U utorak, 16. prosinca 2025. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu, odr\u017eano je predstavljanje knjige \u201eGlagoljica prije \u0106irila i Metoda\u201c autora Tomislava Beroni\u0107a, popra\u0107eno predavanjem \u201eNakit i ukrasi ilirskih \u017eena kao prete\u010de glagoljice\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Pozdrave okupljenima ispred organizatora uputili su Radoslav Zaradi\u0107, predsjednik Hrvatske udruge Benedikt, te Milivoj Bratin\u010devi\u0107, Zmaj Putaljski II., zamjenik pro\u010delnika Zmajskog stola Split Dru\u017ebe \u201eBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201c, dok je doga\u0111aj moderirala Nata\u0161a Blagai\u0107. <\/p>\n\n\n\n
Tomislav Beroni\u0107 je knji\u017eevnik, glagolja\u0161, istra\u017eiva\u010d kulturne ba\u0161tine i ra\u010dunalni programer, autor 19 knjiga, a \u0161iroj javnosti poznat je i kao autor edukativne aplikacije i videoigre GlagoMatika na temu glagoljice. Knjiga \u201eGlagoljica prije \u0106irila i Metoda\u201c, objavljena po\u010detkom 2025. godine, rezultat je dugogodi\u0161njeg autorova istra\u017eivanja porijekla glagoljice. U njoj Beroni\u0107 iznosi argumentiranu tezu prema kojoj glagoljica nije nastala u 9. stolje\u0107u djelovanjem sv. \u0106irila i Metoda, nego ima znatno starije korijene koje povezuje s ornamentikom, simbolikom i oblicima nakita ilirskih plemena na prostoru dana\u0161nje Hrvatske. Poseban naglasak stavlja se na metodolo\u0161ki pristup koji uklju\u010duje arheologiju, komparativnu analizu pisama i kulturno-povijesni kontekst.<\/p>\n\n\n\n
Kako je istaknuo, splitsko predstavljanje bilo mu je prvo op\u0161irnije izlaganje knjige i temeljne teze u Dalmaciji, iako je dio predavanja ranije odr\u017eao u Grohotama na \u0160olti, u sklopu konferencije ILIRKON 2025 krajem rujna. Zbog tada\u0161njih vremenskih ograni\u010denja izlaganje je bilo usmjereno ponajprije na obja\u0161njenje nastanka glagoljskih slova prema motivima nakita i ukrasa. U Splitu je, me\u0111utim, imao dovoljno vremena za cjelovitije izlaganje, koje je zapo\u010deo svojevrsnom \u201edemonta\u017eom\u201c \u0107irilometodske teorije, ukazuju\u0107i na polazi\u0161ta njezina tvorca, \u010de\u0161kog slavista iz sredine XIX. stolje\u0107a Pavela Josefa \u0160afarika, za koja je naglasio da nisu izdr\u017eala povijesnu kritiku te su s gledi\u0161ta suvremene povijesne znanosti postala neprihvatljiva. U tom je kontekstu upozorio i na negativnu ulogu \u010de\u0161kih panslavista u prisvajanju glagoljice drugim kulturnim krugovima, \u0161to otvoreno ozna\u010dava kao otu\u0111ivanje hrvatske kulturne ba\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n
S obzirom na slo\u017eenost i \u0161irinu teme porijekla glagoljice, predstavljanje u Splitu trajalo je gotovo dva sata. Zbog vremenskih ograni\u010denja ostavljen je vrlo kratak prostor za raspravu, tijekom koje je pitanje bilo usmjereno na tezu o svetom Jeronimu kao mogu\u0107em autoru glagoljice. Beroni\u0107 je naglasio da sveti Jeronim nije osmislio s\u00e2mo pismo, nego mu je dao ustroj i upotrijebio ga u velikoj misiji pribli\u017eavanja Biblije potla\u010denim stanovnicima rimske provincije Ilirika. To je, prema autoru, rezultiralo dubokim ukorjenjivanjem kr\u0161\u0107anstva me\u0111u narodom koji se od 7. stolje\u0107a naziva Hrvatima. Upravo zato \u0161to je glagoljica bila poznata, kr\u0161\u0107anstvo se vrlo lako \u0161irilo cijelim podru\u010djem te je prisutno na hrvatskom povijesnom prostoru jo\u0161 od apostolskih vremena. Glagoljica je u tom razdoblju nazivana jerolimicom, po sv. Jeronimu, jednako kao \u0161to je \u0107irilica nazvana po svome tvorcu sv. \u0106irilu. Autor je podsjetio i na \u010dinjenicu da se u hrvatskom narodu sv. Jeronim tradicionalno uzima kao za\u0161titnik glagoljice, \u0161to je, kako je naveo, i danas slu\u017ebeni stav Katoli\u010dke Crkve, potvr\u0111en od osam papa.<\/p>\n\n\n\n
U nastavku izlaganja Beroni\u0107 je ponovno istaknuo kako ukrasi i nakit nisu glagoljska slova, nego njihove prete\u010de, te je u tom kontekstu uputio apel arheolozima, koje naziva \u201eforenzi\u010darima povijesti\u201c, da se sustavnije upoznaju s glagoljicom i njezinim starijim oblicima, kako bi je mogli prepoznavati i u njezinim rudimentarnim formama. Prema njegovim rije\u010dima, podrijetlo glagoljice iz ornamentike ilirskih \u017eena, doma\u0107ica, majki i odgajateljica, jasno je vidljivo onima koji bez predrasuda promatraju arheolo\u0161ke artefakte: ukrase na keramici te komade nakita poput fibula, prstenja, narukvica, ogrlica i \u010de\u0161ljeva. Beroni\u0107 tvrdi da se svi znakovi glagoljice s lako\u0107om mogu izvesti upravo iz tih oblika, do te mjere da \u017eenstvenost izbija iz samog pisma, iz oblina znakova i poruke koju prenose.<\/p>\n\n\n\n
Posebno je naglasio kako niti jedan znak glagoljice nema obilje\u017eje oru\u017eja, \u0161to povezuje s legendarnim zavjetom Hrvata rimskom papi da nikada ne\u0107e napadati druge narode. Taj credo, prema autoru, dodatna je potvrda tisu\u0107ljetne opstojnosti i ljubavi prema vlastitoj zemlji. Suprotno tome, istaknuo je, nordijske rune predstavljaju pismo lovaca i ratnika, \u0161to je jasno vidljivo u simbolima strijela, harpuna, osti, ma\u010deva i \u0161iljastih oblika kojima to pismo obiluje. Zaklju\u010dno je Beroni\u0107 istaknuo kako glagoljica o\u010dito nije preuzeta iz drugih pismenih sustava te da ne pokazuje bitne sli\u010dnosti s pismima egipatsko-gr\u010dko-latinskog kruga. Stoga njezine izvore, prema njegovu tuma\u010denju, treba tra\u017eiti ondje gdje je bila najvi\u0161e prisutna i gdje se jedino kontinuirano koristila, na hrvatskom povijesnom prostoru. Arheologija je pritom, naglasio je autor, nezaobilazna i iznimno dragocjena disciplina.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:<\/p>\n\n\n\n