{"id":50257,"date":"2025-12-11T22:49:17","date_gmt":"2025-12-11T22:49:17","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50257"},"modified":"2025-12-11T22:49:58","modified_gmt":"2025-12-11T22:49:58","slug":"anton-de-kom-mi-surinamski-robovi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50257","title":{"rendered":"Anton de Kom, \u201eMI, SURINAMSKI ROBOVI\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Prvi put objavljena 1934. godine, knjiga Mi, surinamski robovi predstavlja jedno od najva\u017enijih antikolonijalnih dela 20. veka. Autor Anton de Kom, surinamski pisac, politi\u010dki aktivista i potomak porobljenih, pi\u0161e ovu knjigu kao sna\u017enu optu\u017enicu protiv holandskog kolonijalizma, ropstva i rasizma.<\/p>\n\n\n\n

Zabranjena odmah po objavljivanju, knjiga se decenijama prenosila kao svedo\u010danstvo izgnanika, prepoznata tek mnogo kasnije kao klju\u010dni dokument postkolonijalne istine. Mi, surinamski robovi spajaju istorijsku hroniku i knji\u017eevnu snagu \u2013 ovo je delo koje istovremeno informi\u0161e, potresa i poziva na preuzimanje odgovornosti.<\/p>\n\n\n\n

Kroz mo\u0107nu naraciju, De Kom osvetljava brutalnu svakodnevicu robova u Surinamu, ali i prikazuje njihovu borbu, otpor i dostojanstvo. Njegov stil je o\u0161tar, emotivan i poeti\u010dan, a poruka univerzalna i svevremena.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Anton de Kom<\/strong>, \u010diji je otac ro\u0111en u ropstvu, surinamski je antikolonijalni pisac, pesnik i borac za nacionalna i radni\u010dka prava. Nakon zavr\u0161ene \u0161kole za ra\u010dunovo\u0111e, radio je neko vreme u Surinamu i na Haitiju, a 1920. godine oti\u0161ao je u Holandiju. Tamo je bio politi\u010dki aktivan u levi\u010darskim i antikolonijalnim organizacijama. U tom periodu zapo\u010deo je rad na knjizi Mi, surinamski robovi, potresnoj i odli\u010dno dokumentovanoj optu\u017ebi holandske kolonijalne vladavine u Surinamu. De Kom se po\u010detkom tridesetih godina vratio u Surinam zbog zdravstvenog stanja svoje majke. Tamo je osnovao biro gde je radio kao savetnik za radni\u010dka prava, \u0161to ga je dovelo u sukob s vla\u0161\u0107u, koja ga je uhapsila, optu\u017eila za poku\u0161aj dizanja revolucije i prognala u Holandiju. Nakon nema\u010dke okupacije Holandije priklju\u010dio se holandskom pokretu otpora, ali je 1944. uhap\u0161en. Umro je od tuberkuloze u koncentracionom logoru Nojengame.<\/p>\n\n\n\n

Godine 2023. holandski ministar inostranih poslova zvani\u010dno se, u ime vlade, izvinio potomcima Antona de Koma. Tom prilikom je najavljeno i formiranje Katedre \u201eAnton de Kom\u201d na Slobodnom univerzitetu u Amsterdamu.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izdava\u010d<\/strong>: Izdava\u010dka ku\u0107a Clio<\/p>\n\n\n\n

Godina izdanja<\/strong>: 2025.<\/p>\n\n\n\n

Broj strana<\/strong>: 222<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor: https:\/\/clio.rs\/proizvodi\/klepsidra\/mi-surinamski-robovi_294571<\/a><\/p>\n\n\n\n

Objavljeno i na portalu Historiografija.ba<\/strong>: <\/p>\n\n\n\n

https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/knjiga-o-svakodnevici-robova<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":50258,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-50257","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Anton-de-Kom.jpg?fit=450%2C687&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":50257,"position":0},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":50257,"position":1},"title":"Milan Suboti\u0107, “Istori\u010dari u svom vremenu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":50257,"position":2},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53029,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53029","url_meta":{"origin":50257,"position":3},"title":"Sa\u0161a Vukovi\u0107, “Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je 2026. knjiga Sa\u0161e Vukovi\u0107a, \"Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine\", u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu. Rijeka, Slavonija i Me\u0111imurje bili su sredi\u0161ta hrvatsko-ma\u0111arskih teritorijalnih prijepora tijekom 19. i 20. stolje\u0107a. Na\u0161e \u010desto povr\u0161no znanje\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53537,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53537","url_meta":{"origin":50257,"position":4},"title":"Ned\u017ead Mehmedovi\u0107, “Dvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za javne politike \u2013 Skoplje objavljena je knjiga \u201eDvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine\u201c, autora doc. dr Ned\u017eada Mehmedovi\u0107a. Knjiga je objavljena povodom obilje\u017eavanja dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore i predstavlja sistematizovan pregled zvani\u010dnih obra\u0107anja crnogorskih dr\u017eavnih predstavnika\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52459,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52459","url_meta":{"origin":50257,"position":5},"title":"Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju FF Pressa i Centra za inovativne studije Filozofskoga\u00a0fakulteta u Zagrebu potkraj 2025. objavljena je knjiga Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine, koju je priredio Dino Stani\u010di\u0107. Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10 Priredio: Dino Stani\u010di\u0107 Razgovor i tekstove s engleskog preveli:\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50257","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=50257"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50257\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":50260,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50257\/revisions\/50260"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/50258"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=50257"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=50257"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=50257"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}