{"id":50771,"date":"2026-01-07T13:36:58","date_gmt":"2026-01-07T13:36:58","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50771"},"modified":"2026-01-07T13:46:27","modified_gmt":"2026-01-07T13:46:27","slug":"magistra-famosa-zbornik-u-cast-mirjani-matijevic-sokol-sv-ii","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50771","title":{"rendered":"MAGISTRA FAMOSA. Zbornik u \u010dast Mirjani Matijevi\u0107 Sokol, sv II."},"content":{"rendered":"\n<p>Zbornik sadr\u017ei 48 znanstvenih i stru\u010dnih radova posve\u0107enih uglednoj i zaslu\u017enoj profesorici Mirjani Matijevi\u0107 Sokol. Ovaj drugi svezak tematizira 19. i 20. stolje\u0107e (prethodni je svojim radovima tematizirao povijesna razdoblja od antike, preko srednjovjekovlja pa sve do ranog novog vijeka). U dugoj povijesnoj perspektivi 19. i 20. stolje\u0107a sabrani radovi dodiruju klju\u010dna mjesta, kao i figure nacionalne povijesti u tom periodu. Kontekstualni spektar je doista \u0161irok, po\u010dev\u0161i od revolucionarne 1848. godine, razli\u010ditih aspekata modernizacijskih procesa tijekom druge pol. 19. stolje\u0107a te njihovih dru\u0161tveno-politi\u010dkih i ideolo\u0161kih posljedica, promatra se politi\u010dko djelovanje J. Biankinija i don F. Buli\u0107a u sporu oko mandata za carevinsko vije\u0107e 1887., ali i djelovanje F. Buli\u0107a u razdoblju Kraljevine Jugoslavije, kao i ambivalentan odnos prava\u0161a prema Rusiji u razdoblju do kraja Prvog svjetskog rata. Prilogom o L. Morpurgu oboga\u0107uju se saznanja o povijesti \u017eidovske zajednice u Splitu. \u010clanak koji se temelji na korespondenciji izme\u0111u povjesni\u010dara M. Barade i etnologa M. Gavazzija doprinosi poznavanju znanstvenih i intelektualnih veza hrvatske me\u0111uratne etnologije i povijesne znanosti. Rad koji prati stanje hrvatskog zadrugarstva tijekom prve polovice 20. st., daje bogat uvid u dru\u0161tveno-ekonomsku sliku stanovni\u0161tva uglavnom s jadranske obale i dalmatinskog zale\u0111a. Nekoliko radova tematizira period Drugog svjetskog rata, kao i politi\u010dka previranja unutar komunisti\u010dkog pokreta u Jugoslaviji tijekom 1970.-71. Radovi koji predstavljaju paleografske, heraldi\u010dke i diplomati\u010dke studije zna\u010dajan su doprinos skupini tzv. pomo\u0107nih povijesnih znanosti, oboga\u0107uju\u0107i hagiografske spoznaje, ali i one o vrhuncima hrvatskog srednjovjekovlja, kao i doista dramati\u010dnog 16. stolje\u0107a. Posljednja skupina lingvisti\u010dkih studija, ne predstavlja samo filolo\u0161ki iskorak, ve\u0107 i doprinos u spoznajama o hrvatskom srednjovjekovlju i novovjekovlju op\u0107enito.<\/p>\n\n\n\n<p>Zbornik nudi raznolike, nove, dosad nepoznate ili manje istra\u017eene povijesne teme uz dobar omjer izme\u0111u tradicionalnih i modernih poput \u017eenske povijesti, povijesti manjinskih zajednica, ekologije i o\u010duvanja kulturne ba\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n<p>Zbornik su uredili Ivan Botica, Tomislav Galovi\u0107, Damir Karbi\u0107, Suzana Simon, Filip \u0160imetin \u0160egvi\u0107, Nikolina \u0160imetin \u0160egvi\u0107 i Marko Trogrli\u0107.<br><br>SADR\u017dAJ ZBORNIKA II.<br><br><strong>AETAS CONTEMPORANEA<\/strong><strong><br><br>\u017deljko Holjevac:<\/strong>\u00a0Narodne \u017eelje 1848. u Potkapelskom kraju<br><strong>Jure Trutani\u0107: <\/strong>Don Juraj Biankini i don Frane Buli\u0107 \u2013Pavlinovi\u0107evi \u0161ti\u0107enici u sporu oko mandata u Carevinskom vije\u0107u 1887. godine<br><strong>Ana Bio\u010di\u0107:<\/strong>\u00a0Je li teologija znanost? Previranja na Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu u drugoj polovici 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a<br><strong>Tihana Lueti\u0107:<\/strong>\u00a0Studenti klasi\u010dne filologije na Mudroslovnom fakultetu Kr. sveu\u010dili\u0161ta Franje Josipa I. u Zagrebu 1874. \u2013 1914.<br><strong>Tomislav Bran\u0111olica: <\/strong>Svakodnevica Emila pl. Laszowskog do 1914. godine<br><strong>Stjepan Matkovi\u0107:<\/strong>\u00a0Ambivalentnost prava\u0161kog odnosa prema Rusiji i Rusima do kraja Prvoga svjetskog rata<br><strong>Michal Brandl:<\/strong>\u00a0\u00bb\u2026 Neki Morpurgo, rodom iz Splita, iz obitelji Morpurgo koja je poznata kao trgova\u010dka\u2026\u00ab \u00a0\u2013 Prilozi za \u017eidovsku povijest Splita<br><strong>Matko Globa\u010dnik: <\/strong>Don Frane Buli\u0107 u proslavama tisu\u0107godi\u0161njice hrvatskoga kraljevstva<br><strong>Ivan Grke\u0161 \u2013 Tihana Petrovi\u0107 Le\u0161: <\/strong>Povjesni\u010dar Miho Barada u svjetlu korespondencije s etnologom Milovanom Gavazzijem (1929. \u2013 1932.)<br><strong>Andrea Feldman: <\/strong>Atentatorice u povijesti: poku\u0161aj psihohistorijske analize<br><strong>Ivica \u0160ute:<\/strong>\u00a0Uspomene iz Revizorske torbe. Frano \u017denko Donadini i hrvatsko zadrugarstvo u prvoj polovici 20. stolje\u0107a<br><strong>Marijana Kardum:<\/strong>\u00a0\u00bbSve za narod\u00ab: humanitarni, prosvjetni i socijalni rad Vinke Buli\u0107<br><strong>Danijel Jurkovi\u0107: <\/strong>Circumstances and Attack of the Japanese Empire on the United States of America in World War II and the Situation on the Pacific Front until January 1, 1942.<br><strong>Mario Kevo: <\/strong>Neki aspekti primjene \u017denevskih konvencija u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj<br><strong>Vladimir \u0160umanovi\u0107:<\/strong>\u00a0Zapovjednik iz sjene: ratna biografija Velima Terzi\u0107a 1941. \u2013 1945.<br><strong>Dubravko Habek: <\/strong>Hrvatske kirurginje u Drugom svjetskom ratu i pora\u0107u<br><strong>Ilija Vu\u010dur \u2013 Vlatka Vukeli\u0107:<\/strong>\u00a0Politi\u010dki narativ istaknutih \u010delnika SKH na 10. sjednici CK SKH 1970. i sjednici CK SKJ u Kara\u0111or\u0111evu 1971. godine<br><strong>Nikolina \u0160imetin \u0160egvi\u0107: <\/strong>Ba\u0161tina u neplanskoj urbanizaciji: SOS za ba\u0161tinu \u2013 apel za Solin<br><strong>Filip \u0160imetin \u0160egvi\u0107:<\/strong>\u00a0Povijest u filmovima Ridleya Scotta<br><strong>Vlatko Previ\u0161i\u0107: <\/strong>Kurikulum nastave povijesti u suvremenoj \u0161koli<br><strong>Emilio Marin:<\/strong>\u00a0Sv. Ivan Pavao II., Salona\/Solin i Split (Sje\u0107anje ravnatelja Arheolo\u0161kog muzeja i veleposlanika RH)<br><br><strong>SCIENTIAE AUXILIARES HISTORIAE<\/strong><strong><br><br>Lucija Kre\u0161i\u0107 Nacevski: <\/strong>Pasional MR 164 na obzoru hagiografske knji\u017eevnosti zapadne i isto\u010dne obale Jadrana 10. stolje\u0107a<br><strong>Josip Bani\u0107:<\/strong>\u00a0Papo Tabellio: \u010cetiri Cartae za profesoricu Matijevi\u0107 Sokol<br><strong>Branka Grbavac:<\/strong>\u00a0Skradinski notarijat u doba bana Pavla i tijekom 14. stolje\u0107a<br><strong>Alexandru Simon \u2013 Suzana Simon: <\/strong>Protivnici i podr\u017eavatelji mladog Ludovika An\u017euvinca 1345. godine (Kontekstualizacija jedne kraljevske isprave)<br><strong>Nada Ze\u010devi\u0107: <\/strong>Donatio nova kralja Alfonska V. Aragonskog Leonardu III. Toccu (16. srpnja 1452.): autenti\u010dna isprava s la\u017enim opravdanjem?<br><strong>Mario Jareb: <\/strong>Mo\u017ee li se pretpostaviti postojanje hrvatskoga \u0161ahiranog grba prije 1457. ili 1439. godine: hrvatski \u0161ahirani grb na slici Hansa Burgkmaira koja navodno prikazuje Ludovika II. Jagelovi\u0107a<br><strong>Emir O. Filipovi\u0107:<\/strong>\u00a0Grbovi \u00bbIlirskih zemalja\u00ab u grbovnicima Martina Schrota i Adama Berga iz 1576. i 1580. godine<br><strong>Hrvoje Kekez: <\/strong>Prikazi Brodske Posavine na kartografskim skicama u ostav\u0161tini grofa Luigija Fernandina Marsiglija u Bologni<br><strong>Zvjezdana Sikiri\u0107 Assouline: <\/strong>Uvo\u0111enje metri\u010dke mjere u Hrvatskoj 1874. \u2013 1876. godine: priprema zakona i provedbenih propisa, provedba prijelaza sa \u00bbstarih mjera\u00ab i odjeci u javnosti i u \u0161kolstvu<br><strong>Tomislav Galovi\u0107 \u2013 Mihaela Mari\u0107:<\/strong>\u00a0Milan pl. \u0160ufflay \u2013 utemeljenje i nastava na stolici\/katedri za pomo\u0107ne povijesne znanosti Mudroslovnog fakulteta Kraljevskog sveu\u010dili\u0161ta Franje Josipa I. u Zagrebu (1908. \u2013 1910.)<br><strong>\u017deljko Heimer: <\/strong>Uloga heraldi\u010dkog povjerenstva u oblikovanju suvremene hrvatske heraldike<br><br><strong>PHILOLOGIA ET LITTERARUM STUDIA<\/strong><strong><br><br>Anita Bartulovi\u0107 \u2013 Linda Miji\u0107: <\/strong>\u00a0NOOJ anotacije antroponima i toponima iz zadarskih srednjovjekovnih oporuka<br><strong>Mirjana Poli\u0107 Bobi\u0107: <\/strong>O \u010ditanjima zapisa s rubova \u0161panjolskih potkraljevstava u Novome svijetu<br><strong>Vinko Kova\u010di\u0107: <\/strong>Pomorski termini u jednom mleta\u010dkom dokumentu iz 17. stolje\u0107a<br><strong>Petar U\u0161kovi\u0107 Croata: <\/strong>Latinske prigodnice Stjepana Opoev\u010danina (1739. \u2013 1817.)<br><strong>Ivana Frani\u0107: <\/strong>Prilog istra\u017eivanju hrvatske povijesne leksikografije \u2013 elementi dubrova\u010dkoga idioma u dubrova\u010dkim dopreporodnim rukopisnim rje\u010dnicima<br><strong>Filip Galovi\u0107: <\/strong>Leksi\u010dke odlike nekadanjega narodnoga govora sela Klakara u Posavini<\/p>\n\n\n\n<p>MIRJANA MATIJEVI\u0106 SOKOL IMAGINES VITAM ILLUSTRANTES &nbsp;\u2013 &nbsp;slikovni prilog<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Knji\u017eevni krug Split, 2025. (816 str.)<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-knji-evni-krug-split wp-block-embed-knji-evni-krug-split\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"aYsqa3NC8o\"><a href=\"https:\/\/www.knjizevni-krug.hr\/knjige\/magistra-famosa-zbornik-u-cast-mirjani-matijevic-sokol-sv-ii\/\">MAGISTRA FAMOSA.  Zbornik u \u010dast Mirjani Matijevi\u0107 Sokol,  sv II.<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;MAGISTRA FAMOSA.  Zbornik u \u010dast Mirjani Matijevi\u0107 Sokol,  sv II.&#8221; &#8212; Knji\u017eevni krug Split\" src=\"https:\/\/www.knjizevni-krug.hr\/knjige\/magistra-famosa-zbornik-u-cast-mirjani-matijevic-sokol-sv-ii\/embed\/#?secret=aYsqa3NC8o\" data-secret=\"aYsqa3NC8o\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Sv I.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>MAGISTRA FAMOSA. Zbornik u \u010dast Mirjani Matijevi\u0107 Sokol<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Knji\u017eevni krug Split, 2023. (904 str.)<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-knji-evni-krug-split wp-block-embed-knji-evni-krug-split\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"FUOpIw988P\"><a href=\"https:\/\/www.knjizevni-krug.hr\/knjige\/magistra-famosa-zbornik-u-cast-mirjani-matijevic-sokol\/\">MAGISTRA FAMOSA. Zbornik u \u010dast Mirjani Matijevi\u0107 Sokol<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;MAGISTRA FAMOSA. Zbornik u \u010dast Mirjani Matijevi\u0107 Sokol&#8221; &#8212; Knji\u017eevni krug Split\" src=\"https:\/\/www.knjizevni-krug.hr\/knjige\/magistra-famosa-zbornik-u-cast-mirjani-matijevic-sokol\/embed\/#?secret=FUOpIw988P\" data-secret=\"FUOpIw988P\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-historiografija-hr wp-block-embed-historiografija-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"MZdNYFhSdL\"><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=41116\">&#8220;Magistra famosa&#8221; \u2013 zbornik radova u \u010dast profesorici Mirjani Matijevi\u0107 Sokol<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;&#8220;Magistra famosa&#8221; \u2013 zbornik radova u \u010dast profesorici Mirjani Matijevi\u0107 Sokol&#8221; &#8212; Historiografija.hr\" src=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=41116&#038;embed=true#?secret=0tpj4aEDG4#?secret=MZdNYFhSdL\" data-secret=\"MZdNYFhSdL\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":50772,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-50771","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/M.-Matijevic-Sokol-MAG.-FAM.-2.jpg?fit=300%2C428&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":50771,"position":0},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":50771,"position":1},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 &#8220;\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":50771,"position":2},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":50771,"position":3},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":50771,"position":4},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 &#8220;Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53103,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53103","url_meta":{"origin":50771,"position":5},"title":"Hrvoje Petri\u0107, \u201eNikola VII. Zrinski \u010cakove\u010dki (1620. \u2013 1664.) &#8211; snovi prekinuti u lovu na vepra\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ban Nikola VII. Zrinski (\u010cakovec, 3. svibnja 1620. \u2013 \u0161uma Otok pokraj Kur\u0161anca\/Kur\u0161ane\u010dki lug, 18. studenoga 1664.) bez dvojbe je jedna od najistaknutijih figura hrvatske i ugarske povijesti 17. stolje\u0107a, za \u017eivota smatran \u201eherojem kojem je providnost povjerila u ruke sudbinu Europe\u201c, a odmah nakon smrti nazvan je \u201eocem domovine\u201c\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50771","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=50771"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50771\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":50775,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50771\/revisions\/50775"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/50772"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=50771"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=50771"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=50771"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}