{"id":50706,"date":"2026-01-05T10:32:32","date_gmt":"2026-01-05T10:32:32","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50706"},"modified":"2026-01-05T19:46:11","modified_gmt":"2026-01-05T19:46:11","slug":"preminuo-poljski-povjesnicar-andrzej-paczkowski","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50706","title":{"rendered":"Preminuo poljski povjesni\u010dar Andrzej Paczkowski"},"content":{"rendered":"\n

Dana 3. sije\u010dnja 2026. godine u dobi od 87 godina preminuo je istaknuti poljski povjesni\u010dar Andrzej Paczkowski \u010dija je knjiga Pola stolje\u0107a povijesti Poljske 1939.-1989. <\/a>dostupna i na hrvatskom jeziku.<\/p>\n\n\n\n

Andrzej Paczkowski ro\u0111en je 1938. godine. Diplomirao je povijest na Sveu\u010dili\u0161tu u Var\u0161avi 1960. godine, doktorirao je 1966, a habilitirao 1975. U po\u010decima svoje znanstvene karijere bavio se primarno povije\u0161\u0107u poljskog tiska, s fokusom na me\u0111uratno razdoblje. Radio je u Institutu istra\u017eivanja knji\u017eevnosti Poljske akademije znanosti (PAN), u Nacionalnoj knji\u017enici u Var\u0161avi, a u razdoblju 1980-1990. u Povijesnom institutu PAN. Tada je objavio brojne izvore vezane uz djelovanje sindikata Solidarnost te gra\u0111u Centralnog komiteta Poljske ujedinjene radni\u010dke partije. I sam je od 1980. bio aktivni \u010dlan Solidarnosti. Nakon uvo\u0111enja ratnog stanja pisao je za ilegalne \u010dasopise, a 1983. bio je suosniva\u010d Arhiva Solidarnosti. Bavio se i alpinizmom te je u razdoblju 1974-1995. obna\u0161ao du\u017enost predsjednika Poljskog alpinisti\u010dkog saveza.<\/p>\n\n\n\n

Od 1980-ih u fokusu znanstvenih interesa Andrzeja Paczkowskog bila je suvremena povijest Poljske, o \u010demu je objavio vi\u0161e knjiga, a me\u0111u njima ranije spomenutu Pola stolje\u0107a povijesti Poljske<\/em> koja je 2001. do\u017eivjela svoje hrvatsko izdanje. U trenutku izlaska te knjige iz tiska istra\u017eivanja socijalisti\u010dkog razdoblja povijesti Hrvatske nisu bila jo\u0161 ni u povojima, pa je za hrvatsku stru\u010dnu javnost knjiga Paczkowskog predstavljala zasigurno i neku vrstu poticaja za novi pristup tom povijesnom razdoblju. Profesor Paczkowski boravio je po\u010detkom 2000-ih u Zagrebu, pa sam \u2013 kao prevoditeljica njegove knjige \u2013 imala i priliku osobno ga upoznati.<\/p>\n\n\n\n

Od 1990. godine Andrzej Paczkowski vezan je uz Institut za politi\u010dke studije PAN (IPS PAN), jedne od najzna\u010dajnijih institucija koja se bave sustavnim istra\u017eivanjima suvremene povijesti, a predavao je na Collegium Civitas. Boravio je na studijskim boravcima u inozemstvu, bio \u010dlan uredni\u0161tva brojnih stranih \u010dasopisa te suautor Crne knjige komunizma<\/em>. Godine 1999. bio je me\u0111u osniva\u010dima, a kasnije \u010dlan nadzornih tijela Instituta nacionalne memorije (IPN) te predsjednik Vije\u0107a IPN do 2016. godine, kada je to tijelo ukinuto novim zakonom o IPN-u. Nakon toga otvoreno je kritizirao politiku povijesti vladaju\u0107e stranke Pravo i pravda (PiS) i na\u010din djelovanja IPN-a.<\/p>\n\n\n\n

Pored istra\u017eivanja povijesti socijalisti\u010dkog razdoblja, upravo je doprinos Andrzeja Paczkowskog analizi politik\u00e2 povijesti i kulture sje\u0107anja posredno dostupan hrvatskim \u010ditateljima. Pripremaju\u0107i knjigu Zla pro\u0161lost. Suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u koja optere\u0107uje<\/a> \u2013 uz ljubazni pristanak profesora Paczkowskog i uprave IPS PAN \u2013 koristila sam i tekstove iz dviju knjiga koje je on priredio.<\/p>\n\n\n\n

Magdalena Najbar-Agi\u010di\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Vidi i:<\/p>\n\n\n\n

Tvrtko Jakovina, \u201eTo nije bio moj komunizam iako je bila moja pro\u0161lost \u2013 razgovor s poljskim povjesni\u010darem Andrzejom Paczkowskim\u201c, \u010casopis za suvremenu povijest<\/em>, 35 (2), 2003), str. 625-632. https:\/\/hrcak.srce.hr\/index.php\/101951<\/a><\/p>\n\n\n\n

Tomislav Ani\u0107, \u201eAndrzej PACZKOWSKI, Pola stolje\u0107a Poljske:1939-1989<\/em>. Profil, Srednja Europa, Zagreb 2001., 511 str.\u201c, \u010casopis za suvremenu povijest<\/em>, 34(2), 2003, str. 540-546. https:\/\/hrcak.srce.hr\/209017<\/a> <\/p>\n\n\n\n

Nada Kisi\u0107-Kolanovi\u0107, \u201eStephane COURTOIS, Nicolas WERTH, Jean-Louis PANNEE, Andrzej PACZKOWSKI, Karei BARTO\u0160EK, Jean-Louis MARGOLIN, Crna knjiga komunizma. Politi\u010dka kultura, Golden marketing, Zagreb, 1999. str. 724\u201c, \u010casopis za suvremenu povijest<\/em>, 31(3), 1999, str. 645-649. https:\/\/hrcak.srce.hr\/clanak\/310406<\/a> <\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Napomena:<\/p>\n\n\n\n

Fotografija preuzeta sa stranica Instituta za politi\u010dke studije PAN https:\/\/isppan.waw.pl\/<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":50710,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,20],"tags":[],"class_list":["post-50706","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-obavijesti-o-smrti-i-nekrolozi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/prof_A_Paczkowski.jpg?fit=550%2C285&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53705,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53705","url_meta":{"origin":50706,"position":0},"title":"Povjesni\u010dar s Hrvatskog instituta za povijest dobitnik je presti\u017ene Fernand Braudel Senior Fellowship na Europskom sveu\u010dili\u0161nom institutu (EUI) u Firenci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izme\u0111u listopada i prosinca 2026. dr. sc. Dino Mujad\u017eevi\u0107 iz Podru\u017enice Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu boravit \u0107e na Odjelu za povijest Europskog sveu\u010dili\u0161nog instituta u Firenci (Department of History\u00a0at the European University Institute, EUI) kao Fernand Braudel Senior Fellow. Ondje \u0107e istra\u017eivati u suradnji s profesorom Giancarlom\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53870,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53870","url_meta":{"origin":50706,"position":1},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Branko Maru\u0161i\u010d (1938\u20132026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 89. godini \u017eivota preminuo je slovenski povjesni\u010dar i suvremeni polihistor Branko Maru\u0161i\u010d. Maru\u0161i\u010d je vi\u0161e godina bio ravnatelj Gori\u0161kog muzeja, a kao povjesni\u010dar ostavio je iza sebe mno\u0161tvo \u010dlanaka, rasprava, monografija i znanstvenih radova. Kao povjesni\u010dara bavio se ponajprije povije\u0161\u0107u Slovenskom primorja te Istre u 19. i po\u010detkom 20.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53537,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53537","url_meta":{"origin":50706,"position":2},"title":"Ned\u017ead Mehmedovi\u0107, “Dvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za javne politike \u2013 Skoplje objavljena je knjiga \u201eDvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine\u201c, autora doc. dr Ned\u017eada Mehmedovi\u0107a. Knjiga je objavljena povodom obilje\u017eavanja dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore i predstavlja sistematizovan pregled zvani\u010dnih obra\u0107anja crnogorskih dr\u017eavnih predstavnika\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":49679,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49679","url_meta":{"origin":50706,"position":3},"title":"Novi “Podravski zbornik” (br. 51, 2025) u duhu velikih obljetnica","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Muzej grada Koprivnice ve\u0107 tradicionalno, povodom Dana Grada, objavljuje i predstavlja Podravski zbornik \u2013 najdugovje\u010dniju ediciju ovog dijela Hrvatske. Od prvog broja 1975. godine, dosad je tiskano 50 izdanja, a od studenog u ruke \u010ditatelja je stigao i 51 broj. Uredni\u0161tvo pod vodstvom Vesne Per\u0161i\u0107 Kova\u010d radilo je u pro\u0161irenom\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53939,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53939","url_meta":{"origin":50706,"position":4},"title":"6. kongres hrvatskih povjesni\u010dara umjetnosti \u2013 11. do 13. lipnja 2026.","author":"Filip \u0160imunjak","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dru\u0161tvo povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske poziva Vas na 6. kongres hrvatskih povjesni\u010dara umjetnosti, koji se ove godine odr\u017eava pod temom\u00a0Povjesni\u010dar umjetnosti kao autor. Kongres se odvija od 11. do 13. lipnja 2026. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu te okuplja vi\u0161e od 120 sudionika iz Hrvatske i inozemstva. Program uklju\u010duje pozvana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53930,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53930","url_meta":{"origin":50706,"position":5},"title":"Promocija knjige “Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo” u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akademija likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu organizira promociju knjige Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo (Palgrave Macmillan, 2025) \u010dija je autorica Ewa Anna Kumelowski. Knjiga objedinjuje doktorsko istra\u017eivanje posve\u0107eno vizuelnim umjetnostima u periodu opsade Sarajeva (1992-1995). O knjizi \u0107e govoriti Xavier Bougarel, Ewa Anna Kumelowski,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50706","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=50706"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50706\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":50735,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50706\/revisions\/50735"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/50710"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=50706"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=50706"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=50706"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}