea i Chomskog\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U svom najpoznatijem publicisti\u010dkom djelu <em>Intelektualci<\/em> Paul Johnson propituje jesu li intelektualci moralno sposobni davati savjete \u010dovje\u010danstvu. Odgovara li ono \u0161to intelektualci \u010dine u privatnom \u017eivotu standardu njihovih javnih na\u010dela? Koliko po\u0161tuju istinu? Kako se odnose prema svojim supru\u017enicima i djeci \u2013 zakonitoj i izvanbra\u010dnoj? Koliko su odani svojim prijateljima? Rousseau, Shelley, Marx, Ibsen, Tolstoj, Hemingway, Brecht, Sartre, Russell, Chomsky i mnogi drugi cijenjeni intelektualci pro\u0161losti i sada\u0161njosti stavljeni su pod svjetla reflektora, a to im jarko svjetlo katkad ne laska. Ne osporavaju\u0107i veli\u010dinu njihovih djela ni njihovu povijesnu va\u017enost, Johnson lucidno razotkriva manje poznatu stranu velikih intelektualaca.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Paul Johnson<\/strong> (1928. \u2013 2023.), britanski novinar, povjesni\u010dar, kolumnist i analiti\u010dar. Studij povijesti zavr\u0161io je na sveu\u010dili\u0161tu Oxford. Autor je vi\u0161e od pedeset djela, ve\u0107inom publicistike iz podru\u010dja povijesti, religije, umjetnosti i suvremene politike. Neka su od njegovih najzna\u010dajnijih djela&nbsp; Povijest kr\u0161\u0107anstva (1977.), Moderna vremena: Povijest svijeta od 1920-ih do 1980-ih (1983.), Intelektualci (1988.), Stvaratelji: Od Chaucera i D\u00fcrera do Picassa i Disneyja (2006.)&#8230; Kolumne, \u010dlanke i osvrte objavljivao je u britanskim i svjetski relevantnim novinama, od Spectatora do New York Timesa i Wall Street Journala.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izdava\u010d: Media bar d.o.o.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prevoditeljica: Nada Mirkovi\u0107<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Godina izdanja: 2025.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Broj stranica: 492<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.mbbooks.hr\/product-page\/intelektualci\">https:\/\/www.mbbooks.hr\/product-page\/intelektualci<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Obavijest na portalu <em>Historiografija.hr<\/em> o srpskom izdanju knjige <em>Intelektualci<\/em>:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-historiografija-hr wp-block-embed-historiografija-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"dsWjBVRqkz\"><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=22999\">Paul Johnson, \u201cIntelektualci\u201d<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Paul Johnson, \u201cIntelektualci\u201d&#8221; &#8212; Historiografija.hr\" src=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=22999&#038;embed=true#?secret=8ZJc1ARjnf#?secret=dsWjBVRqkz\" data-secret=\"dsWjBVRqkz\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":50850,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-50849","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Intelektualci.avif","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53194,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194","url_meta":{"origin":50849,"position":0},"title":"U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prire\u0111uje prigodni znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a, istaknutoga hrvatskog prirodoslovca, sveu\u010dili\u0161noga profesora i redovitoga \u010dlana Akademije. Obilje\u017eavanjem ove obljetnice Akademija odaje po\u010dast znanstveniku koji je svojim djelovanjem trajno obilje\u017eio razvoj hrvatskih prirodnih znanosti te zauzeo istaknuto mjesto u nacionalnoj znanstvenoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mijo-Kispatic.png?fit=398%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54967,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54967","url_meta":{"origin":50849,"position":1},"title":"Milan Ristovi\u0107, \u201eUti\u0161ani glasovi. Iz istorije obi\u010dnih ljudi\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Devedesetih godina pro\u0161log veka pojavili su se mla\u0111i i hrabriji istori\u010dari pi\u0161u\u0107i eseje o malim sudbinama pojedinaca u vihorima tih ogromnih prevrata sveta. \u017deleli su da makar naknadno ostave trag dostojanstvu nepravedno nazvanom Mali \u010dovek. Pokazali su da istorijska faktografija nudi beskona\u010dno mnogo izuzetnih pri\u010da koje ravnopravno i jednako zanimljivim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Utisani-glasovi.jpg?fit=373%2C551&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":50849,"position":2},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 &#8211; Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55668,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55668","url_meta":{"origin":50849,"position":3},"title":"Zagreb jo\u0161 \u010deka ulice Lelje Dobroni\u0107 i Emilija Laszowskog! \u2013 Inicijativa za imenovanje javnih povr\u0161ina u njihovu \u010dast","author":"Filip \u0160imunjak","date":"7. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Pitanje kome u \u010dast i zbog kojih zasluga imenujemo ulice, trgove i druge javne povr\u0161ine usko je povezano s na\u0161im odnosom prema pro\u0161losti i vrijednostima koje kao zajednica \u017eelimo istaknuti. Odabirom imena grad odaje priznanje pojedincima i \u010duva uspomenu na njihov doprinos, pa ne \u010dudi \u0161to odluke o imenovanju, a\u2026","rel":"","context":"U &quot;Istaknuto&quot;","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55918,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55918","url_meta":{"origin":50849,"position":4},"title":"Predstava &#8220;Svitanje nakon kraja Povijesti&#8221; u ZKM-u","author":"Filip \u0160imunjak","date":"19. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to u\u010diniti kada povijest ne krene onako kako smo o\u010dekivali? \u0160to se dogodilo s obe\u0107anjima o miru, blagostanju i slobodi iz 1989. godine? Nisu li pad Berlinskog zida i raspad Sovjetskog Saveza trebali ozna\u010diti po\u010detak beskrajnog razdoblja blagostanja i pravde? A \u0161to je bio raspad Jugoslavije, sa svim svojim nasiljem\u2026","rel":"","context":"U &quot;Kazali\u0161ne predstave&quot;","block_context":{"text":"Kazali\u0161ne predstave","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=22"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Svitanje-nakon-kraja-Povijesti-Featured.webp?fit=1000%2C665&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Svitanje-nakon-kraja-Povijesti-Featured.webp?fit=1000%2C665&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Svitanje-nakon-kraja-Povijesti-Featured.webp?fit=1000%2C665&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Svitanje-nakon-kraja-Povijesti-Featured.webp?fit=1000%2C665&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":50849,"position":5},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50849","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=50849"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50849\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":50853,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50849\/revisions\/50853"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/50850"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=50849"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=50849"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=50849"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}