Kulturno informativni centar (KIC) obilje\u017eava svoju 60. obljetnicu atraktivnim programom koji \u0107e u srijedu, 17. prosinca 2025. ispuniti Galeriju Forum i druge KIC-ove prostore. Otvara se velika slavljeni\u010dka izlo\u017eba, lansira se novi digitalni arhiv dostupan na arhiv.kic.hr, a ve\u010der otvorenja dodatno \u0107e zaokru\u017eiti poseban jazz program inspiriran Modern Jazz Quartetom \u2013 svojevrsna glazbena posveta bogatoj KIC-ovoj povijesti i njegovoj ljubavi prema jazzu. Izlo\u017eba ostaje otvorena do kraja sije\u010dnja, dok novi online arhiv donosi digitaliziranu gra\u0111u iz svih \u0161est desetlje\u0107a djelovanja KIC-a.<\/p>\n\n\n\n
Izlo\u017ebeni postav: fokus na razdoblje 1965.\u20131985.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sredi\u0161nji dio programa \u010dini \u017eivopisni izlo\u017ebeni postav u Galeriji Forum koji prati prva dva desetlje\u0107a Centra i njegovu specifi\u010dnu ulogu u lokalnom kontekstu, u vrijeme socijalisti\u010dkog modernizma, obilje\u017eeno intenzivnim dru\u0161tvenim razvojem i specifi\u010dnim jugoslavenskim politi\u010dkim kontekstom. Instalaciju \u2013 koja uklju\u010duje multimedijalni sadr\u017eaj i svojom formom sugerira mozai\u010dnu strukturu online arhiva \u2013 oblikovale su dizajnerica Petra Mili\u010dki i arhitektica Iva Maria Juri\u0107, dok koncepciju potpisuje Jelena Pa\u0161i\u0107. Dinami\u010dno prezentiran arhivski materijal otkriva klju\u010dne pojmove, prakse i osobe koje su obilje\u017eile rani razvoj ustanove, pru\u017eaju\u0107i uvid u kulturni tempo i intelektualnu atmosferu Zagreba u tom razdoblju.<\/p>\n\n\n\n Uz sredi\u0161nju izlo\u017ebu publika \u0107e imati priliku poslu\u0161ati i radijsku instalaciju sastavljenu od davnih glasova, misli i stihova velike \u0161estorice hrvatskih umjetnika \u2013 Ede Murti\u0107a, \u0110ure Sedera, Zlatka Price, Koste Angelija Radovanija, Ferdinanda Kulmera i Ivana Ko\u017eari\u0107a. U Galeriji na katu KIC-a projicirat \u0107e se audiovizualni tragovi i svjedo\u010danstava osoba \u010dije stvaranje dodiruje programe KIC-a i Galerije Forum u raznim razdobljima. Radijski i televizijski sadr\u017eaj potekao iz bogate ba\u0161tine Radija i Televizije Zagreb (dana\u0161njeg HRT-a, ujedno i partnera ovog projekta) posebno za ovu priliku oblikovali su monta\u017eerka Klara \u0160ovagovi\u0107 i oblikovatelj zvuka Luka Gamulin.<\/p>\n\n\n\n Dostupan i otvoren online arhiv<\/strong><\/p>\n\n\n\n Novi online arhiv omogu\u0107uje javnosti pregled gra\u0111e koja uklju\u010duje plakate, fotografije, tiskane publikacije, filmske zapise i tonske snimke, nude\u0107i jedinstven uvid u \u0161ezdeset godina KIC-ovog rada. Platforma donosi bogat materijal koji je sada jednostavno dostupan, pregledan i otvoren svima.<\/p>\n\n\n\n Povijest KIC-a: \u0161est desetlje\u0107a kulture, dijaloga i kriti\u010dke misl<\/strong>i<\/p>\n\n\n\n KIC je osnovan 1965. kao Centar za kulturu i informacije, s vizijom da se putem inovativnih formi progovara o suvremenim dru\u0161tveno-politi\u010dkim zbivanjima, kulturnoj politici i najva\u017enijim dru\u0161tvenim temama. Kako je istaknula tada\u0161nja direktorica Vera Sari\u0107 1970. godine, cilj je bio otvaranje prostora za originalne i progresivne pristupe kulturnim sadr\u017eajima. Od samih po\u010detaka KIC je razvijao \u0161irok spektar programa \u2013 od informativno-politi\u010dkih i knji\u017eevnih, preko likovnih i glazbenih, do filmskih i op\u0107e-kulturnih sadr\u017eaja.<\/p>\n\n\n\n Godine 1969. u sklopu ustanove osnovana je Galerija Forum, kojom je upravljao tim renomiranih umjetnika predvo\u0111en Edom Murti\u0107em, a kasnije pro\u0161irenom Studijem GF posve\u0107enim mladim, jo\u0161 neafirmiranim autorima.<\/p>\n\n\n\n Zagreba\u010dkoj kulturnoj sceni pridonio je niz djelatnika KIC-a poput voditelja Galerije Forum Vladimira Bu\u017ean\u010di\u0107a, redatelja i voditelja filmskih programa Rudolfa Sremca te Mire Kri\u017ei\u0107a, jednog od najve\u0107ih poznavatelja jazza na doma\u0107em tlu. KIC je bio i mjesto susreta s me\u0111unarodnom kulturom i umjetno\u0161\u0107u, a ve\u0107 u prvim godinama djelovanja ugostio je i niz prominentnih imena poput talijanskog redatelja Piera Paola Pasolinija, novinarke i knji\u017eevnice Oriane Fallaci, knji\u017eevnog velikana G\u00fcntera Grassa te pijanista i skladatelja Johna Lewisa, \u010diji je Modern Jazz Quartet vje\u0161to i uz impresivnu tehni\u010dku preciznost spajao razli\u010dite glazbene utjecaje \u2013 \u0161to se simboli\u010dno odra\u017eava i u programu obilje\u017eavanja godi\u0161njice.<\/p>\n\n\n\n Izvor i dodatne informacije:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n