{"id":50820,"date":"2026-01-08T21:16:04","date_gmt":"2026-01-08T21:16:04","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50820"},"modified":"2026-01-08T21:25:24","modified_gmt":"2026-01-08T21:25:24","slug":"na-pomoc-vinogradom-zivinam-i-pcelam-cirilicni-apokrifni-molitvenik-iz-17-stoljeca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50820","title":{"rendered":"Na pomo\u0107 vinogradom, \u017eivinam i p\u010delam: \u0107irili\u010dni apokrifni molitvenik iz 17. stolje\u0107a"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Objavljeno je novo izdanje Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru naslova <strong>Na pomo\u0107 vinogradom, \u017eivinam i p\u010delam: \u0107irili\u010dni apokrifni molitvenik iz 17. stolje\u0107a,<\/strong> koje je priredila i komentarima popratila Gordana \u010cupkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U knjizi se objavljuje faksimilno, u latini\u010dnoj transliteraciji i u transkripciji apokrifni \u0107irili\u010dni molitvenik iz 17. stolje\u0107a pohranjen u Zbirci rukopisa i kodeksa Arhiva HAZU. U uvodnoj studiji obra\u0111ena su paleografska i jezi\u010dna obilje\u017eja, koja upu\u0107uju na korpus \u0107irili\u010dnih tekstova pisanih u Poljicima, kao prinos preciznijoj dataciji i ubikaciji molitvenika, koja do sada nije bila poznata. Donosi se i ra\u0161\u010dlamba sadr\u017eajnih slojeva te se \u0161iroko zacrtanom kontekstualizacijom otkrivaju poveznice sa sadr\u017eajno i funkcionalno srodnim glagolji\u010dnim i \u0107irili\u010dnim tekstovima kao i s pretpostavljenim inojezi\u010dnim, glavninom latinskim izvorima.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.unizd.hr\/obavijesti\/view\/na-pomoc-vinogradom-zivinam-i-pcelam-cirilicni-apokrifni-molitvenik-iz-17-stoljeca\">https:\/\/www.unizd.hr\/obavijesti\/view\/na-pomoc-vinogradom-zivinam-i-pcelam-cirilicni-apokrifni-molitvenik-iz-17-stoljeca<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":50821,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-50820","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Na-pomoc-vinogradom.jpg?fit=427%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":19614,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19614","url_meta":{"origin":50820,"position":0},"title":"Filip \u0160imunjak &#8211; prikaz knjige &#8211; Anthony Kaldellis, &#8220;Byzantium Unbound&#8221;, 2019.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2020.","format":false,"excerpt":"Anthony Kaldellis, Byzantium Unbound, Arc Humanities Press, Leeds 2019, 128 str. \u00a0 \u201eBizant je bio meta zapadnih klevetanja i rasprava od srednjeg vijeka, preko renesanse, pa sve do 20. stolje\u0107a\u2026 \u201eBizantium\u201c je izmi\u0161ljen u poku\u0161aju da se rimsku povijest podijeli na manje, lak\u0161e izvodljive dijelove postuliranjem (krive) premise da je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54994,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54994","url_meta":{"origin":50820,"position":1},"title":"Slavko Janevski, &#8220;Deponij&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Vje\u010dna pri\u010da o zava\u0111enoj bra\u0107i osnovni je okvir radnje u Deponiju, posljednjem romanu makedonskog klasika Slavka Janevskog. No osim drame podijeljene obitelji, koja se odvija u Kukulinu, mitskom selu autorova opusa i makedonske knji\u017eevnosti, roman otvara i mnoge druge teme, kao \u0161to su iseljavanje stanovni\u0161tva, propadanje sela, zablude patrijarhalne kulture\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55263,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55263","url_meta":{"origin":50820,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige \u201eVrijeme, prostor i duhovnost: benediktinsko mona\u0161tvo i njegovo naslje\u0111e\u201d u Biogradu na Moru","author":"Filip \u0160imunjak","date":"10. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Sa\u017eetakZbornik radova Me\u0111unarodnog znanstvenog skupa povodom 11 stolje\u0107a prisutnosti benediktinki S. Marije u Zadru... iz recenzije S obzirom da je knjiga zbornik radova koji su plod organiziranog me\u0111unarodnog znanstvenog simpozija u povodu 11 stolje\u0107a prisutnosti benediktinki svete Marije u Zadru knjiga koju preporu\u010damo za objaviti ima nemjerljivu povijesnu vrijednost. Tu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000158884.jpg?fit=808%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000158884.jpg?fit=808%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000158884.jpg?fit=808%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000158884.jpg?fit=808%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55903,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55903","url_meta":{"origin":50820,"position":3},"title":"Me\u0111unarodna konferencija &#8220;Pravo na stan: Projekti, politike i razmjena znanja nakon Drugog svjetskog rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodna konferencija Right to Housing: Projects, Policies, and Knowledge Exchange after the Second World War Zagreb, 22.\u201324. listopada 2026.Pu\u010dko otvoreno u\u010dili\u0161te Zagreb(Ulica grada Vukovara 68, prizemlje)OrganizatoriInstitut za povijest umjetnosti, ZagrebCKPIS, Sveu\u010dili\u0161te Juraj Dobrila, Pula U vremenu rastu\u0107ih cijena nekretnina i najamnina, sve slabije dostupnosti stanovanja i sve izra\u017eenije nesigurnosti povezane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/HYU_Right_to_Housing_202610_conference_cover.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/HYU_Right_to_Housing_202610_conference_cover.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/HYU_Right_to_Housing_202610_conference_cover.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/HYU_Right_to_Housing_202610_conference_cover.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55945,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55945","url_meta":{"origin":50820,"position":4},"title":"\u201eO demokraciji u Americi\u201c \u2013 Alexis de Tocqueville\u00a0","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi autor analizira na\u010delo suverenosti naroda, politi\u010dku jednakost gra\u0111ana i polo\u017eaj pojedinca kao slobodnog i ravnopravnog nositelja vlasti u ameri\u010dkom demokratskom sustavu. Knjigu je prevela Divina Marion.\u00a0 O knjizi:\u00a0 Na\u010delo suverenosti naroda lebdi nad cijelim politi\u010dkim sustavom Angloamerikanaca. Svaka \u0107e stranica ove knjige pokazati neke\u00a0nove primjene te doktrine. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/O-demokraciji-u-Americi.webp?fit=523%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":50820,"position":5},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 &#8211; Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50820","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=50820"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50820\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":50823,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50820\/revisions\/50823"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/50821"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=50820"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=50820"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=50820"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}