{"id":50484,"date":"2025-12-24T17:16:11","date_gmt":"2025-12-24T17:16:11","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50484"},"modified":"2025-12-24T17:17:01","modified_gmt":"2025-12-24T17:17:01","slug":"frankapansko-naslijede-pet-stoljeca-njemacko-rimskoga-brevijara","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50484","title":{"rendered":"Frankapansko naslije\u0111e: pet stolje\u0107a Njema\u010dko-rimskoga brevijara"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Frankapansko naslije\u0111e: pet stolje\u0107a Njema\u010dko-rimskoga brevijara. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa u organizaciji Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Zagrebu, odr\u017eanoga 8. studenoga 2019.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zagreb 2025.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uredili:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Sanja Cvetni\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Danko \u0160ourek<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Tanja Tr\u0161ka<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Obitelj Frankapan duboko je ozna\u010dila hrvatsku povijest i kulturu, ali njihova je ba\u0161tina nedovoljno poznata i prepoznata. Mnogo je neispitanih istra\u017eiva\u010dkih staza potrebno prije\u0107i kako bi se frankapanski duhovni posjedi prokr\u010dili i kako bi se upoznao reljef njihova povijesnoga i kulturnoga krajolika. Svaki korak u tom zapu\u0161tenom gusti\u0161u otvara nove obzore pa se nadamo da \u0107e tome pridonijeti i zbornik radova sa znanstvenoga skupa Frankapansko naslije\u0111e: pet stolje\u0107a Njema\u010dko-rimskoga brevijara u organizaciji Katedre za umjetnost renesanse i baroka Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Zagrebu. Skup je odr\u017ean 8. studenoga 2019. s devet izlaga\u010da \u2013 povjesni\u010dara i povjesni\u010dara umjetnosti, liturgi\u010dara, teologa i filologa \u2013 koji su s razli\u010ditih motri\u0161ta istra\u017eili Njema\u010dkorimski brevijar (njem. Das deutsch-r\u00f6misches Brevier), poslije poznat i kao Frankapanski brevijar, ali i protagoniste toga izdava\u010dkoga poduhvata, kontekst molitvene knjige toga tipa, opremu, sadr\u017eaj te s\u00e2m tijek i sudbinu izdanja. Povod skupu bila je petstota obljetnica tiska Brevijara, koji je dovr\u0161en 31. listopada 1518. godine u Veneciji, kod tiskara Gregoriusa de Gregoriisa. Na petsto i \u010detrnaest listova ove molitvene knjige ure\u0161ene drvorezima ogledaju se razli\u010dite kulturne tradicije: njema\u010dki jezik (prijevod s latinskoga), mleta\u010dka vizualna kultura (s raznim utjecajima koji se u njoj susre\u0107u) i hrvatska povijest, koja se ogleda u protagonistima izdava\u010dkoga poduhvata prvoga tiskanoga Rimskoga brevijara na njema\u010dkom jeziku (drugi je objavljen tek 1535. u Ausburgu).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sadr\u017eaj:\u00a0\u00a0\u00a0 <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Uredni\u010dka napomena<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sanja Cvetni\u0107, Danko \u0160ourek, Tanja Tr\u0161ka<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Brevijar: ustroj, sadr\u017eaj, funkcija<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kristijan Kuhar<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Vrijedan primjerak brevijara u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Irena Gali\u0107 Be\u0161ker<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>U spomen na groficu Apoloniju Lang, suprugu Krste Frankapana, u povodu 500. obljetnice smrti<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ivan Jurkovi\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Majstor od Zadobarja i Krsto I. Frankapan<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rosana Ratkov\u010di\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Frankapani Modru\u0161ki i put od Senja do Zagreba u izvje\u0161tajima ferrarskih ambasadora na dvoru kralja Matije Korvina 1486. i 1487. godine<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Luka \u0160poljari\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Biografije urednika:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Sanja Cvetni\u0107, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sanja Cvetni\u0107 redovita je profesorica na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, gdje predaje predmete iz umjetnosti renesanse, manirizma i baroka. Studirala je povijest umjetnosti i komparativnu knji\u017eevnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i na Sveu\u010dili\u0161tu u Bologni. Doktorirala&nbsp; je na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (1997.) temom&nbsp;<em>Slikarstvo u Zagrebu u drugoj polovici 17. stolje\u0107a i po\u010detkom 18. stolje\u0107a<\/em>. Studijski je boravila u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama (Rochester, NY; Williamstown, Massachusetts; Los Angeles, California), Italiji (Venecija), Nizozemskoj (Amsterdam; Den Haag) i Ma\u0111arskoj (Budimpe\u0161ta). Kao gostuju\u0107a profesorica predavala je na Sveu\u010dili\u0161tu u Sarajevu i Ca\u2019 Foscari u Veneciji, te na Katoli\u010dkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Glavna su podru\u010dja njezinih istra\u017eivanja i publikacija slikarstvo od 15. do 18. stolje\u0107a, ikonografija, pu\u010dka i popularna umjetnost, te pojave poput umjetni\u010dkih migracija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Danko \u0160ourek, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Danko \u0160ourek (Zagreb, 1979.) izvanredni je profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Na istom je fakultetu studirao povijest umjetnosti i arheologiju, diplomirao (2005.), te doktorirao (2012.) disertacijom&nbsp;<em>Mramorna skulptura i altaristika XVII. i XVIII. stolje\u0107a na podru\u010dju Rijeke i Hrvatskoga primorja<\/em>. Nositelj je obveznoga kolegija diplomskoga studija&nbsp;<em>Hrvatska likovna ba\u0161tina \u00bbizme\u0111u gotike i baroka\u00ab<\/em>, te vi\u0161e izbornih kolegija na prijediplomskom i diplomskom studiju povijesti umjetnosti. Studijski je boravio u Sloveniji (Ljubljana, Filozofska fakulteta Univerze v Ljubljani, Oddelek za umetnosno zgodovinu) i Ma\u0111arskoj (Budimpe\u0161ta, Central European University). Autor je niza znanstvenih radova iz podru\u010dja umjetni\u010dke ba\u0161tine renesanse i baroka. Istra\u017eiva\u010dkim interesima usmjeren je na umjetnost kasnoga srednjega i ranoga novoga vijeka, a osobito teme s podru\u010dja povijesti skulpture, ikonografije i naru\u010diteljstva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Tanja Tr\u0161ka, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tanja Tr\u0161ka (Zagreb, 1980.) je izvanredna profesorica pri Katedri za umjetnost renesanse i baroka Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, gdje predaje kolegije iz op\u0107e i nacionalne povijesti umjetnosti od 15. do 18. stolje\u0107a na prijediplomskom, diplomskom i doktorskom studiju. Diplomirala je povijest umjetnosti i engleski jezik i knji\u017eevnost na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (2004.), a doktorirala (2014.) na Scuola Normale Superiore u Pisi i Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu (me\u0111unarodni dvojni doktorat znanosti) s temom&nbsp;<em>Lodovico Beccadelli e le arti visive \/ Lodovico Beccadelli i likovne umjetnosti.&nbsp;<\/em>Njezini istra\u017eiva\u010dki interesi obuhva\u0107aju teme iz likovnih umjetnosti ranog novog vijeka primarno talijanskog podrijetla, s naglaskom na arhivske izvore te umjetni\u010dke i kulturne veze s Italijom, naru\u010diteljstvo te povijest zbirki i sabiranja.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<figure data-wp-context=\"{&quot;imageId&quot;:&quot;6aee781fd7b6b&quot;}\" data-wp-interactive=\"core\/image\" data-wp-key=\"6aee781fd7b6b\" class=\"wp-block-image size-full is-resized wp-lightbox-container\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"496\" height=\"700\" data-attachment-id=\"50485\" data-permalink=\"https:\/\/historiografija.hr\/?attachment_id=50485\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Frankapansko_naslijede.jpg?fit=496%2C700&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"496,700\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;}\" data-image-title=\"Frankapansko_naslije\u0111e\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Frankapansko_naslijede.jpg?fit=496%2C700&amp;ssl=1\" data-wp-class--hide=\"state.isContentHidden\" data-wp-class--show=\"state.isContentVisible\" data-wp-init=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--click=\"actions.showLightbox\" data-wp-on--load=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--pointerdown=\"actions.preloadImage\" data-wp-on--pointerenter=\"actions.preloadImageWithDelay\" data-wp-on--pointerleave=\"actions.cancelPreload\" data-wp-on-window--resize=\"callbacks.setButtonStyles\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Frankapansko_naslijede.jpg?resize=496%2C700&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-50485\" style=\"width:582px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Frankapansko_naslijede.jpg?w=496&amp;ssl=1 496w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Frankapansko_naslijede.jpg?resize=213%2C300&amp;ssl=1 213w\" sizes=\"auto, (max-width: 496px) 100vw, 496px\" \/><button\n\t\t\tclass=\"lightbox-trigger\"\n\t\t\ttype=\"button\"\n\t\t\taria-haspopup=\"dialog\"\n\t\t\tdata-wp-bind--aria-label=\"state.thisImage.triggerButtonAriaLabel\"\n\t\t\tdata-wp-init=\"callbacks.initTriggerButton\"\n\t\t\tdata-wp-on--click=\"actions.showLightbox\"\n\t\t\tdata-wp-style--right=\"state.thisImage.buttonRight\"\n\t\t\tdata-wp-style--top=\"state.thisImage.buttonTop\"\n\t\t>\n\t\t\t<svg xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"12\" height=\"12\" fill=\"none\" viewBox=\"0 0 12 12\">\n\t\t\t\t<path fill=\"#fff\" d=\"M2 0a2 2 0 0 0-2 2v2h1.5V2a.5.5 0 0 1 .5-.5h2V0H2Zm2 10.5H2a.5.5 0 0 1-.5-.5V8H0v2a2 2 0 0 0 2 2h2v-1.5ZM8 12v-1.5h2a.5.5 0 0 0 .5-.5V8H12v2a2 2 0 0 1-2 2H8Zm2-12a2 2 0 0 1 2 2v2h-1.5V2a.5.5 0 0 0-.5-.5H8V0h2Z\" \/>\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>PDF:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/openbooks.ffzg.unizg.hr\/index.php\/FFpress\/catalog\/book\/198\">https:\/\/openbooks.ffzg.unizg.hr\/index.php\/FFpress\/catalog\/book\/198<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":50485,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[19,8,3],"tags":[],"class_list":["post-50484","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-e-knjige","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Frankapansko_naslijede.jpg?fit=496%2C700&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53161,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53161","url_meta":{"origin":50484,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Neuzeit mit Versp\u00e4tung&#8221; i godi\u0161njaka &#8220;Secularisation between the Adriatic and the Carpathians&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odsjek za povijest umjetnosti i Odsjek za povijest pozivaju sve zainteresirane na predstavljanje nove knjige Haralda Heppnera, profesora emeritusa sa Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, Neuzeit mit Versp\u00e4tung\u00a0(2026.) te novog sveska godi\u0161njaka Dru\u0161tva za istra\u017eivanje 18. stolje\u0107a u jugoisto\u010dnoj Europi, SOG18 Secularisation between the Adriatic and the Carpathians\u00a0(2025.). Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54750,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54750","url_meta":{"origin":50484,"position":1},"title":"Alta voce et calamo acri: zbornik povodom sedamdesetog ro\u0111endana Mladena An\u010di\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Novo suizdanje Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti\u00a0Alta voce et calamo acri: zbornik povodom sedamdesetog ro\u0111endana Mladena An\u010di\u0107a urednika Ante Brali\u0107a, Nikole Markulina, Antuna Neki\u0107a i Tomislava Popi\u0107a. U nakladi Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru i sunakladni\u0161tvu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti tiskan je zbornik znanstvenih radova \u201eAlta voce\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/zbornik-Ancic.jpg?fit=420%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53333,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53333","url_meta":{"origin":50484,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;DOM(A) U OBJE DOMOVINE. Sve\u010dani zbornik u \u010dast Dinka \u0160ok\u010devi\u0107a&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut Liszt\u2013 Ma\u0111arski kulturni centar\u00a0u Zagrebu poziva Vas na predstavljanje knjige pod nazivom DOM(A) U OBJE DOMOVINE Sve\u010dani zbornik radova u \u010dast Dinka \u0160ok\u010devi\u0107a Izvanredna je \u010dast i zadovoljstvo za na\u0161 Institut da \u0107e biti doma\u0107in predstavljanju ove knjige, kojom odajemo po\u010dast povjesni\u010daru Dinku \u0160ok\u010devi\u0107u, prvom ravnatelju Instituta Liszt\u00a0u Zagrebu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55898,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55898","url_meta":{"origin":50484,"position":3},"title":"Winter School &#8220;Borders, Memory and Belonging in Europe&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Winter School Borders, Memory and Belonging in Europe organized under the BORDERSCAPE Project. Dates: 11\u201316 December 2026 Location: Bertinoro (FC), Italy Participating Partners Alma Mater Studiorum \u2013 Universit\u00e0 di Bologna (Italy) University of Zagreb (Croatia) Vytautas Magnus University (Lithuania) Jagiellonian University in Krak\u00f3w (Poland) Ko\u00e7 University (Turkey) Zimska \u0161kola otvorena\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Flyer.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Flyer.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Flyer.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Flyer.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53739,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53739","url_meta":{"origin":50484,"position":4},"title":"Javna tribina \u201eNaslje\u0111e Hermana Boll\u00e9a u Zagrebu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Javna tribina \u201eNaslje\u0111e Hermana Boll\u00e9a u Zagrebu\u201c odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 28. svibnja 2026., u 18:00 sati u Multimedijalnoj dvorani Gradske knji\u017enice Knji\u017enice grada Zagreba (Star\u010devi\u0107ev trg 4). Tribina se odr\u017eava u suradnji s projektom \u201eArhitektura i kultura stanovanja u Zagrebu 1880.\u20131940.\u201c, koji se provodi na Institutu za povijest\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55319,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55319","url_meta":{"origin":50484,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Aleksander Laslo: Zagreb \u2013 arhitektura, arhitekti&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za povijest umjetnosti i Dru\u0161tvo arhitekata Zagreb pozivaju vas na predstavljanje knjige Aleksander Laslo: Zagreb \u2013 arhitektura, arhitekti objavljene u izdanju Instituta za povijest umjetnosti 2025. godine, koju je priredila dr. sc. Tamara Bja\u017ei\u0107 Klarin. Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu, 16. rujna 2026., u 18 sati, u prostorijama\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-4.png?fit=1200%2C747&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-4.png?fit=1200%2C747&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-4.png?fit=1200%2C747&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-4.png?fit=1200%2C747&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-4.png?fit=1200%2C747&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50484","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=50484"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50484\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":50488,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50484\/revisions\/50488"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/50485"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=50484"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=50484"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=50484"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}