{"id":50678,"date":"2026-01-02T11:31:51","date_gmt":"2026-01-02T11:31:51","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50678"},"modified":"2026-01-02T11:31:51","modified_gmt":"2026-01-02T11:31:51","slug":"daniel-rafaelic-drevni-egipat-na-filmu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50678","title":{"rendered":"Daniel Rafaeli\u0107, \u201eDrevni Egipat na filmu\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Monumentalna monografija DREVNI EGIPAT NA FILMU egiptologa i filmskog povjesni\u010dara Daniela Rafaeli\u0107a amalgamira dvije autorove cjelo\u017eivotne fascinacije i prati povijest \u017eanra od Tutankhamona do \u201cKleopatre\u201d<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>\u201cOno \u0161to prvo upada u o\u010di je to koliko je ova knjiga dobro i temeljito istra\u017eena, koliko je u njoj podataka i citirane literature za koju prosje\u010dni \u010ditalac, ma koliko volio filmove, nikad nije \u010duo. Napisano nam pokazuje \u0161to zna\u010di znanstveno istra\u017eivanje povijesti filma. Ono je rezultat dugogodi\u0161njeg istra\u017eivanja povijesti filma jednog egiptologa, napisan s puno znanja o Egiptu i s velikom erudicijom. Rije\u010d je o opse\u017enim istra\u017eivanjima u arhivima i kinotekama u Europi, kao i o poznavanju sekundarne literature. Moramo dodati da ovako detaljna povijest prikazivanja starog Egipta na filmu jo\u0161 nije napisana niti u svjetskim okvirima.\u201d<br>\u2014Dr.sc. Marina Mili\u0107evi\u0107 Brada\u010d, red.prof.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cKnjiga je iznimno dobro napisana i ilustrirana. Ona pri\u010da o drevnom Egiptu i filmu na detaljan, znanstvenopopularan na\u010din. Stari je Egipat iznimno va\u017ena kulturolo\u0161ka tema pa je vrlo va\u017eno imati poja\u0161njenje kako je naj\u0161ira publika razvijala vlastitu percepciju dinasti\u010dkog Egipta. Ova ga knjiga daje jasno, uz relevantne dokaze. \u010citatelju je najsrda\u010dnije preporu\u010dam budu\u0107i da se radi o vrijednom doprinosu kako Egiptologiji tako i medijskim studijima koju \u0107e stru\u010dnjaci oba polja, ba\u0161 kao i publika, sjajno prihvatiti.\u201d<br>\u2014dr. Joyce Tyldsley DBE, University of Manchester<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Daniel Rafaeli\u0107<\/strong> (1977.) povjesni\u010dar je filma, egiptolog i diplomat. Autor je i urednik brojnih knjiga, znanstvenih radova, novinskih \u010dlanaka, izlo\u017ebi i javnih predavanja. U Hrvatskoj kinoteci radio je kao Na\u010delnik za za\u0161titu i restauraciju filmskog gradiva a u Hrvatskom audiovizualnom centru kao ravnatelj. U filmskim je arhivima Be\u010da i Berlina prona\u0161ao izgubljene filmove Oktavijana Mileti\u0107a, a u Prince Georgeu u Kanadi filmove Franje Ledi\u0107a. Za svoja je istra\u017eivanja filmske ba\u0161tine nagra\u0111en u Zagrebu, Ljubljani i Beogradu. Vi\u0161e od petnaest godina predavao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, zatim na Akademiji dramske umjetnosti i Sveu\u010dili\u0161tu Vern. Diplomu egiptologije stekao je 2021. na Sveu\u010dili\u0161tu u Manchesteru a doktorat o percepciji drevnog Egipta u kinematografiji obranio je 2023. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 2024. kao diplomat \u017eivi i radi u Kairu.<\/p>\n\n\n\n<p>Godine 2005. napisao je scenarij i kore\u017eirao dokumentarni film <em>Druga strana Wellesa<\/em> koje je premijerno prikazan na filmskom festivalu u Locarnu. Od 2013. do 2023. redovito je gostovao u emisiji HRT-a <em>Dobro jutro, Hrvatska<\/em>. Od 2022. godine glasa\u010d je Zlatnih globusa. Autor je knjiga <em>Kinematografija u NDH<\/em> (2013.), <em>Fantom Durmitora<\/em> (2022.) i <em>Barok u Hrvatskoj Oktavijana Mileti\u0107a i To\u0161e Dapca<\/em> (2023.) te koautor monografija <em>Orson Welles na Hvaru<\/em> (2018.), <em>Hramovi oteti Nilu<\/em> (2019., promovirana u Aleksandrijskoj biblioteci) te <em>Ivo Gregurevi\u0107<\/em> (2020.). S Arsenom Dedi\u0107em izdao je bibliofilsko izdanje njegove filmske poezije <em>Kino sloboda<\/em> (2008.) a za Gabi Novak je vodio i re\u017eirao koncert <em>San filmske no\u0107i<\/em> (2020.). Knjiga gdje je bio jedan od autora, <em>Cinema and the swastika<\/em> (2007.) nagra\u0111ena je s Willy Haas prize kao najbolja knjiga o povijesti filma, a doprinio je i knjizi <em>Expressionism<\/em> in the Cinema (2016.). Najve\u0107i je uspjeh postigla <em>A History of World Egyptology<\/em> (2021.), knjiga sveu\u010dili\u0161ta u Cambridgeu za koju je napisao zavr\u0161no poglavlje o drevnom Egiptu i filmu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izdava\u010d: Vukovi\u0107 &amp; Runji\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 512<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2025.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-vukovic-amp-runjic wp-block-embed-vukovic-amp-runjic\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"ugNKYComw6\"><a href=\"https:\/\/dzepna.com\/product\/drevni-egipat-na-filmu\/\">Drevni Egipat na filmu<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Drevni Egipat na filmu&#8221; &#8212; Vukovic &amp; Runjic\" src=\"https:\/\/dzepna.com\/product\/drevni-egipat-na-filmu\/embed\/#?secret=vTO3EB4Wnb#?secret=ugNKYComw6\" data-secret=\"ugNKYComw6\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":50679,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[13,8,3],"tags":[],"class_list":["post-50678","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-filmovi-i-serije","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Drevni_Egipat_na_filmu.jpg?fit=1000%2C1533&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54849,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54849","url_meta":{"origin":50678,"position":0},"title":"Glazbeno-scenska ve\u010der i predstavljanje knjige &#8220;OD HRVATSKOGA KRALJEVSTVA DO LIJEPE NA\u0160E&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"31. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ogranak Matice hrvatske u Trogiru i\u201eRadovan\u201c dru\u0161tvo za za\u0161titu kulturnih dobara Trogira s rado\u0161\u0107u vas pozivaju na glazbeno-scensku ve\u010der i predstavljanje knjige OD HRVATSKOGA KRALJEVSTVA DO LIJEPE NA\u0160E Sudjeluju:Vlatko Belas, baritonBarbara Gari\u0107, sopranprof. Ratko Bartulovi\u0107, glazbenikNik\u0161a Buble, recitatori autori knjige dr. sc. Danka Radi\u0107 i Radovan Slade-\u0160ilovi\u0107 Radujemo se Va\u0161em\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/od_hrvatskog_kraljevstva_do_lijepe_nase.jpg?fit=596%2C467&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/od_hrvatskog_kraljevstva_do_lijepe_nase.jpg?fit=596%2C467&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/od_hrvatskog_kraljevstva_do_lijepe_nase.jpg?fit=596%2C467&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54896,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54896","url_meta":{"origin":50678,"position":1},"title":"Igor Razum: Osvrt na Nolanovu &#8220;Odiseju&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Osvrt na Nolanovu Odiseju Odiseja Christophera Nolana \u2013 kino-hit ovoga ljeta \u2013 potaknula je mno\u0161tvo kritika i \u017eivopisne rasprave u stru\u010dnim krugovima. U tu \u0107u se raspravu uklju\u010diti i ja, prvo poku\u0161avaju\u0107i dati odre\u0111eni uvod u film i opus njegova redatelja, zatim svoj sud, dojam ili osje\u0107aj nakon gledanja filma,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":50678,"position":2},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":50678,"position":3},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":52969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52969","url_meta":{"origin":50678,"position":4},"title":"Martyn Rady, &#8220;Sredi\u0161nja kraljevstva. Nova povijest Srednje Europe&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srednja Europa nije samo prostor na karti, ve\u0107 i regija zajedni\u010dkog iskustva, me\u0111usobnih posu\u0111ivanja, nametanja i nerazumijevanja. Od Rimskog Carstva nadalje, bila je metom invazije s istoka. U srednjem vijeku, Srednjoeuropljani su svoje isto\u010dne neprijatelje nazivali \u201cpsoglavcima\u201d. Kasnije \u0107e do\u0107i Turci, \u0160ve\u0111ani, Rusi i Sovjeti, koji \u0107e svi ovu regiju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":50678,"position":5},"title":"Predavanje Igora Dude &#8220;Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50678","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=50678"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50678\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":50680,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50678\/revisions\/50680"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/50679"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=50678"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=50678"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=50678"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}