{"id":50224,"date":"2025-12-09T22:49:57","date_gmt":"2025-12-09T22:49:57","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50224"},"modified":"2025-12-09T22:49:57","modified_gmt":"2025-12-09T22:49:57","slug":"izlozba-ecclesia-et-regnum-splitski-crkveni-sabori-925-i-928-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50224","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201eEcclesia et Regnum \u2013 Splitski crkveni sabori 925. i 928. godine\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Arheolo\u0161ki muzej u Splitu<\/strong><strong><br>Otvorenje: utorak, 9. prosinca 2025. u 19 h<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Povodom obilje\u017eavanja 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva te 1100 godina od Splitskih crkvenih sabora, Arheolo\u0161ki muzej u Splitu&nbsp;<strong>prire\u0111uje<\/strong>&nbsp;izlo\u017ebu <em><strong>\u201eEcclesia et Regnum \u2013 Splitski crkveni sabori 925. i 928. godine\u201d<\/strong><\/em>,&nbsp;<strong>na kojoj predstavlja <\/strong>najvrjedniju arheolo\u0161ku, sakralnu i arhivsku ba\u0161tinu od kasne antike do 12. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>Crkveni sabori odr\u017eani u splitskoj katedrali 925. i 928. godine predstavljaju klju\u010dnu prekretnicu u oblikovanju kako crkvenog ustroja, tako i srednjovjekovne hrvatske dr\u017eave. Njihovim zaklju\u010dcima dalmatinski i hrvatski gradovi objedinjeni su u jedinstvenu crkvenu pokrajinu sa sjedi\u0161tem, metropolijom, u Splitu. Time je potvr\u0111en primat splitskog nadbiskupa, utemeljen na povijesnoj va\u017enosti salonitanske biskupije, te postavljen temelj za kasnije povezivanje dalmatinskih gradova s Hrvatskom u politi\u010dkom i kulturnom smislu. Zanimljivo je istaknuti da upravo iz 925. godine potje\u010de pismo pape Ivana X., u kojem se hrvatski vladar Tomislav prvi put u povijesti spominje kao <em>kralj Hrvata<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Split je, dakle, prije 1100 godina bio sredi\u0161te presudnih susreta Crkve i Kraljevstva \u2013 <em>Ecclesia et Regnum<\/em>, a dana\u0161nja obljetnica pru\u017ea prigodu da se, upravo na tom ishodi\u0161tu, ponovno sagleda povijesni trenutak u kojem su oblikovani crkveni i politi\u010dki odnosi koji su obilje\u017eili srednjovjekovnu hrvatsku dr\u017eavu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Vi\u0161e od 250 spomenika iz preko 30 institucija<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017eba okuplja vi\u0161e od 250 izuzetnih spomenika i prikaza kulturno-povijesnog naslije\u0111a iz preko 30 hrvatskih, bosanskohercegova\u010dkih i crnogorskih institucija, od crkvenih riznica i muzeja do arhiva i znanstvenih ustanova.<\/p>\n\n\n\n<p>Po prvi put na jednom mjestu predstavljaju se epigrafski natpisi, liturgijski predmeti, rukopisi, relikvijari i arhitektonski fragmenti ranosrednjovjekovne ba\u0161tine. Predstavljena gra\u0111a obuhva\u0107a podru\u010dje splitske nadbiskupije s centrom u splitskoj katedrali, kao i sva podru\u010dja koja su tijekom ranog srednjeg vijeka bila pod crkvenom jurisdikcijom splitskog nadbiskupa: <em>zadarsku, kninska, ninsku, kr\u010dku, rapsku, osorsku, skradinsku, makarsku, hvarsku, dubrova\u010dku, stonsku, trebinjsku, kotorsku i sisa\u010dku biskupiju<\/em>. &nbsp;Izlo\u0161ci koji potje\u010du iz tih prostora, od \u017eupnih crkava do velikih katedralnih kompleksa, od sitnih ulomaka do najpoznatijih spomenika, svjedo\u010de o zajedni\u010dkom vjerskom i kulturnom identitetu koji se razvijao upravo kroz elemente spomenutih crkvenih reformi.<\/p>\n\n\n\n<p>Izdvojeni dio izlo\u017ebe \u010dini multimedija koja donosi vizualne prikaze sakralnih gra\u0111evina; na obali od Krka do Kotora i u unutra\u0161njosti do Siska i Lobora. Ovaj prikaz oboga\u0107uje izlo\u017ebu pru\u017eaju\u0107i prostorni kontekst spomenicima izlo\u017eenima u Muzeju. Sredi\u0161nja instalacija postava povezuje najpoznatije arheolo\u0161ke spomenike, fragmente crkvene arhitekture, kroz koje su nam se prvi put otkrivali hrvatski vladari. U simboli\u010dkom smislu, postav ponovno spaja ono \u0161to je neko\u0107 bilo nerazdvojivo: Crkvu i Kraljevstvo \u2013 <em>Ecclesia et Regnum<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Katedrala kao \u017eivi svjedok<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Va\u017ean dio izlo\u017ebe predstavlja suradnja Arheolo\u0161kog muzeja u Splitu i Riznice splitske katedrale, koja je sastavni dio izlo\u017ebene cjeline. U prostoru katedrale, krstionice i riznice \u010duvaju se najvrjedniji spomenici izravno povezani s glavnim sudionicima povijesnih doga\u0111aja predstavljenih na izlo\u017ebi. Time se posjetiteljima omogu\u0107uje jedinstveno iskustvo: uz muzejski postav, mogu obi\u0107i i same prostore u kojima su se ti doga\u0111aji odvijali i u kojima se materijalni tragovi tog razdoblja i danas autenti\u010dno \u010duvaju.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Autori izlo\u017ebe<\/strong>: dr. sc. <strong>Ante Jur\u010devi\u0107<\/strong> (Arheolo\u0161ki muzej u Splitu), dr. sc. <strong>Maja Petrinec<\/strong> (Muzej hrvatskih arheolo\u0161kih spomenika), dr. sc. <strong>Vinicije B. Lupis<\/strong> (Institut za dru\u0161tvene znanosti Ivo Pilar), dr. sc. <strong>Jakov Vu\u010di\u0107<\/strong> (Arheolo\u0161ki muzej Zadar), doc. dr. sc. <strong>Ana Azinovi\u0107 Bebek<\/strong> (Hrvatski restauratorski zavod), prof. dr. sc. <strong>Kre\u0161imir Filipec<\/strong> (Filozofski fakultet u Zagrebu) i doc. dr. sc. <strong>Josip Vi\u0161nji\u0107<\/strong> (Filozofski fakultet u Puli).<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kustosica izlo\u017ebe<\/strong>: <strong>Ivana Banovac<\/strong> iz Arheolo\u0161kog muzeja u Splitu.<\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017eba se odr\u017eava pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Hrvatske biskupske konferencije, Splitsko-dalmatinske \u017eupanije i Grada Splita.<\/p>\n\n\n\n<p>Suorganizatori izlo\u017ebe su Riznica splitske katedrale, Muzej hrvatskih arheolo\u0161kih spomenika, Hrvatski restauratorski zavod, Arheolo\u0161ki muzej u Zagrebu, Arheolo\u0161ki muzej Zadar, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Dubrova\u010dki muzeji.<\/p>\n\n\n\n<p>Grafi\u010dki identitet izlo\u017ebe potpisuju <strong>Igor \u010caljku\u0161i\u0107<\/strong> i <strong>Oleg \u0160uran<\/strong>, dok dizajn postava potpisuje <strong>Studio Clinica<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017ebu prati bogati suvenirski program, a posebno isti\u010demo i suradnju sa <strong>\u0160kolom za dizajn, grafiku i odr\u017eivu gradnju &#8211; Split<\/strong> \u010diji su u\u010denici u sklopu me\u0111uinstitucionalnog pedago\u0161kog programa izradili i limitiranu seriju suvenira inspiriranih upravo spomenicima koji \u0107e biti prikazani na ovoj izlo\u017ebi.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Pozivamo vas na ovaj va\u017ean doga\u0111aj te da i sami otkrijete poveznicu Crkve i Kraljevstva \u2013 <\/strong><em><strong>Ecclesia et Regnum!<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.armus.hr\/doga%C4%91anja\/artmid\/1047\/articleid\/4144\/otvorenje-izlo%c5%bebe-%e2%80%9eecclesia-et-regnum-splitski-crkveni-sabori-925-i-928-godine%e2%80%9d\">https:\/\/www.armus.hr\/doga%C4%91anja\/artmid\/1047\/articleid\/4144\/otvorenje-izlo%c5%bebe-%e2%80%9eecclesia-et-regnum-splitski-crkveni-sabori-925-i-928-godine%e2%80%9d<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":50225,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-50224","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/AMS-WEB.jpg?fit=800%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":50224,"position":0},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":50224,"position":1},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":50224,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":50224,"position":3},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":50224,"position":4},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":50224,"position":5},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50224","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=50224"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50224\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":50226,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50224\/revisions\/50226"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/50225"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=50224"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=50224"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=50224"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}