Ovogodi\u0161nji Dani sestara Bakovi\u0107 odr\u017eat \u0107e se u Zagrebu od 20. do 22. prosinca 2025., a uklju\u010duju izlo\u017ebu, umjetni\u010dku intervenciju u javnom prostoru i dva predavanja.<\/p>\n\n\n\n
Dani sestara Bakovi\u0107 osna\u017euju antifa\u0161isti\u010dka ishodi\u0161ta sa suvremenim ustavnim vrednotama RH. Manifestacija fokusira autenti\u010dne i manje poznate, zaboravljene ili nikad memorijalizirane povijesne osobe, doga\u0111aje i lokacije u javnom prostoru grada Zagreba vezane uz doga\u0111aje iz antifa\u0161isti\u010dke borbe, povezuju\u0107i ih s aktualnim izazovima i borbama za ljudska i gra\u0111anska prava, odnosno suvremenim antifa\u0161izmima.<\/p>\n\n\n\n
Za drugo izdanje Dana, po kustoskom izboru Sa\u0161e \u0160imprage, odabrana je temeljna pri\u010da i dvoje umjetnika: Tonka Malekovi\u0107 i Marko Tadi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ovogodi\u0161nje izdanje naglasak stavlja na nepoznate heroje i heroine antifa\u0161isti\u010dke borbe, a posve\u0107eno je Haimu Friedmanu (1924. \u2013 1941.), Zagrep\u010daninu i aktivnom \u010dlanu pokreta otpora koji je pao kao \u017ertva fa\u0161izma. Rijetki i nepotpuni zapisi o Haimu Friedmanu navode da je bio vo\u0111a udarne grupe SKOJ-evaca na podru\u010dju Savske ceste. Kroz dvije umjetni\u010dke interpretacije i lokacije jedne \u0161ire borbe povezat \u0107e se jedna sudbina i zajedni\u010dke vrijednosti u dva vremena, povijesnom i aktualnom.<\/p>\n\n\n\n
_____________<\/p>\n\n\n\n
Marko Tadi\u0107: Duh poprima oblik, izlo\u017eba, Knji\u017enica Bo\u017eidara Ad\u017eije, 20. prosinca 2025. u 11 sati. Izlo\u017eba je otvorena do 17. sije\u010dnja 2026<\/strong><\/p>\n\n\n\n S izuzetkom NSK, Knji\u017enica Bo\u017eidara Ad\u017eije zagreba\u010dka je knji\u017enica s najve\u0107im fundusom antifa\u0161isti\u010dke literature. Radom se povezuje i predstavlja taj bogati fundus s o\u017eivljavanjem sje\u0107anja na neke od poznatih i nepoznatih protagonista iz antifa\u0161isti\u010dke borbe na zagreba\u010dkim ulicama tijekom Drugog svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n Autor koristi stare razglednice iz razdoblja prije i tijekom rata na kojima kola\u017enim intervencijama markira izblijedjele doga\u0111aje, nepoznate ili manje znane lokacije akcija i\/ili stradanja povezanih uz povijest otpora. Razglednice koje o\u017eivljavaju duhove pro\u0161losti izlo\u017eene su uz antifa\u0161isti\u010dku literaturu kao podsjetnik na hrabrost borbe i svakodnevicu \u017eivota u neprijateljskoj atmosferi \u017eivota pod fa\u0161isti\u010dkom okupacijom.<\/p>\n\n\n\n Marko Tadi\u0107 je vizualni umjetnik koji djeluje u polju crte\u017ea, kola\u017ea, animacije i instalacije. Predava\u010d je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izme\u0111u ostaloga, dobitnik je Nagrade Radoslav Putar za mladog umjetnika i Nagrade Vladimir Nazor za izlo\u017ebu. Bio je predstavnik Hrvatske na Venecijanskom bijenalu.<\/p>\n\n\n\n _____________<\/p>\n\n\n\n Mario \u0160imunkovi\u0107: Heroji s margine, predavanje, Knji\u017enica Bo\u017eidara Ad\u017eije, 20. prosinca 2025. u 11 30 sati<\/strong><\/p>\n\n\n\n Predavanje je posve\u0107eno manje poznatim i nepoznatim herojima i heroinama koji su sudjelovali u otporu fa\u0161izmu u okupiranom Zagrebu tijekom Drugog svjetskog rata. Saznat \u0107emo tko su bili Petar Bi\u0161kup Veno, August \u010cernjul, Maks Durjava, Haim Freiedman, Albin Kova\u010di\u0107, Rajna Kravar, Radovan Kri\u0161kovi\u0107, Rudolf Kroflin, Josip Makovec, Vinko Megla, Ivica Mele\u0161, Stjepan Mlinari\u0107, Stjepan \u0160krnjug, Mira Mandl Sparing i Bo\u017eena \u017dakman.<\/p>\n\n\n\n Mario \u0160imunkovi\u0107 je povjesni\u010dar, istra\u017eiva\u010d i doktorand koji je specijalizirao razdoblje antifa\u0161isti\u010dke borbe u Drugom svjetskom ratu na podru\u010dju Zagreba i okolice.<\/p>\n\n\n\n _____________<\/p>\n\n\n\n Tonka Malekovi\u0107:<\/strong> \u201eHaim, der Friedensmann\u201d (Haim, \u010dovjek mira), intervencija u javnom prostoru, Prilaz Gjure De\u017eeli\u0107a 31, 21. prosinca 2025. u 11 sati<\/strong><\/p>\n\n\n\n Rad putem kratke grafi\u010dko lingvisti\u010dke forme baca svjetlo na relativno nepoznatu li\u010dnost antifa\u0161isti\u010dkog pokreta u Zagrebu, Haima Friedmana, inspiriraju\u0107i se njegovim imenom.<\/p>\n\n\n\n Minimalisti\u010dki pristup pritom otkriva slo\u017eenost sociolingvisti\u010dkog organizma, kroz povijesne, kulturne, geografske i vremenske koordinate. Razlaganjem imena Haim Friedman na bazi\u010dne elemente \u2013 sagledavanjem korijena rije\u010di, prevo\u0111enjem i blagom interpretacijom na relaciji hrvatski \u2013 njema\u010dki \u2013 jidi\u0161 \u2013 hebrejski \u2013 arapski \u2013 i\u0161\u010ditavaju se postoje\u0107e i u\u010ditavaju nove poveznice i asocijacije, signaliziraju\u0107i povijesno-humanisti\u010dke kontradiktornost; spirale traume i krvoproli\u0107a nasuprot univerzalnih ljudskih te\u017enji, poput ljudskih prava i prava \u010dovjeka na \u017eivot u miru i sigurnosti.<\/p>\n\n\n\n Od malobrojnih zapisao o Haimu Friedmanu, umjetnica poku\u0161ava djelomi\u010dno rekonstruirati elemente iz njegova \u017eivota i osobnosti koje nadopunjuje vlastitim fantazijama koje postavlja u dana\u0161nji kontekst. Preklapanjem vremenskih matrica, perspektiva i metodologija; mogu\u0107e Friedmanove i umjetni\u010dine vlastite, postavlja se temeljno pitanje: kako bi osoba poput Haima Friedmana, koji je u ono vrijeme organizirao borbene antifa\u0161isti\u010dke grupe mladih na podru\u010dju Savske ceste reagirao na dana\u0161nju situaciju u Gazi? U verziji imaginarnog Friedmanovog pamfleta, umjesto agitacijskih parola ili direktnih poziva i informacija na temu, Tonka Malekovi\u0107 pose\u017ee za poeti\u010dnim pristupom koriste\u0107i tek ono \u0161to se ve\u0107 nalazi u samom njegovom imenu i prezimenu, time impliciraju\u0107i \u0161iri povijesno-dru\u0161tveni kontekst. Sadr\u017eaj je posredovan u formi letka, koji \u0107e biti dijeljen u periodu od mjesec dana, na potezu Savske ceste \u2013 izme\u0111u lokacije gdje je bila veleprodavaonica papira u Prilazu Gjure De\u017eeli\u0107a gdje je Haim Friedman radio \u2013 i kri\u017eanja Savske s Ulicom grada Vukovara. U zavr\u0161nom \u010dinu rada bit \u0107e organizirana \u0161etnja za javnost koja \u0107e krenuti iz haustora u De\u017eeli\u0107evoj 31 kada \u0107e sudionicima \u0107e biti ponu\u0111eno da postanu dio akcije.<\/p>\n\n\n\n Tonka Malekovi\u0107 je vizualna umjetnica i planerica dru\u0161tveno-prostornih transformacija prema odr\u017eivosti. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i na Arhitektonskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161tu RWTH Aachen u Njema\u010dkoj. Dobitnica je vi\u0161e nagrada i stipendija te sudjelovala u razli\u010ditim rezidencijalnim programima za umjetnike.<\/p>\n\n\n\n _____________<\/strong><\/p>\n\n\n\n Jadran Boban: Heroine nepokorenog grada, predavanje, Knji\u017enica Bo\u017eidara Ad\u017eije, 22. prosinca 2025. u 18 30 sati<\/strong><\/p>\n\n\n\n Predavanje \u0107e predstaviti \u017eivot heroina grada Zagreba, Rajke i Zdenke Bakovi\u0107. Ro\u0111ene u Boliviji kao k\u0107eri emigranata s Bra\u010da, odrasle su u Zagrebu gdje se obitelj naselila. Sestre Bakovi\u0107 bile su suradnice antifa\u0161isti\u010dkog pokreta otpora u okupiranom Zagrebu tijekom Drugog svjetskog rata. Uhap\u0161ene i podvrgnute te\u0161kim mu\u010denjima nikoga nisu odale. Zdenka je u bijegu po\u010dinila samoubojstvo, a Rajka umrla od posljedica mu\u010denja.<\/p>\n\n\n\n Jadran Boban je povjesni\u010dar, redatelj i istra\u017eiva\u010d koji se bavi razdobljem antifa\u0161isti\u010dke borbe i slu\u010dajem sestara Bakovi\u0107. Izme\u0111u ostaloga, autor je filma Duhovi Zagreba.<\/p>\n\n\n\n Dane sestara Bakovi\u0107 provodi Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u u suradnji s Knji\u017enicama grada Zagreba\/ Knji\u017enicom Bo\u017eidara Ad\u017eije. Autor projekta je Sa\u0161a \u0160impraga.<\/p>\n\n\n\n Projekt je podr\u017ean od Grada Zagreba\/ Gradskog ureda za kulturu i civilno dru\u0161tvo temeljem javnog poziva Kultura i umjetnost u zajednici.<\/p>\n\n\n\n Izvori i dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n