{"id":50359,"date":"2025-12-17T22:54:32","date_gmt":"2025-12-17T22:54:32","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50359"},"modified":"2025-12-17T22:54:32","modified_gmt":"2025-12-17T22:54:32","slug":"predstavljanje-knjige-ne-vjeruj-pripovjedacu-slucaj-djecjeg-ljecilista-u-krvavici-u-beogradu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50359","title":{"rendered":"Predstavljanje knjige \u201e(Ne) vjeruj pripovjeda\u010du: slu\u010daj dje\u010djeg lje\u010dili\u0161ta u Krvavici\u201c u Beogradu"},"content":{"rendered":"\n<p>Predstavljanje knjige \u201e(Ne) vjeruj pripovjeda\u010du: slu\u010daj dje\u010djeg lje\u010dili\u0161ta u Krvavici\u201c odr\u017eano je u okviru ciklusa \u201eRazgovori o Jugoslaviji\u201d u utorak, 16. prosinca 2025. u Muzeju Jugoslavije u Beogradu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>(NE) VJERUJ PRIPOVJEDA\u010cU. SLU\u010cAJ DJE\u010cJEG LJE\u010cILI\u0160TA U KRVAVICI<\/p>\n\n\n\n<p>Pri\u010dom o de\u010djem le\u010dili\u0161tu u Krvavici, kao primeru moderne arhitekture relevantne i u internacionalnom kontekstu, otvori\u0107emo pitanja o\u010duvanja remek-dela modernisti\u010dke arhitekture druge polovine 20. veka, istorizacije i re-evaluacije modernisti\u010dkog nasle\u0111a iz perioda socijalisti\u010dke Jugoslavije, ali i pitanja sistema javnog zdravlja, politika detinjstva i odnosa arhitekture i pejza\u017ea u dana\u0161njem kontekstu.<\/p>\n\n\n\n<p>Muzej Jugoslavije vas poziva na predstavljanje knjige (NE) VJERUJ PRIPOVJEDA\u010cU: SLU\u010cAJ DJE\u010cJEG LJE\u010cILI\u0160TA U KRVAVICI u okviru ciklusa \u201eRazgovori o Jugoslaviji\u201d, koje \u0107e biti odr\u017eano u utorak, 16. decembra u 18 \u010dasova u bioskopskoj sali Muzeja 25. maj.<\/p>\n\n\n\n<p>Dugo pripremana knjiga o biv\u0161em de\u010djem le\u010dili\u0161tu u Krvavici, u izdanju Udruge Slobodne veze (Zagreb) i Set Margins\u2019 (Eindhoven), prva je publikacija koja kontekstualizuje i istorizuje ovu kultnu zgradu okruglog oblika nalik na betonski lete\u0107i tanjir na pla\u017ei kod Makarske i njenog autora, arhitektu Rikarda Marasovi\u0107a. Knjiga je deo izdava\u010dke delatnosti dugoro\u010dnog projekta Motel Trogir i donosi interdisciplinarna istra\u017eivanja i tekstove o istoriji zgrade i samom autoru iz razli\u010ditih istra\u017eiva\u010dkih rakursa. Tu je i kratak pregled razvoja de\u010djih klimatskih le\u010dili\u0161ta na isto\u010dnoj obali Jadrana, kontekst nastanka Marasovi\u0107evog le\u010dili\u0161ta u Krvavici 1960-ih, kao i hronika njegovog propadanja od 1990-ih, kada je u vreme rata u nekada\u0161njem odmarali\u0161tu bila sme\u0161tena vojska, zatim izbeglice, sve do napu\u0161tanja objekta i poku\u0161aja njegovog ru\u0161enja i prodaje. Publikacijom su obuhva\u0107eni i protagonisti okupljeni oko gra\u0111anskih inicijativa za za\u0161titu i revitalizaciju ovog objekta, kao i stanari susedne zgrade koji ve\u0107 godinama \u017eive u neposrednoj blizini formalno za\u0161ti\u0107enog, ali devastiranog objekta, \u010dija je sudbina vezana uz njegovu, a \u010diji se glas premalo \u010duje. U publikaciji su zabele\u017eene i aktivnosti umetnika i aktivista koji uspevaju o\u017eiveti napu\u0161tenu zgradu organizovanjem najrazli\u010ditijih kulturnih manifestacija, ali i studentski radovi i njihove vizije budu\u0107nosti objekta.<\/p>\n\n\n\n<p>Posetioci \u0107e imati priliku da pogledaju kratak film umetni\u010dkog dua Doplgenger SNIMAK PEJZA\u017dA BEZ PREDISTORIJE (14\u2019 22\u2033), nastao u umetni\u010dkoj rezidenciji projekta Motel Trogir i koprodukciji udruge Slobodne veze 2020. godine po motivima pesme Oskara Davi\u010da, kao vizuelnu pri\u010du o iskustvu zaboravljanja, snimljenu u zapu\u0161tenom socijalisti\u010dkom le\u010dili\u0161tu za decu u primorskom mestu Krvavica u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n<p>U razgovoru u\u010destvuju:<\/p>\n\n\n\n<p>Nata\u0161a Bodro\u017ei\u0107 (urednica, izdava\u010dica),<\/p>\n\n\n\n<p>Sanja Petrovi\u0107 Todosijevi\u0107 (autorka),<\/p>\n\n\n\n<p>umetni\u010dki duo Doplgenger (Isidora Ili\u0107 i Bo\u0161ko Prostran).<\/p>\n\n\n\n<p>Razgovor vodi: Ana Pani\u0107, istori\u010darka umetnosti i muzejska savetnica Muzeja Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-muzej-jugoslavije wp-block-embed-muzej-jugoslavije\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"SODSXRJl0i\"><a href=\"https:\/\/muzej-jugoslavije.org\/program\/ne-vjeruj-pripovjedacu-slucaj-djecjeg-ljecilista-u-krvavici\/\">(NE) VJERUJ PRIPOVJEDA\u010cU. SLU\u010cAJ DJE\u010cJEG LJE\u010cILI\u0160TA U KRVAVICI<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#132;(NE) VJERUJ PRIPOVJEDA\u010cU. SLU\u010cAJ DJE\u010cJEG LJE\u010cILI\u0160TA U KRVAVICI&#147; &#8212; Muzej Jugoslavije\" src=\"https:\/\/muzej-jugoslavije.org\/program\/ne-vjeruj-pripovjedacu-slucaj-djecjeg-ljecilista-u-krvavici\/embed\/#?secret=B4WQv8gVVg#?secret=SODSXRJl0i\" data-secret=\"SODSXRJl0i\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":50360,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-50359","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Ljeciliste.jpg?fit=960%2C643&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50359","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=50359"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50359\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":50361,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50359\/revisions\/50361"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/50360"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=50359"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=50359"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=50359"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}