{"id":5072,"date":"2017-06-29T08:04:58","date_gmt":"2017-06-29T08:04:58","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=5072"},"modified":"2018-05-18T14:28:49","modified_gmt":"2018-05-18T14:28:49","slug":"zygmunt-bauman-modernost-i-holokaust","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5072","title":{"rendered":"Zygmunt Bauman, \u201cModernost i holokaust\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Upravo je objavljeno hrvatsko izdanje va\u017ene knjige sociologa Zygmunta Baumana \u201cModernost i holokaust\u201d.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>TIM press d.o.o.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Modernost i holokaust<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Autor: Zygmunt Bauman<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Broj stranica: 348<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Godina izdanja: 2017.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Jezik izvornika: engleski<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Naslov izvornika: Modernity and the Holocaust<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prijevod: Sr\u0111an Dvornik<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Sociologija se prije svega bavi modernim dru\u0161tvom, no nikada se nije suo\u010dila s jednim od najkarakteristi\u010dnijih i naju\u017easnijih aspekata suvremenosti \u2013 s holokaustom. Briljantna nova knjiga Zygmunta Baumana raspravlja o tome \u0161to nas sociologija mo\u017ee nau\u010diti o holokaustu, odnosno, jo\u0161 preciznije, \u010demu holokaust mo\u017ee podu\u010diti sociologiju. Bauman isti\u010de kako se zna\u010daj holokausta \u010desto zaobilazi u na\u0161em razumijevanju moderne, i to, s jedne strane, tako da se holokaust reducira na ne\u0161to \u0161to se dogodilo \u017didovima, na epizodu u \u017eidovskoj povijesti, a s druge strane prikazuju\u0107i holokaust kao prijezira vrijedan aspekt dru\u0161tvene povijesti kojeg \u0107emo kroz progres moderniteta nadvladati.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Oba ovakva modela podlije\u017eu preispitivanju. Osnovna premisa Baumanove knjige je da holokaust treba neminovno prihvatiti kao sastavni dio same prirode modeniteta \u2013 ne kao jedinstveni doga\u0111aj, ali ni kao fenomen koji povezujemo s uporno\u0161\u0107u \u201ebarbarstva\u201c, a nakon ovakve teze slijede brojne preinake postoje\u0107eg razumijevanja modernog dru\u0161tva i njegovih institucija.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ne postoji ni\u0161ta nalik ovakvom radu u sociolo\u0161koj literaturi. Ova suptilna, ali sna\u017ena i pomalo uznemiruju\u0107a knjiga ostavit \u0107e traga ne samo u struci, ve\u0107 i svugdje gdje postoji \u017eelja za prou\u010davanjem ovog u\u017easavaju\u0107eg fenomena ne\u0161eg vremena. Modernost i holokaust bit \u0107e nezaobilazno \u0161tivo za sve one koji se bave sociologijom, politi\u010dkim znanostima i judaistikom, ali ima potencijal doprijeti i do puno \u0161ire publike.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.tim-press.hr\/modernost-i-holokaust-zygmund-bauman\">http:\/\/www.tim-press.hr\/modernost-i-holokaust-zygmund-bauman<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":5073,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-5072","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/06\/Modernost_i_holokaust.jpg?fit=720%2C720&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54118,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54118","url_meta":{"origin":5072,"position":0},"title":"Understanding Nationalism Today: A Conversation with Erika Harris","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Foreign Policy Forum, in partnership with the project \u201cPolitika, dru\u0161tvo i komunikacija u Jugoisto\u010dnoj Europi\u201d (POD-RUKOM), invites you to a discussion on the book The Dilemma of Nationalism in Central and Eastern Europe by Professor Erika Harris (Bristol University Press, 2026).\u00a0 The event will feature Professor Erika Harris (University of\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Harris.jpg?fit=800%2C538&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Harris.jpg?fit=800%2C538&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Harris.jpg?fit=800%2C538&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Harris.jpg?fit=800%2C538&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53440,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53440","url_meta":{"origin":5072,"position":1},"title":"Gis\u00e8le Sapiro, &#8220;Sociologija knji\u017eevnosti&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"S francuskog prevela: Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo Sociologija knji\u017eevnosti Gis\u00e8le Sapiro nudi uvod u znanstvenu disciplinu u sna\u017enom zamahu, koja se u zna\u010dajnoj mjeri oslanja na radove francuskoga sociologa Pierrea Bourdieua. Autorica u prvom poglavlju predstavlja povijest discipline i njezina teorijska upori\u0161ta, a potom zasebna poglavlja posve\u0107uje pitanjima dru\u0161tvenih uvjeta proizvodnje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gisele-Sapiro-SOCIOLOGIJA-KNJIZEVNOSTI.jpg?fit=480%2C567&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":5072,"position":2},"title":"Stjepko Barac &#8211; Prikaz knjige &#8211; Carlo Ginzburg, &#8220;Threads and Traces: True, False, Fictive&#8221;, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53479,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53479","url_meta":{"origin":5072,"position":3},"title":"Odr\u017eana tribina \u201eOd knji\u017eevnosti do teorije\u201c \u2013 Izme\u0111u dvije vatre: sociologija knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 19. 5. 2026. u 19 sati, u organizaciji Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici odr\u017eana je prva tribina ciklusa \u201cOd knji\u017eevnosti do teorije\u201d, posve\u0107ena razvoju i aktualnom stanju sociologije knji\u017eevnosti u doma\u0107em i me\u0111unarodnom kontekstu. Razgovor, potaknut nedavno objavljenim prijevodima knjiga Svjetska knji\u017eevna republika Pascale Casanova i Sociologija\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53386,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53386","url_meta":{"origin":5072,"position":4},"title":"Tribina \u201eOd knji\u017eevnosti do teorije\u201c \u2013 Izme\u0111u dvije vatre: sociologija knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prva tribina u ciklusu Od\u00a0knji\u017eevnosti do teorije bit \u0107e posve\u0107ena razvoju i aktualnom stanju sociologije knji\u017eevnosti u doma\u0107em i me\u0111unarodnom kontekstu, potaknuta nedavno objavljenim prijevodima dviju utjecajnih studija iz ovog interdisciplinarnog podru\u010dja: Svjetske knji\u017eevne republike Pascale Casanova (1999; prev. Vanda Mik\u0161i\u0107, MeandarMedia, 2024) i Sociologije knji\u017eevnosti Gis\u00e8le Sapiro (2014; prev.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":51886,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51886","url_meta":{"origin":5072,"position":5},"title":"Armina Galija\u0161, \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Akademska knjiga iz Novog Sada je objavila knjigu Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (s njema\u010dkog preveo: Mi\u0161o Kapetanovi\u0107) U opisu se navodi: \u201eU ratnoj Banjoj Luci 1990\u20131995, etnopolitika srpskih vlasti preoblikovala je demografiju, svakodnevicu, identitet i urbanu strukturu grada. Autorka precizno prati nastanak i nametanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5072","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5072"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5072\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9875,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5072\/revisions\/9875"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5073"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5072"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5072"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5072"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}