{"id":50523,"date":"2025-12-25T20:03:59","date_gmt":"2025-12-25T20:03:59","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50523"},"modified":"2025-12-25T20:03:59","modified_gmt":"2025-12-25T20:03:59","slug":"iva-beljan-kovacic-izmedu-mitskog-i-racionalnog-svjetonazori-bosanskohercegovackih-katolika-od-17-do-19-stoljeca-knjiga-ii","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50523","title":{"rendered":"Iva Beljan Kova\u010di\u0107, \u201eIZME\u0110U MITSKOG I RACIONALNOG. Svjetonazori bosanskohercegova\u010dkih katolika od 17. do 19. stolje\u0107a, Knjiga II.\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Izdava\u010d<\/strong>: Hrvatska sveu\u010dili\u0161na naklada d.o.o.<br><strong>Godina izdavanja<\/strong>: 2025<br><strong>Op\u0107e informacije<\/strong>: 494 str.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Knjiga IZME\u0110U MITSKOG I RACIONALNOG. Svjetonazori bosanskohercegova\u010dkih katolika od 17. do 19. stolje\u0107a. Knjiga II. donosi nastavak istra\u017eivanja istoga korpusa (5. Poredak i pripadnost; 6. Magijsko i mitsko kr\u0161\u0107anstvo; 7. Ideali i stvarnost; 8. Crkvena i narodna kultura) koje se zasniva na istim polazi\u0161tima i metodologiji, dakle integralni je dio \u0161iroko zasnovane studije o predmodernim kulturnim svjetonazorima bosanskohercegova\u010dkih katolika. Autorica ovu kulturu promatra u dvostrukoj optici: s jedne strane prati njenu uklopljenost u tokove zapadnoeuropske tridentske crkvene kulture, a s druge strane propituje njene posebnosti i kontekst u kojem nastaje. Objasnidbeni okvir studije \u010dini teorijski model najve\u0107im dijelom zasnovan na integralnoj teoriji K. Wilbera i njegovim kulturnim svjetonazorima. Knjiga istra\u017euje problematiku nastanka kulturnih svjetonazora, a zapa\u017eanja temelji na analizi \u0161irokoga spektra tekstova, od historiografskih preko crkvenopravnih i didakti\u010dkih do narativnih. Na metodolo\u0161koj razini nudi obrazac koji se mo\u017ee primijeniti i u novim istra\u017eivanjima bosanskohercegova\u010dke i hrvatske kulturne povijesti, ali i u istra\u017eivanjima crkvene kulture predmodernoga doba. Tako\u0111er nudi koristan model za istra\u017eivanje crkvene knji\u017eevnosti i kulture u drugim regijama, sagledavanje uloge tridentskoga katolicizma u predmodernim kulturnim procesima te otvara mogu\u0107nost sagledavanja kultura drugih bosanskohercegova\u010dkih konfesionalnih skupina u predmodernom razdoblju. Znanstveni se doprinos o\u010dituje na nekoliko razina: mikroknji\u017eevnoj (shva\u0107anje pojedinih tekstova i \u017eanrova), makroteorijskoj (interpretaciji knji\u017eevne tradicije \u0161irega hrvatskoga kulturnoga podru\u010dja), metodolo\u0161koj (usporedbe razli\u010ditih kulturnih pojava) i spoznajnoj (zaklju\u010dci o analiziranim temama). Zbog interpretacije specifi\u010dnih oblika kulturne produkcije i sintetskih pregleda te zaklju\u010daka utemeljenih na analizi izvora bit \u0107e zanimljiva povjesni\u010darima kulture i knji\u017eevnosti, crkvenim povjesni\u010darima i istra\u017eiva\u010dima franjeva\u010dkog naslje\u0111a, dijelom istra\u017eiva\u010dima dru\u0161tvene povijesti Hrvatske i Bosne i Hercegovine te sveu\u010dili\u0161nim nastavnicima i studentima.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.hsn.hr\/product\/1654\/izmedu-mitskog-i-racionalnog-svjetonazori-bosanskohercegovackih-katolika-od-17-do-19-stoljeca-knjiga-ii\">https:\/\/www.hsn.hr\/product\/1654\/izmedu-mitskog-i-racionalnog-svjetonazori-bosanskohercegovackih-katolika-od-17-do-19-stoljeca-knjiga-ii<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Prethodna obavijest na portalu Historiografija.hr:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-historiografija-hr wp-block-embed-historiografija-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"tXUGgVdXrB\"><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44646\">Iva Beljan Kova\u010di\u0107, \u201eIZME\u0110U MITSKOG I RACIONALNOG. Svjetonazori bosanskohercegova\u010dkih katolika od 17. do 19. stolje\u0107a, Knjiga I.\u201c<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Iva Beljan Kova\u010di\u0107, \u201eIZME\u0110U MITSKOG I RACIONALNOG. Svjetonazori bosanskohercegova\u010dkih katolika od 17. do 19. stolje\u0107a, Knjiga I.\u201c&#8221; &#8212; Historiografija.hr\" src=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44646&#038;embed=true#?secret=zGUd2KnTlA#?secret=tXUGgVdXrB\" data-secret=\"tXUGgVdXrB\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":50524,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-50523","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Beljan_II.png?fit=503%2C779&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52993,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52993","url_meta":{"origin":50523,"position":0},"title":"Vedran Ivankovi\u0107, &#8220;Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga \"Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone\", arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a. Knjiga arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone prvi je sveobuhvatni prikaz urbanog razvoja i arhitekture zapadnog dijela\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":50523,"position":1},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":50523,"position":2},"title":"Marijan Bobinac, &#8220;Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53747,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53747","url_meta":{"origin":50523,"position":3},"title":"Predstavljanje monografije Vedrana Ivankovi\u0107a &#8220;Zapadni dio Zagreba&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje monografije \"Zapadni dio Zagreba\", koje \u0107e se odr\u017eati u Dru\u0161tvu arhitekata Zagreba (Trg bana Josipa Jela\u010di\u0107a 3\/1) u srijedu, 27. svibnja 2026. godine u 19 sati. Monografiju \u0107e predstaviti dr. sc. Dragan Damjanovi\u0107, dr. sc. Zlatko Kara\u010d i dr. sc. Vedran Ivankovi\u0107. Knjiga arhitekta i urbanista\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":50523,"position":4},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53010","url_meta":{"origin":50523,"position":5},"title":"Predstavljena knjiga An\u0111elka Akrapa &#8220;Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a akademika An\u0111elka Akrapa, ujedno i \u010dlana Glavnoga odbora Matice hrvatske. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogi\u0107, Mladen Klemen\u010di\u0107, Ivan Jurkovi\u0107 i autor An\u0111elko Akrap. Na predstavljanju se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e, nazo\u010dile su brojne osobe iz akademskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50523","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=50523"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50523\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":50525,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50523\/revisions\/50525"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/50524"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=50523"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=50523"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=50523"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}