Predavanja i vodstva uz izlo\u017ebu \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva\u201d<\/p>\n\n\n\n
\u010cetvrtak, 8. 1. 2025. u 18:00 sati u Galeriji Klovi\u0107evi dvori<\/strong><\/p>\n\n\n\n Predavanje \u0107e odr\u017eati prof. dr. sc. Trpimir Vedri\u0161<\/p>\n\n\n\n Polaze\u0107i od recentnih istra\u017eivanja unutar niza disciplina cilj je predavanja predstaviti obrise \u2018nove historiografske paradigme\u2019, odnosno tuma\u010denja najranije hrvatske povijesti: od pitanja doseljenja Hrvata, vremena i naravi njihova pokr\u0161tavanja do oblikovanja dr\u017eave. Umjesto izoliranog promatranja tih pojava, predavanje ih smje\u0161ta u \u0161iri politi\u010dki i kulturni kontekst osobito nagla\u0161avaju\u0107i klju\u010dnu ulogu kratkog razdoblja od nekoliko desetlje\u0107a koja su prethodila i slijedila sklapanje tzv. Aachenskog mira (812.). Naime, u tom se vremenu isprepli\u0107u tri va\u017ena povijesna procesa: \u0161irenje Frana\u010dke dr\u017eave, obnova Bizantskog carstva i reaktivacija papinstva. Ti su procesi doveli do \u2018razdiobe carske ba\u0161tine\u2019 na podru\u010dju nekada\u0161nje rimske pokrajine Dalmacije i time stvorili preduvjete za nastanak Hrvatske kne\u017eevine. Drugim rije\u010dima, oblikovanje Kne\u017eevine promatrano pod vidikom interferencije tih utjecaja, smje\u0161ta se u kontekst \u0161ire povijesti isto\u010dnog jadranskog prostora i njegova dublja zale\u0111a izme\u0111u kasnog 8. i druge polovice 9. st. Tuma\u010denje se oslanja na recentnu me\u0111unarodnu historiografiju o frana\u010dkoj nazo\u010dnosti u Italiji i prodoru na istok, obnovi bizantske administracije na Jadranu i obnovi papinskog interesa za podru\u010dje Ilirika s nakanom u\u010dvr\u0161\u0107ivanja jurisdikcije Rimske Crkve nad tim prostorom. Smje\u0161taju\u0107i rezultate niza hrvatskih stru\u010dnjaka u te \u0161ire me\u0111unarodne okvire, svrha je predavanja ocrtati okolnosti i povijesne okvire oblikovanja hrvatskog ranosrednjovjekovnog identiteta.<\/p>\n\n\n\n Trpimir Vedri\u0161<\/strong> izvanredni je profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu gdje dr\u017ei nastavu iz hrvatske povijesti srednjeg vijeka i povijest kr\u0161\u0107anstva. Zavr\u0161io je Klasi\u010dnu gimnaziju te diplomirao povijest i etnologiju na zagreba\u010dkom Filozofskom fakultetu. Studirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu Dru\u017ebe Isusove i zavr\u0161io diplomski studij medievistike na Odsjeku za srednjovjekovne studije na Srednjoeuropskom Sveu\u010dili\u0161tu u Budimpe\u0161ti. Obranio je doktorat iz hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2009) i doktorat iz srednjovjekovnih studija na Srednjoeuropskom Sveu\u010dili\u0161tu (2015). Istra\u017eiva\u010dki se uglavnom bavi hagiografijom i kultom svetaca, povije\u0161\u0107u kr\u0161\u0107anstva u kasnoj antici i srednjem vijeku te modernom recepcijom srednjovjekovlja. Autor je vi\u0161e radova i organizator niza skupova povezanih s temom predavanja. Me\u0111u ostalim, su-urednik je zbornika radova Imperial spheres and the Adriatic: Byzantium, the Carolingians and the Treaty of Aachen (812) (Routledge, 2017) i Migration, Integration and Connectivity on the Southeastern Frontier of the Carolingian Empire (Brill, 2018). Obje knjige problematiziraju politi\u010dke i kulturne procese koji su doveli do preoblikovanja isto\u010dne jadranske obale i njenog zale\u0111a po\u010detkom ranog srednjeg vijeka.<\/p>\n\n\n\n Izvor:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n