{"id":50224,"date":"2025-12-09T22:49:57","date_gmt":"2025-12-09T22:49:57","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50224"},"modified":"2025-12-09T22:49:57","modified_gmt":"2025-12-09T22:49:57","slug":"izlozba-ecclesia-et-regnum-splitski-crkveni-sabori-925-i-928-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50224","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201eEcclesia et Regnum \u2013 Splitski crkveni sabori 925. i 928. godine\u201d"},"content":{"rendered":"\n

Arheolo\u0161ki muzej u Splitu<\/strong>
Otvorenje: utorak, 9. prosinca 2025. u 19 h<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Povodom obilje\u017eavanja 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva te 1100 godina od Splitskih crkvenih sabora, Arheolo\u0161ki muzej u Splitu prire\u0111uje<\/strong> izlo\u017ebu \u201eEcclesia et Regnum \u2013 Splitski crkveni sabori 925. i 928. godine\u201d<\/strong><\/em>, na kojoj predstavlja <\/strong>najvrjedniju arheolo\u0161ku, sakralnu i arhivsku ba\u0161tinu od kasne antike do 12. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Crkveni sabori odr\u017eani u splitskoj katedrali 925. i 928. godine predstavljaju klju\u010dnu prekretnicu u oblikovanju kako crkvenog ustroja, tako i srednjovjekovne hrvatske dr\u017eave. Njihovim zaklju\u010dcima dalmatinski i hrvatski gradovi objedinjeni su u jedinstvenu crkvenu pokrajinu sa sjedi\u0161tem, metropolijom, u Splitu. Time je potvr\u0111en primat splitskog nadbiskupa, utemeljen na povijesnoj va\u017enosti salonitanske biskupije, te postavljen temelj za kasnije povezivanje dalmatinskih gradova s Hrvatskom u politi\u010dkom i kulturnom smislu. Zanimljivo je istaknuti da upravo iz 925. godine potje\u010de pismo pape Ivana X., u kojem se hrvatski vladar Tomislav prvi put u povijesti spominje kao kralj Hrvata<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Split je, dakle, prije 1100 godina bio sredi\u0161te presudnih susreta Crkve i Kraljevstva \u2013 Ecclesia et Regnum<\/em>, a dana\u0161nja obljetnica pru\u017ea prigodu da se, upravo na tom ishodi\u0161tu, ponovno sagleda povijesni trenutak u kojem su oblikovani crkveni i politi\u010dki odnosi koji su obilje\u017eili srednjovjekovnu hrvatsku dr\u017eavu.<\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161e od 250 spomenika iz preko 30 institucija<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba okuplja vi\u0161e od 250 izuzetnih spomenika i prikaza kulturno-povijesnog naslije\u0111a iz preko 30 hrvatskih, bosanskohercegova\u010dkih i crnogorskih institucija, od crkvenih riznica i muzeja do arhiva i znanstvenih ustanova.<\/p>\n\n\n\n

Po prvi put na jednom mjestu predstavljaju se epigrafski natpisi, liturgijski predmeti, rukopisi, relikvijari i arhitektonski fragmenti ranosrednjovjekovne ba\u0161tine. Predstavljena gra\u0111a obuhva\u0107a podru\u010dje splitske nadbiskupije s centrom u splitskoj katedrali, kao i sva podru\u010dja koja su tijekom ranog srednjeg vijeka bila pod crkvenom jurisdikcijom splitskog nadbiskupa: zadarsku, kninska, ninsku, kr\u010dku, rapsku, osorsku, skradinsku, makarsku, hvarsku, dubrova\u010dku, stonsku, trebinjsku, kotorsku i sisa\u010dku biskupiju<\/em>.  Izlo\u0161ci koji potje\u010du iz tih prostora, od \u017eupnih crkava do velikih katedralnih kompleksa, od sitnih ulomaka do najpoznatijih spomenika, svjedo\u010de o zajedni\u010dkom vjerskom i kulturnom identitetu koji se razvijao upravo kroz elemente spomenutih crkvenih reformi.<\/p>\n\n\n\n

Izdvojeni dio izlo\u017ebe \u010dini multimedija koja donosi vizualne prikaze sakralnih gra\u0111evina; na obali od Krka do Kotora i u unutra\u0161njosti do Siska i Lobora. Ovaj prikaz oboga\u0107uje izlo\u017ebu pru\u017eaju\u0107i prostorni kontekst spomenicima izlo\u017eenima u Muzeju. Sredi\u0161nja instalacija postava povezuje najpoznatije arheolo\u0161ke spomenike, fragmente crkvene arhitekture, kroz koje su nam se prvi put otkrivali hrvatski vladari. U simboli\u010dkom smislu, postav ponovno spaja ono \u0161to je neko\u0107 bilo nerazdvojivo: Crkvu i Kraljevstvo \u2013 Ecclesia et Regnum<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Katedrala kao \u017eivi svjedok<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Va\u017ean dio izlo\u017ebe predstavlja suradnja Arheolo\u0161kog muzeja u Splitu i Riznice splitske katedrale, koja je sastavni dio izlo\u017ebene cjeline. U prostoru katedrale, krstionice i riznice \u010duvaju se najvrjedniji spomenici izravno povezani s glavnim sudionicima povijesnih doga\u0111aja predstavljenih na izlo\u017ebi. Time se posjetiteljima omogu\u0107uje jedinstveno iskustvo: uz muzejski postav, mogu obi\u0107i i same prostore u kojima su se ti doga\u0111aji odvijali i u kojima se materijalni tragovi tog razdoblja i danas autenti\u010dno \u010duvaju.<\/p>\n\n\n\n

Autori izlo\u017ebe<\/strong>: dr. sc. Ante Jur\u010devi\u0107<\/strong> (Arheolo\u0161ki muzej u Splitu), dr. sc. Maja Petrinec<\/strong> (Muzej hrvatskih arheolo\u0161kih spomenika), dr. sc. Vinicije B. Lupis<\/strong> (Institut za dru\u0161tvene znanosti Ivo Pilar), dr. sc. Jakov Vu\u010di\u0107<\/strong> (Arheolo\u0161ki muzej Zadar), doc. dr. sc. Ana Azinovi\u0107 Bebek<\/strong> (Hrvatski restauratorski zavod), prof. dr. sc. Kre\u0161imir Filipec<\/strong> (Filozofski fakultet u Zagrebu) i doc. dr. sc. Josip Vi\u0161nji\u0107<\/strong> (Filozofski fakultet u Puli).<\/p>\n\n\n\n

Kustosica izlo\u017ebe<\/strong>: Ivana Banovac<\/strong> iz Arheolo\u0161kog muzeja u Splitu.<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba se odr\u017eava pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Hrvatske biskupske konferencije, Splitsko-dalmatinske \u017eupanije i Grada Splita.<\/p>\n\n\n\n

Suorganizatori izlo\u017ebe su Riznica splitske katedrale, Muzej hrvatskih arheolo\u0161kih spomenika, Hrvatski restauratorski zavod, Arheolo\u0161ki muzej u Zagrebu, Arheolo\u0161ki muzej Zadar, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Dubrova\u010dki muzeji.<\/p>\n\n\n\n

Grafi\u010dki identitet izlo\u017ebe potpisuju Igor \u010caljku\u0161i\u0107<\/strong> i Oleg \u0160uran<\/strong>, dok dizajn postava potpisuje Studio Clinica<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017ebu prati bogati suvenirski program, a posebno isti\u010demo i suradnju sa \u0160kolom za dizajn, grafiku i odr\u017eivu gradnju – Split<\/strong> \u010diji su u\u010denici u sklopu me\u0111uinstitucionalnog pedago\u0161kog programa izradili i limitiranu seriju suvenira inspiriranih upravo spomenicima koji \u0107e biti prikazani na ovoj izlo\u017ebi.<\/p>\n\n\n\n

Pozivamo vas na ovaj va\u017ean doga\u0111aj te da i sami otkrijete poveznicu Crkve i Kraljevstva \u2013 <\/strong>Ecclesia et Regnum!<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.armus.hr\/doga%C4%91anja\/artmid\/1047\/articleid\/4144\/otvorenje-izlo%c5%bebe-%e2%80%9eecclesia-et-regnum-splitski-crkveni-sabori-925-i-928-godine%e2%80%9d<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":50225,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-50224","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/AMS-WEB.jpg?fit=800%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55458,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55458","url_meta":{"origin":50224,"position":0},"title":"Izlo\u017eba “Vi\u0161ki boj iz Zbirke Mikli\u0107” u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Izlo\u017eba VI\u0160KI BOJ IZ ZBIRKE MIKLI\u0106 i prigodni koncert kvarteta BOZZOTTI Hrvatski pomorski muzej Split 29. rujna 2026. od 19 sati Hrvatski pomorski muzej Split organizira prigodni program povodom obilje\u017eavanja 160 godina od slavne Vi\u0161ke bitke koja se u akvatoriju otoka Visa odvila 20. srpnja 1866. godine. Dana 29. rujna\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53249,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53249","url_meta":{"origin":50224,"position":1},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje dr. sc. Stanka Andri\u0107a: \u201eCRKVENI REDOVI U SLAVONIJI, SRIJEMU I BARANJI U SREDNJEM VIJEKU\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta.\u00a0 \u010cetvrto po redu je\u00a0predavanje\u00a0dr. sc. Stanka Andri\u0107a\u00a0\u2013 \u201eCRKVENI REDOVI U SLAVONIJI, SRIJEMU I BARANJI U SREDNJEM VIJEKU\u201c. Predavanje\u00a0je odr\u017eano\u00a013. svibnja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53905,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53905","url_meta":{"origin":50224,"position":2},"title":"Arheolo\u0161ki muzej obilje\u017eava 180 godina postojanja projektom \u201ePredah u Lapidariju\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Premijerno izdanje novog projekta Arheolo\u0161kog Muzeja u Zagrebu poklon je svim gra\u0111anima, prilika za mir i trenutke opu\u0161tanja u strogom centru grada bez komercijalnih sadr\u017eaja u anti\u010dkom stilu Otkako je osnovan 1846. godine Arheolo\u0161ki muzej se prometnuo u jedno od najva\u017enijih regionalnih sredi\u0161ta prikupljanja, \u010duvanja i istra\u017eivanja arheolo\u0161ke ba\u0161tine. U\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":50224,"position":3},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53328,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53328","url_meta":{"origin":50224,"position":4},"title":"Me\u0111unarodni dan muzeja \u2013 \u201eMuzeji ujedinjuju podijeljeni svijet\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzeji diljem Hrvatske i svijeta obilje\u017eit \u0107e u ponedjeljak 18. svibnja 2026. raznolikim programima Me\u0111unarodni dan muzeja pod temom \u201eMuzeji ujedinjuju podijeljeni svijet\u201c s namjerom da zauzmu aktivniju ulogu u oblikovanju odr\u017eive budu\u0107nosti, djeluju\u0107i kao mostovi preko kulturnih, dru\u0161tvenih i geopoliti\u010dkih podjela. Nositelj manifestacije je Muzejski dokumentacijski centar (MDC) na\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":50224,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50224","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=50224"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50224\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":50226,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50224\/revisions\/50226"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/50225"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=50224"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=50224"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=50224"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}