{"id":50800,"date":"2026-01-08T20:41:14","date_gmt":"2026-01-08T20:41:14","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50800"},"modified":"2026-01-08T20:45:58","modified_gmt":"2026-01-08T20:45:58","slug":"lana-trabak-o-izlozbi-batina-blago-kriza-nalaz-srebrnog-novca-iz-prvog-krizarskog-rata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50800","title":{"rendered":"Lana Trabak: O izlo\u017ebi \u201eBatina \u2013 blago kri\u017ea. Nalaz srebrnog novca iz Prvog kri\u017earskog rata\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Prvog dana prosinca 2025. godine, u ve\u010dernjim satima, Arheolo\u0161ki muzej Osijek otvorio je svoja vrata svim zainteresiranim posjetiteljima izlo\u017ebe \u201eBatina \u2013 blago kri\u017ea\u201c, doga\u0111aja koji je ve\u0107 na samom po\u010detku privukao pozornost stru\u010dne i \u0161ire javnosti. Otvorenje je predstavilo jedno od najzna\u010dajnijih arheolo\u0161kih otkri\u0107a posljednjih godina, a to je ostava francuskog srednjovjekovnog srebrnog novca prona\u0111ena na lokalitetu Batina, u sklopu vi\u0161egodi\u0161njeg projekta \u201eArheolo\u0161ka ba\u0161tina Baranje\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017ebu su te ve\u010deri sve\u010dano otvorili pojedinci klju\u010dni za realizaciju projekta: autor izlo\u017ebe i vi\u0161i kustos Domagoj Dujmi\u0107, ravnatelj Arheolo\u0161kog muzeja Osijek Tomislav Hr\u0161ak, predsjednik Gradskog vije\u0107a Grada Osijeka dr. Tihomir Florijan\u010di\u0107 te ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Kor\u017einek. Upravo je Batina sredi\u0161nje podru\u010dje znanstvenog interesa Domagoja Dujmi\u0107a, \u010diji se dosada\u0161nji radovi, poput \u201eTerenskog pregleda podru\u010dja izme\u0111u Batine i Suze\u201c te \u201eDva \u017earna groba iz Batine\u201c, temelje na sustavnom istra\u017eivanju tog prostora.<\/p>\n\n\n\n

U terenskom pregledu iz 2009. godine Dujmi\u0107 je obuhvatio \u0161ire podru\u010dje izme\u0111u Batine i Suze s ciljem dokumentiranja poznatih i novih arheolo\u0161kih nalazi\u0161ta. Tom je prilikom zabilje\u017eeno 37 lokaliteta koji se, prema povr\u0161inskim nalazima, mogu vremenski odrediti, \u010dime se omogu\u0107uje rekonstrukcija naseljenosti ovog plodnog dijela ju\u017ene Panonije kroz razli\u010dita razdoblja, kao i razumijevanje na\u010dina njegova kori\u0161tenja.<\/p>\n\n\n\n

U radu posve\u0107enom \u017earnim grobovima iz Batine autor prou\u010dava i vizualno prikazuje nalazi\u0161ta, detaljno opisuje njihov sadr\u017eaj te povezuje ranija saznanja s tada novim nalazima. Upravo takva istra\u017eiva\u010dka podloga \u010dini temeljito iskustvo nu\u017eno za analizu prona\u0111enog numizmati\u010dkog blaga.<\/p>\n\n\n\n

Autor izlo\u017ebe i ravnatelj muzeja posjetiteljima su predstavili postav koji donosi uvid u 56 primjeraka rijetkog srednjovjekovnog srebrnog novca s juga Francuske. Numizmati\u010dki iznimno vrijedan objekt promatranja smje\u0161ten je u pa\u017eljivo osmi\u0161ljen centar kri\u017ea, \u010diji je oblik bio vidljiv na stropu i podu muzeja. Cjelokupan dizajn izlo\u017ebenog prostora oblikovan je u tamnim tonovima crne i crvene boje, dok su \u010detiri zaobljena zida, formiraju\u0107i otvoreni krug, intuitivno vodila posjetitelje prema sredi\u0161tu, samim kovanicama.<\/p>\n\n\n\n

Numizmati\u010dkom analizom utvr\u0111eno je da kovanice potje\u010du iz druge polovice 11. stolje\u0107a te da je rije\u010d o iznimno rijetkom nalazu. Otkri\u0107e je, prema rije\u010dima stru\u010dnjaka, osobito neo\u010dekivano jer je lokalitet Batina dosad primarno istra\u017eivan zbog rimskih i \u017eeljeznodobnih slojeva. Stru\u010dna tuma\u010denja pritom upu\u0107uju na mogu\u0107nost da je prona\u0111eno blago povezano s prolaskom kri\u017earskih vojski dunavskom rutom izme\u0111u 1096. i 1101. godine, koja je vodila kroz hrvatske krajeve na putu prema Jeruzalemu.<\/p>\n\n\n\n

Upravo se u to razdoblje smje\u0161ta Prvi kri\u017earski rat, koji je trajao od 1096. do 1099. godine i ozna\u010dio po\u010detak dugotrajnog niza kri\u017earskih pohoda koji su obilje\u017eili velik dio srednjovjekovne europske povijesti. Kako i sam naziv sugerira, cilj Prvog kri\u017earskog rata bio je osloba\u0111anje Svete Zemlje od muslimanske vlasti te uspostava uvjeta za sigurnije i neometano hodo\u010da\u0161\u0107enje kr\u0161\u0107anskih vjernika. Poticaj za ovaj pohod dao je papa Urban II. 1095. godine na Saboru u Clermontu, uputiv\u0161i poziv kr\u0161\u0107anskom Zapadu, uz nagla\u0161avanje vjerske du\u017enosti i obe\u0107anje duhovnih nagrada sudionicima.<\/p>\n\n\n\n

Iako su kri\u017earski ratovi u po\u010detnoj fazi bili sna\u017eno obilje\u017eeni religijskom motivacijom, s vremenom se njihova narav postupno mijenjala. Ve\u0107 u kasnijim pohodima, osobito tijekom \u010cetvrtog kri\u017earskog rata, postaje jasno kako politi\u010dki, gospodarski i dru\u0161tveni interesi preuzimaju sve zna\u010dajniju ulogu, \u010desto zasjenjuju\u0107i izvorni vjerski cilj. Takav razvoj doga\u0111aja ukazuje na slo\u017eenost kri\u017earskih ratova, koji se ne mogu promatrati isklju\u010divo kao religijski sukobi, ve\u0107 kao vi\u0161eslojni povijesni fenomen.<\/p>\n\n\n\n

Ponajprije zbog kontinuiteta kri\u017earskih pohoda i njihova dubokog utjecaja na politi\u010dke, dru\u0161tvene i kulturne odnose srednjovjekovne Europe, ovaj nalaz predstavlja vrijedan doprinos razumijevanju \u0161ire povijesne slike. Omogu\u0107uje sagledavanje kri\u017earskih ratova ne samo kao izoliranih vojnih doga\u0111aja, ve\u0107 kao dugotrajnih procesa koji su trajno oblikovali povijesnu stvarnost i ostavili naslje\u0111e koje i danas zauzima va\u017eno mjesto u historiografiji.<\/p>\n\n\n\n

Lana Trabak<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n\n\n\n
\n\n\n\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n\n\n\n
\n\n\n\n

Izvori i literatura:<\/p>\n\n\n\n

\u201eOtvorenje izlo\u017ebe \u201cBatina – Blago kri\u017ea…\u201d, autora Domagoja Dujmi\u0107a\u201c, Glas Slavonije, pristup: 6. XII. 2025. https:\/\/www.glas-slavonije.hr\/mozaik\/kultura\/2025\/11\/27\/otvorena-izlozba-batina-blago-kriza-autora-domagoja-dujmica-732506\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\u201eU osje\u010dkom Arheolo\u0161kom muzeju otvorena izlo\u017eba otkri\u0107a iz Baranje koje je \u0161okiralo arheologe\u201c, SiB.hr, pristup ostvaren: 6. XII. 2025. https:\/\/sib.net.hr\/kultura\/izlozbe\/1260088\/u-osjeckom-arheloskom-muzeju-otvorena-izlozba-otkrica-iz-baranje-koje-je-sokiralo-arheologe\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\u201eSPEKTAKULARAN NALAZ Otvorena izlo\u017eba \u2018Batina -blago kri\u017ea, nalaz srebrnog novca iz prvog kri\u017earskog rata\u2019\u201c, Nacional.hr, pristup ostvaren: 6. XII. 2025. https:\/\/www.nacional.hr\/spektakularan-nalaz-otvorena-izlozba-batina-blago-kriza-nalaz-srebrnog-novca-iz-prvog-krizarskog-rata\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\u201eOtvorena izlo\u017eba “Batina – blago kri\u017ea, nalaz srebrnog novca iz prvog kri\u017earskog rata”\u201c, HRT, pristup ostvaren: 6. XII. 2025. https:\/\/magazin.hrt.hr\/kultura\/otvorena-izlozba-batina-blago-kriza-nalaz-srebrnog-novca-iz-prvog-krizarskog-rata–12454132<\/a><\/p>\n\n\n\n

Dujmi\u0107, Domagoj. “Dva \u017earna groba iz Batine.” Osje\u010dki zbornik, vol. 30, br. xx, 2011, str. 61-72. Pristup ostvaren: 19. XII. 2025.  https:\/\/hrcak.srce.hr\/206920<\/a><\/p>\n\n\n\n

Boj\u010di\u0107, Zvonko, et al. “Terenski pregled podru\u010dja izme\u0111u Batine i Suze.” Annales Instituti Archaeologici, vol. VI, br. 1, 2010, str. 80-87. Pristup ostvaren: 19. XII. 2025. https:\/\/hrcak.srce.hr\/65257<\/a>  <\/p>\n\n\n\n

\u201eClermont-Ferrand\u201c, Hrvatska enciklopedija, pristup ostvaren: 19. XII. 2025., https:\/\/www.enciklopedija.hr\/clanak\/clermont-ferrand<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":50801,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-50800","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Batina_blago.png?fit=634%2C797&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52752","url_meta":{"origin":50800,"position":0},"title":"Otvaranje izlo\u017ebe “Hrvati na So\u010danskom frontu” i predavanje “So\u010danska fronta u Prvome svjetskom ratu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eHrvati na So\u010danskom frontu\u201c, Kobari\u0161ki muzej Prvog svjetskog rata, Kobarid, odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 10 sati, uz sudjelovanje: Ga\u0161pera Dov\u017eana, veleposlanika Republike Slovenije u RH, te Martina \u0160olara, direktora\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52511,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52511","url_meta":{"origin":50800,"position":1},"title":"Izlo\u017eba “Lica Sljemena”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srda\u010dno vas pozivamo na otvorenje izlo\u017ebe Lica Sljemena koje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja 2026. u 18 h ispred Muzeja Prigorja (Trg Dragutina Domjani\u0107a 5, Sesvete). Izlo\u017eba proizlazi iz istra\u017eivanja Nevene \u0160krbi\u0107 Alempijevi\u0107, Petre Kelemen i Sanje Potkonjak te intervjua sa Sljemena\u0161icama i Sljemena\u0161ima, koji su provedeni u\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54100,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54100","url_meta":{"origin":50800,"position":2},"title":"Izlo\u017eba \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c u Tuzli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"JU Centar za kulturu Tuzla i Muzej devedesetih iz Beograda otvorili su 16. maja izlo\u017ebu \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c, posve\u0107enu pojedincima, kolektivima i organizacijama koji su tokom ratova i kriza devedesetih birali otpor umesto \u0107utanja. Izlo\u017eba predstavlja nastavak vi\u0161egodi\u0161njeg rada na istra\u017eivanju i predstavljanju druga\u010dijih perspektiva o devedesetim godinama\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54947,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54947","url_meta":{"origin":50800,"position":3},"title":"Izlo\u017eba \u201eNa Sljeme! Pri\u010de sa Zagreba\u010dke gore\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto: Muzej grada ZagrebaVrijeme otvorenja: petak, 15. svibnja 2026., u 18 satiTrajanje izlo\u017ebe: 15. svibnja \u2013 20. rujna 2026.Autorica izlo\u017ebe: Milena Bu\u0161i\u0107Oblikovanje izlo\u017ebe:\u00a0Studio Ra\u0161i\u0107 + Vrabec Medvednica, Sljeme, Zagreba\u010dka gora \u2013\u00a0 sinonimi su za na\u0161u, \u201egradsku\u201c planinu, zelenu za\u0161titnicu Zagreba.\u00a0 Odluka o izletu na Medvednicu uvijek je laka jer je,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-2.png?fit=1200%2C894&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-2.png?fit=1200%2C894&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-2.png?fit=1200%2C894&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-2.png?fit=1200%2C894&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-2.png?fit=1200%2C894&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":50800,"position":4},"title":"Znanstvena konferencija “Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54858,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54858","url_meta":{"origin":50800,"position":5},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201eJadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650. \u2013 1850.)\u201c u Trstu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Pomorski muzej u Trstu, Magazzino 26, prizemlje, 30. srpnja \u2013 20. rujna 2026. Izlo\u017eba je nastala na temelju analize pribli\u017eno 20.000 dokumenata iz 18. stolje\u0107a koje su izradile razli\u010dite jadranske i jonske kancelarije. Rije\u010d je o zapisima o ulascima i izlascima brodova iz luka, registrima bratov\u0161tina pomoraca, registrima kapetana i\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50800","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=50800"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50800\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":50808,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50800\/revisions\/50808"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/50801"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=50800"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=50800"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=50800"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}