Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti<\/p>\n\n\n\n
Danko \u0160ourek<\/strong><\/p>\n\n\n\n Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti<\/p>\n\n\n\n Tanja Tr\u0161ka<\/strong><\/p>\n\n\n\n Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti<\/p>\n\n\n\n Obitelj Frankapan duboko je ozna\u010dila hrvatsku povijest i kulturu, ali njihova je ba\u0161tina nedovoljno poznata i prepoznata. Mnogo je neispitanih istra\u017eiva\u010dkih staza potrebno prije\u0107i kako bi se frankapanski duhovni posjedi prokr\u010dili i kako bi se upoznao reljef njihova povijesnoga i kulturnoga krajolika. Svaki korak u tom zapu\u0161tenom gusti\u0161u otvara nove obzore pa se nadamo da \u0107e tome pridonijeti i zbornik radova sa znanstvenoga skupa Frankapansko naslije\u0111e: pet stolje\u0107a Njema\u010dko-rimskoga brevijara u organizaciji Katedre za umjetnost renesanse i baroka Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Zagrebu. Skup je odr\u017ean 8. studenoga 2019. s devet izlaga\u010da \u2013 povjesni\u010dara i povjesni\u010dara umjetnosti, liturgi\u010dara, teologa i filologa \u2013 koji su s razli\u010ditih motri\u0161ta istra\u017eili Njema\u010dkorimski brevijar (njem. Das deutsch-r\u00f6misches Brevier), poslije poznat i kao Frankapanski brevijar, ali i protagoniste toga izdava\u010dkoga poduhvata, kontekst molitvene knjige toga tipa, opremu, sadr\u017eaj te s\u00e2m tijek i sudbinu izdanja. Povod skupu bila je petstota obljetnica tiska Brevijara, koji je dovr\u0161en 31. listopada 1518. godine u Veneciji, kod tiskara Gregoriusa de Gregoriisa. Na petsto i \u010detrnaest listova ove molitvene knjige ure\u0161ene drvorezima ogledaju se razli\u010dite kulturne tradicije: njema\u010dki jezik (prijevod s latinskoga), mleta\u010dka vizualna kultura (s raznim utjecajima koji se u njoj susre\u0107u) i hrvatska povijest, koja se ogleda u protagonistima izdava\u010dkoga poduhvata prvoga tiskanoga Rimskoga brevijara na njema\u010dkom jeziku (drugi je objavljen tek 1535. u Ausburgu).<\/p>\n\n\n\n Sadr\u017eaj:\u00a0\u00a0\u00a0 <\/p>\n\n\n\n Uredni\u010dka napomena<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sanja Cvetni\u0107, Danko \u0160ourek, Tanja Tr\u0161ka<\/p>\n\n\n\n Brevijar: ustroj, sadr\u017eaj, funkcija<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kristijan Kuhar<\/p>\n\n\n\n Vrijedan primjerak brevijara u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu<\/strong><\/p>\n\n\n\n Irena Gali\u0107 Be\u0161ker<\/p>\n\n\n\n U spomen na groficu Apoloniju Lang, suprugu Krste Frankapana, u povodu 500. obljetnice smrti<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ivan Jurkovi\u0107<\/p>\n\n\n\n Majstor od Zadobarja i Krsto I. Frankapan<\/strong><\/p>\n\n\n\n Rosana Ratkov\u010di\u0107<\/p>\n\n\n\n Frankapani Modru\u0161ki i put od Senja do Zagreba u izvje\u0161tajima ferrarskih ambasadora na dvoru kralja Matije Korvina 1486. i 1487. godine<\/strong><\/p>\n\n\n\n Luka \u0160poljari\u0107<\/p>\n\n\n\n Biografije urednika:<\/p>\n\n\n\n Sanja Cvetni\u0107, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sanja Cvetni\u0107 redovita je profesorica na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, gdje predaje predmete iz umjetnosti renesanse, manirizma i baroka. Studirala je povijest umjetnosti i komparativnu knji\u017eevnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i na Sveu\u010dili\u0161tu u Bologni. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (1997.) temom Slikarstvo u Zagrebu u drugoj polovici 17. stolje\u0107a i po\u010detkom 18. stolje\u0107a<\/em>. Studijski je boravila u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama (Rochester, NY; Williamstown, Massachusetts; Los Angeles, California), Italiji (Venecija), Nizozemskoj (Amsterdam; Den Haag) i Ma\u0111arskoj (Budimpe\u0161ta). Kao gostuju\u0107a profesorica predavala je na Sveu\u010dili\u0161tu u Sarajevu i Ca\u2019 Foscari u Veneciji, te na Katoli\u010dkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Glavna su podru\u010dja njezinih istra\u017eivanja i publikacija slikarstvo od 15. do 18. stolje\u0107a, ikonografija, pu\u010dka i popularna umjetnost, te pojave poput umjetni\u010dkih migracija.<\/p>\n\n\n\n Danko \u0160ourek, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti<\/strong><\/p>\n\n\n\n Danko \u0160ourek (Zagreb, 1979.) izvanredni je profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Na istom je fakultetu studirao povijest umjetnosti i arheologiju, diplomirao (2005.), te doktorirao (2012.) disertacijom Mramorna skulptura i altaristika XVII. i XVIII. stolje\u0107a na podru\u010dju Rijeke i Hrvatskoga primorja<\/em>. Nositelj je obveznoga kolegija diplomskoga studija Hrvatska likovna ba\u0161tina \u00bbizme\u0111u gotike i baroka\u00ab<\/em>, te vi\u0161e izbornih kolegija na prijediplomskom i diplomskom studiju povijesti umjetnosti. Studijski je boravio u Sloveniji (Ljubljana, Filozofska fakulteta Univerze v Ljubljani, Oddelek za umetnosno zgodovinu) i Ma\u0111arskoj (Budimpe\u0161ta, Central European University). Autor je niza znanstvenih radova iz podru\u010dja umjetni\u010dke ba\u0161tine renesanse i baroka. Istra\u017eiva\u010dkim interesima usmjeren je na umjetnost kasnoga srednjega i ranoga novoga vijeka, a osobito teme s podru\u010dja povijesti skulpture, ikonografije i naru\u010diteljstva.<\/p>\n\n\n\n Tanja Tr\u0161ka, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti<\/strong><\/p>\n\n\n\n Tanja Tr\u0161ka (Zagreb, 1980.) je izvanredna profesorica pri Katedri za umjetnost renesanse i baroka Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, gdje predaje kolegije iz op\u0107e i nacionalne povijesti umjetnosti od 15. do 18. stolje\u0107a na prijediplomskom, diplomskom i doktorskom studiju. Diplomirala je povijest umjetnosti i engleski jezik i knji\u017eevnost na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (2004.), a doktorirala (2014.) na Scuola Normale Superiore u Pisi i Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu (me\u0111unarodni dvojni doktorat znanosti) s temom Lodovico Beccadelli e le arti visive \/ Lodovico Beccadelli i likovne umjetnosti. <\/em>Njezini istra\u017eiva\u010dki interesi obuhva\u0107aju teme iz likovnih umjetnosti ranog novog vijeka primarno talijanskog podrijetla, s naglaskom na arhivske izvore te umjetni\u010dke i kulturne veze s Italijom, naru\u010diteljstvo te povijest zbirki i sabiranja.<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Frankapansko_naslijede.jpg?resize=496%2C700&ssl=1\")
<\/figure>\n\n\n\n
\n\n\n\n