{"id":50513,"date":"2025-12-24T18:29:45","date_gmt":"2025-12-24T18:29:45","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50513"},"modified":"2025-12-24T18:31:34","modified_gmt":"2025-12-24T18:31:34","slug":"odjeci-drugoga-vatikanskog-koncila-u-knjigama-krscanske-sadasnjosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50513","title":{"rendered":"Odjeci Drugoga vatikanskog koncila u knjigama Kr\u0161\u0107anske sada\u0161njosti"},"content":{"rendered":"\n<p>Drugi vatikanski koncil (1962. \u2013 1965.) ostaje jednom od klju\u010dnih prekretnica u povijesti Katoli\u010dke Crkve: otvorio je Crkvu prema svijetu kroz promjene u liturgiji, odnosu prema drugim vjeroispovijestima i ulozi vjernika laika te potaknuo teolo\u0161ku i pastoralnu obnovu \u010diji se odjeci osjete i danas. Njegov povijesni i kulturni zna\u010daj \u010dini ga prirodnom temom obljetni\u010dkih refleksija i dubljeg \u010ditanja. \u0160tovi\u0161e, u hrvatskoj je javnosti sve prisutniji i dijalog o tome koliko su koncilske ideje doista \u017eive \u2013 u \u0161kolama, pastoralu, lai\u010dkom sudjelovanju, kulturi, Crkvi. Sve to ide u prilog \u010dinjenici da je <a href=\"https:\/\/www.ks.hr\/jolisearch?s=Koncil\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Koncil <\/a>itekako \u017eiva tema.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Knjige o Koncilu<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost, kao najzna\u010dajnija hrvatska katoli\u010dka izdava\u010dka ku\u0107a, nizom objavljenih knjiga pru\u017ea zna\u010dajan doprinos o\u010duvanju i promicanju naslje\u0111a Drugoga vatikanskog koncila \u2013 o njegovim dokumentima, povijesti, teolo\u0161kim tuma\u010denjima i primjeni u Crkvi. Do kraja prosinca niz knjiga o Koncilu izdvojen je i na posebnom popustu u&nbsp;<a href=\"https:\/\/www.ks.hr\/jolisearch?s=Koncil\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">web knji\u017eari<\/a> Kr\u0161\u0107anske sada\u0161njosti.<\/p>\n\n\n\n<p><em><a href=\"https:\/\/www.ks.hr\/monografije\/9250330-povijesni-atlas-drugoga-vatikanskog-koncila.html\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Povijesni atlas Drugoga vatikanskog koncila<\/a>&nbsp;<\/em>(prir. Alberto Melloni) jedna je od klju\u010dnih i obuhvatnih publikacija: vizualno bogata, utemeljena na arhivskim istra\u017eivanjima i radovima stru\u010dnjaka. Atlas prati tijek priprema i zasjedanja, dokumente, glasanja i geografske, dru\u0161tvene te komunikacijske aspekte Koncila, te je izvrstan izvor za razumijevanje kontekstualnih tokova koji su oblikovali Koncil. Atlas o\u017eivljuje povijesna \u017eari\u0161ta koncilskog odvijanja, tehni\u010dku usredoto\u010denost s obzirom na preobrazbu koncilske dvorane, sustave glasovanja i njezine sudionike (upravna tijela, komisije, biskupe, rodovni\u010dke redove, perite, promatra\u010de i medije), dokumentiraju\u0107i svakida\u0161nje odvijanje od doga\u0111aja iznimnog zna\u010denja. Ova bi se monografija trebala na\u0107i u svakoj biblioteci, crkvenoj, dru\u0161tvenoj i osobnoj.<\/p>\n\n\n\n<p>Krakat video o ovoj monografiji pogledajte na na\u0161em <a href=\"https:\/\/youtube.com\/shorts\/7bZHM1LNdqE?si=_Km6si04rdUFjuxN\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">YouTube kanalu<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111u va\u017enijim naslovima svakako je i cjelovito izdanje <em><a href=\"https:\/\/www.ks.hr\/koncil\/9140013-drugi-vatikanski-koncil-dokumenti.html\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Drugi vatikanski koncil: Dokumenti<\/a><\/em>, koje sadr\u017eava slu\u017ebene tekstove Koncila na latinskom i hrvatskom jeziku \u2013 neophodno za svakoga tko \u017eeli raditi s izvornicima. Da bi se \u010ditatelji, napose pak profesori i studenti teologije, pastoralni i katehetski djelatnici, kao i svi oni kojima je stvar nove evangelizacije na srcu te uop\u0107e svi zainteresirani mogli \u0161to uspje\u0161nije slu\u017eiti ovim izdanjem, dodan mu je poseban uvod, kronologija Koncila i sva potrebna kazala.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Popularno-znanstveni prikazi i teolo\u0161ki pristup povijesti Koncila<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111u naslovima Kr\u0161\u0107anske sada\u0161njosti o Koncilu mogu se na\u0107i i kratke i srednje sinteze povijesti Koncila \u2013 popularno-znanstveni prikazi i sa\u017eete povijesti Koncila koje slu\u017ee da se \u010ditatelj brzo upozna s glavnim fazama, politi\u010dkim i teolo\u0161kim napetostima te naslje\u0111em. Jedno od takvih izdanja je i&nbsp;<em><a href=\"https:\/\/www.ks.hr\/koncil\/9140110-kratka-povijest-drugoga-vatikanskog-koncila-1959-1965.html\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Kratka povijest Drugoga vatikanskog koncila (1959. \u2013 1965.)<\/a> <\/em>Giuseppea Alberigija. Autor, izravni svjedok koncilskih radova, \u010ditatelju predo\u010duje \u010dak duhovnu situaciju i atmosferu tih godina: ra\u0161ireni po\u010detni entuzijazam pred mogu\u0107no\u0161\u0107u da se Crkva suo\u010di s dubokim promjenama nastalim u povijesti, kao i defenzivnu zabrinutost crkvenih institucija suo\u010denih s neodlo\u017eenim zahtjevima povijesne zbilje.<em>&nbsp;<a href=\"https:\/\/www.ks.hr\/koncil\/9140140-mala-povijest-drugoga-vatikanskog-koncila.html\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Mala povijest Drugoga vatikanskog koncila<\/a><\/em> Knuta Wenzela. Ovo djelo ima ambiciju koja te\u017ei tome da bude sintetiziraju\u0107a lektira dokumenata Drugoga vatikanskog koncila pred pozadinom njihove povijesti i povijesti Koncila: \u010ditati ih onako kako su navedeni. Isto tako autor je djelo upotpunio nizom dodataka koji \u010ditatelju olak\u0161avaju bolje razumijevanje i shva\u0107anje zna\u010denja Koncila.<\/p>\n\n\n\n<p>Temom Koncila bavili su se, i bave se, i doma\u0107i autori. Bono Zvonimir \u0160agi u knjizi<em>&nbsp;<a href=\"https:\/\/www.ks.hr\/koncil\/9140100-prag-na-trag.html\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Prag na trag<\/a> <\/em>sabrao je svoje teolo\u0161ko-pastoralne eseje koji su nastali u razli\u010ditim prigodama i u raznim vremenskim trenucima u stilu osvrta na provo\u0111enje obnove koju je Drugi vatikanski koncil htio unijeti u Crkvu. Eseji su usredoto\u010deni na pastoralno-prakti\u010dni vidik koncilske obnove, osobito glede pitanja i problema koji su se odnosili na liturgijsku obnovu. Tomislav Janko \u0160agi-Buni\u0107 u knjizi<em>&nbsp;<a href=\"https:\/\/www.ks.hr\/polazista\/9270010-ali-drugog-puta-nema.html\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Ali drugog puta nema. Uvod u misao Drugog vatikanskog koncila<\/a><\/em> sabrao je ve\u0107inu svojih tekstova o idejama i ciljevima Drugoga vatikanskog koncila.<\/p>\n\n\n\n<p>Od novijih izdanja, va\u017eno je spomenuti knjigu&nbsp;<a href=\"https:\/\/www.ks.hr\/naslovnica\/9270900-teoloska-polazista-i-orijentacije-u-svjetlu-drugoga-vatikanskog-koncila.html\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">T<em>eolo\u0161ka polazi\u0161ta i orijentacije u svjetlu Drugoga vatikanskog koncila<\/em><\/a> Nediljka Ante An\u010di\u0107a. Knjiga sabire autorova teolo\u0161ka promi\u0161ljanja kojima nastoji dati konstruktivan prinos boljem razumijevanju sada\u0161njega crkvenog hoda kroz na\u0161e zamr\u0161eno vrijeme i biti korisna pomo\u0107 osobito teolo\u0161ki zainteresiranim vjernicima. Rije\u010d je o \u010detrnaest priloga, podijeljenih u tri dijela, koji informiraju o pripremi i odr\u017eavanju Koncila, o njegovoj viziji obnove Crkve, glavnim zna\u010dajkama crkvenoga otvaranja i dijaloga sa suvremenim svijetom, drugim kr\u0161\u0107anima i nekr\u0161\u0107anskim religijama te o dosada\u0161njim fazama u provedbi i recepciji koncilskih dokumenata. Jednako tako \u010ditatelju se otvaraju pogledi na dosada\u0161nje polustoljetno postkoncilsko razdoblje tijekom kojega su se, sa zastojima i iskoracima, mukotrpno probijale i izvla\u010dile kako temeljne linije teolo\u0161kog razvitka i na\u010dina razmi\u0161ljanja tako i glavni obrisi novoga lica Crkve koje je inicirao Koncil.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Glasoviti govor Karla Rahnera u novoj knjizi!<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost upravo je ovih dana objavila i knjigu Karla Rahnera <em>Koncil \u2013 Jedan novi po\u010detak<\/em>. Naime, u prigodi 60. obljetnice zavr\u0161etka Drugoga vatikanskog koncila prisje\u0107amo se Rahnerova glasovita govora <em>Koncil \u2013 jedan novi po\u010detak<\/em> izgovorena na sve\u010danosti zatvaranja u M\u00fcnchenu 12. prosinca 1965. godine. Ovaj govor nije samo svjedo\u010danstvo povijesnog doga\u0111aja koji je zavr\u0161io nego i podsjetnik da koncilska obnova jo\u0161 uvijek traje. Zato su Rahnerove rije\u010di, o \u010demu svjedo\u010de kardinal Karl Lehmann u predgovoru te urednici u pogovoru ovoga izdanja, itekako aktualne i danas. \u201eDanas se on \u010dita kao predokus onoga \u0161to je od tada postignuto i \u0161to se danas jo\u0161 uvijek poku\u0161ava posti\u0107i. U dana\u0161njoj situaciji i s pogledom usmjerenim prema nadolaze\u0107oj proslavi obljetnice Koncila, on dobiva i novo zna\u010denje: u odnosu na budu\u0107e zadatke svjedo\u010di o jednoj velikoj skromnosti (\u00bbpo\u010detak po\u010detka\u00ab), stoje\u0107i, tako\u0111er, na jo\u0161 uvijek \u017eivoj vatri odu\u0161evljenja Koncilom, stvoriti novo povjerenje koje nam je danas prijeko potrebno\u201c, dodaje.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovim i drugim knjigama o Koncilu Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost omogu\u0107uje i laicima i teolozima pristup izvorima, ali i suvremenim interpretacijama, \u0161to je posebno va\u017eno upravo u ovome trenutku, kada se obilje\u017eava 60. obljetnica sve\u010danoga zavr\u0161etka Koncila, i kad raste potreba da njegove odluke i duh budu razumljivi novim generacijama. Knjige o Drugome vatikanskom koncilu s posebnim popustom potra\u017eite ovoga prosinca u&nbsp;<a href=\"https:\/\/www.ks.hr\/jolisearch?s=Koncil\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">web knji\u017eari<\/a> Kr\u0161\u0107anske sada\u0161njosti.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.ks.hr\/blog\/odjeci-drugoga-vatikanskog-koncila-u-knjigama-krscanske-sadasnjosti-n1800\">https:\/\/www.ks.hr\/blog\/odjeci-drugoga-vatikanskog-koncila-u-knjigama-krscanske-sadasnjosti-n1800<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":50516,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-50513","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Povijesni-atlas.png?fit=945%2C427&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53197,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53197","url_meta":{"origin":50513,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige Tvrtka Bo\u017ei\u0107a \u201eKr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. - 1945., autora Tvrtka Bo\u017ei\u0107a, odr\u017eat \u0107e se 15. svibnja 2026. godine u prostorijama Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske u Zagrebu (Pavla Hatza 16). Knjiga\u00a0Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":50513,"position":1},"title":"Drugi po redu studentski simpozij &#8220;In fonte veritas&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53081,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53081","url_meta":{"origin":50513,"position":2},"title":"Me\u0111unarodni istra\u017eiva\u010dki seminar &#8220;Neposlu\u0161ne slike: vizualno naslije\u0111e antifa\u0161isti\u010dkih borbi&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za povijest umjetnosti organizirao je u petak, 8. svibnja 2026. me\u0111unarodni istra\u017eiva\u010dki seminar koji je okupio dr. sc. Daniela Palaciosa Gonz\u00e1leza (UNED, Madrid) i dr. sc. Erica U\u0161i\u0107a (Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci), \u010diji se istra\u017eiva\u010dki rad bavi vizualnim materijalima nastalim unutar antifa\u0161isti\u010dkih i komunisti\u010dkih borbi, a koji su pre\u017eivjeli izvan,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53623,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53623","url_meta":{"origin":50513,"position":3},"title":"Okrugli stol \u201eArhitektura tehni\u010dke suradnje\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas da nam se pridru\u017eite na okruglom stolu \u201eArhitektura tehni\u010dke suradnje\u201c u utorak 26.5.2026. u 18 sati u Etnografskom muzeju u Zagrebu. Na okruglom stolu sudjeluju:dr. sc. Tvrtko Jakovina, povjesni\u010dar i profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebudr. sc. Vladimir Kuli\u0107, povjesni\u010dar arhitekture i profesor na Iowa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53516,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53516","url_meta":{"origin":50513,"position":4},"title":"Novosti na portalu Historiografija.hr","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prema prethodnim najavama, portal Historiografija.hr prolazi ove godine kroz va\u017ene promjene. U lipnju 2026. bit \u0107e to\u010dno deset godina kako je urednik portala Branimir Jankovi\u0107. Prije toga je bio dvije godine zamjenik urednika i vi\u0161e godina suradnik portala, \u010diji je prvi urednik bio Damir Agi\u010di\u0107 koji je pokrenuo portal daleke\u2026","rel":"","context":"U &quot;Istaknuto&quot;","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":50513,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50513","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=50513"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50513\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":50515,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50513\/revisions\/50515"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/50516"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=50513"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=50513"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=50513"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}