{"id":50479,"date":"2025-12-24T16:59:47","date_gmt":"2025-12-24T16:59:47","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50479"},"modified":"2025-12-24T17:01:43","modified_gmt":"2025-12-24T17:01:43","slug":"ines-sabotic-anticka-historiografija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50479","title":{"rendered":"Ines Saboti\u010d, \u201eAnti\u010dka historiografija\u201c"},"content":{"rendered":"\n

ANTI\u010cKA HISTORIOGRAFIJA dr. Ines Saboti\u010d uz Uvod, Bibliografiju i Zaklju\u010dak ima tri dijela: U po\u010detku \u2013 Gr\u010dka historiografija (I.); Rimska historiografija (II.); Po\u010detci kr\u0161\u0107anske historiografije (III.). <\/em>Svaki od ta tri dijela donosi svoj zaklju\u010dak, a na kraju slijedi op\u0107i zaklju\u010dak djela.<\/p>\n\n\n\n

U I. dijelu su u sredi\u0161tu pozornosti Herodot (\u201eotac povijesti\u201d) i Tukidid koji je svojim kriti\u010dkim pristupom izvorima postavio kamen temeljac pisanju povijesti. Njihov prikaz je iscrpan, jasan i to\u010dan; sa zanimanjem se \u010dita i upravo pobu\u0111uje \u017eelju da se posegne za njihovim va\u017enim djelima. Uz njih je prikazan Ksenofont i jo\u0161 neki manji povjesni\u010dari te je istaknuta njihova va\u017enost za prikaz i za poznavanje vremena, doga\u0111aja i aktera o kojima pi\u0161u. U II. dijelu jasno i vrlo dokumentirano prikazan je stanovit zaokret u pisanju povijesti<\/em>: rimski povjesni\u010dari vi\u0161e su bliski vlastima i usredoto\u010deni na dru\u0161tveni moral u Republici i Carstvu pa im je metoda u znanstvenom smislu manje kriti\u010dka, a vi\u0161e retori\u010dki orijentirana na \u201eizgradnju\u201c moralnosti koja ima jam\u010diti red i opstanak dr\u017eave. Sustavno su prikazani Salustije, Svetonije, Tit Livije, Tacit i Amijan Marcelin. Sli\u010dno je i u III. dijelu, s bitnom razlikom \u0161to je sada u sredi\u0161tu pozornosti kr\u0161\u0107anstvo<\/em> kao bitan moment u \u017eivotu i funkcioniranju dru\u0161tva pa u prvi plan izlazi povijest Crkve kao bitnog momenta Carstva koje se smatra kr\u0161\u0107anskim. Detaljno je prikazan Euzebije Cezarejski i uz njega Laktancije i Sozomen te jo\u0161 neki kasniji autori.<\/p>\n\n\n\n

U svakom je dijelu inovativan raspored<\/em> gra\u0111e unutar svih poglavlja. U njima je rije\u010d o relevantnim anti\u010dkim autorima: najprije se daje informacija o autoru i kontekstu njegova djelovanja; potom slijedi prikaz njegova historiografskog djela (sadr\u017eaj, struktura i stil); na to se nadovezuje prikaz njegove metode rada, sredi\u0161njih tema i interpretacija koje autor kao povjesni\u010dar daje; slijedi prikaz njegove pozicije kao povjesni\u010dara te kako on shva\u0107a funkciju svojega historiografskog djela u dru\u0161tvenom kontekstu u kojem pi\u0161e; u zaklju\u010dku se sabiru najva\u017eniji uvidi i otvara prijelaz k novoj temi. U konkretnoj primjeni i izvedbi tih metodi\u010dkih koraka u pozama\u0161noj gra\u0111i sva tri dijela sastoji se najinovativniji moment ove knjige. Zahvaljuju\u0107i tome gra\u0111a knjige je pregledno i skladno strukturirana, \u0161to je od velike koristi za onoga koji je bude \u010ditao \u2013 lako \u0107e se i brzo u njoj orijentirati.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

ISBN<\/strong>: ISBN 978-953-169-568-8 (HSN) \/ ISBN 978-953-8554-08-7 (HKS)
Izdava\u010d<\/strong>: HRVATSKA SVEU\u010cILI\u0160NA NAKLADA \/ HRVATSKO KATOLI\u010cKO SVEU\u010cILI\u0160TE
Godina izdavanja<\/strong>: 2025
Op\u0107e informacije<\/strong>: Meki uvez; 328 str; 17×24 cm<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.hsn.hr\/product\/1669\/autorica-ines-sabotic<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.unicath.hr\/novosti\/izvanredna-profesorica-sabotic-objavila-knjigu-anticka-historiografija<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":50480,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-50479","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/ANTICKA_HISTORIOGRAFIJA.png?fit=578%2C891&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52993,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52993","url_meta":{"origin":50479,"position":0},"title":"Vedran Ivankovi\u0107, “Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga \"Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone\", arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a. Knjiga arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone prvi je sveobuhvatni prikaz urbanog razvoja i arhitekture zapadnog dijela\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":50479,"position":1},"title":"Dragan Popovi\u0107, “PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53015,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53015","url_meta":{"origin":50479,"position":2},"title":"Sudjelovanje Osnovne \u0161kole Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107 Prigorje Brdove\u010dko u programu Kliofesta 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"U\u010denici petih i \u0161estih razreda u pratnji svojih razrednika i u\u010ditelja ju\u010der su proveli dan u Ptuju, Vara\u017edinu i Vara\u017edinskim Toplicama. Putovanjem kroz Hrvatsku i Sloveniju, istra\u017eili su rimske arheolo\u0161ke parkove Poetovio i Aquae Iasae te razgledali baroknu jezgru Vara\u017edina. Ova terenska nastava iz povijesti organizirana je kao sastavni dio\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ptuj.jpeg?fit=980%2C551&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ptuj.jpeg?fit=980%2C551&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ptuj.jpeg?fit=980%2C551&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ptuj.jpeg?fit=980%2C551&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53747,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53747","url_meta":{"origin":50479,"position":3},"title":"Predstavljanje monografije Vedrana Ivankovi\u0107a “Zapadni dio Zagreba”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje monografije \"Zapadni dio Zagreba\", koje \u0107e se odr\u017eati u Dru\u0161tvu arhitekata Zagreba (Trg bana Josipa Jela\u010di\u0107a 3\/1) u srijedu, 27. svibnja 2026. godine u 19 sati. Monografiju \u0107e predstaviti dr. sc. Dragan Damjanovi\u0107, dr. sc. Zlatko Kara\u010d i dr. sc. Vedran Ivankovi\u0107. Knjiga arhitekta i urbanista\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54465,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54465","url_meta":{"origin":50479,"position":4},"title":"Hilaire Belloc, \u201eEuropa i vjera\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Protekle godine objavljen je prijevod knjige \u201eEurope and the Faith\u201c Hilairea Belloca, engleskog i francuskog katoli\u010dkog povjesni\u010dara u izdanju izdava\u010dke ku\u0107e Verbum, koju je na hrvatski jezik preveo Josip Vrande\u010di\u0107.\u00a0 O knjizi:\u00a0 \u0160to zapravo zna\u010di biti Europljanin? Koji je istinski temelj na\u0161e civilizacije? U ovom klasi\u010dnom djelu \u010duveni povjesni\u010dar i\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Europa-i-vjera-knjiga.jpg?fit=400%2C274&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54656,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54656","url_meta":{"origin":50479,"position":5},"title":"Objavljen novi broj \u010dasopisa “Pro tempore”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"20. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa \u2013 Hr\u010dak objavljen je obljetni\u010dki 20. broj \u010dasopisa studenata povijesti Pro tempore za 2025. godinu (dostupno na poveznici: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/27045). Novi broj obra\u0111uje teme mitova i narativa te obuhva\u0107a sva povijesna razdoblja \u2013 od stare do suvremene povijesti. Povodom 20 godina rada na \u010casopisu,\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pro-tempore-20-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pro-tempore-20-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pro-tempore-20-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pro-tempore-20-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50479","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=50479"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50479\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":50483,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50479\/revisions\/50483"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/50480"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=50479"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=50479"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=50479"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}