{"id":50224,"date":"2025-12-09T22:49:57","date_gmt":"2025-12-09T22:49:57","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50224"},"modified":"2025-12-09T22:49:57","modified_gmt":"2025-12-09T22:49:57","slug":"izlozba-ecclesia-et-regnum-splitski-crkveni-sabori-925-i-928-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50224","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201eEcclesia et Regnum \u2013 Splitski crkveni sabori 925. i 928. godine\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Arheolo\u0161ki muzej u Splitu<\/strong><strong><br>Otvorenje: utorak, 9. prosinca 2025. u 19 h<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Povodom obilje\u017eavanja 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva te 1100 godina od Splitskih crkvenih sabora, Arheolo\u0161ki muzej u Splitu&nbsp;<strong>prire\u0111uje<\/strong>&nbsp;izlo\u017ebu <em><strong>\u201eEcclesia et Regnum \u2013 Splitski crkveni sabori 925. i 928. godine\u201d<\/strong><\/em>,&nbsp;<strong>na kojoj predstavlja <\/strong>najvrjedniju arheolo\u0161ku, sakralnu i arhivsku ba\u0161tinu od kasne antike do 12. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>Crkveni sabori odr\u017eani u splitskoj katedrali 925. i 928. godine predstavljaju klju\u010dnu prekretnicu u oblikovanju kako crkvenog ustroja, tako i srednjovjekovne hrvatske dr\u017eave. Njihovim zaklju\u010dcima dalmatinski i hrvatski gradovi objedinjeni su u jedinstvenu crkvenu pokrajinu sa sjedi\u0161tem, metropolijom, u Splitu. Time je potvr\u0111en primat splitskog nadbiskupa, utemeljen na povijesnoj va\u017enosti salonitanske biskupije, te postavljen temelj za kasnije povezivanje dalmatinskih gradova s Hrvatskom u politi\u010dkom i kulturnom smislu. Zanimljivo je istaknuti da upravo iz 925. godine potje\u010de pismo pape Ivana X., u kojem se hrvatski vladar Tomislav prvi put u povijesti spominje kao <em>kralj Hrvata<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Split je, dakle, prije 1100 godina bio sredi\u0161te presudnih susreta Crkve i Kraljevstva \u2013 <em>Ecclesia et Regnum<\/em>, a dana\u0161nja obljetnica pru\u017ea prigodu da se, upravo na tom ishodi\u0161tu, ponovno sagleda povijesni trenutak u kojem su oblikovani crkveni i politi\u010dki odnosi koji su obilje\u017eili srednjovjekovnu hrvatsku dr\u017eavu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Vi\u0161e od 250 spomenika iz preko 30 institucija<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017eba okuplja vi\u0161e od 250 izuzetnih spomenika i prikaza kulturno-povijesnog naslije\u0111a iz preko 30 hrvatskih, bosanskohercegova\u010dkih i crnogorskih institucija, od crkvenih riznica i muzeja do arhiva i znanstvenih ustanova.<\/p>\n\n\n\n<p>Po prvi put na jednom mjestu predstavljaju se epigrafski natpisi, liturgijski predmeti, rukopisi, relikvijari i arhitektonski fragmenti ranosrednjovjekovne ba\u0161tine. Predstavljena gra\u0111a obuhva\u0107a podru\u010dje splitske nadbiskupije s centrom u splitskoj katedrali, kao i sva podru\u010dja koja su tijekom ranog srednjeg vijeka bila pod crkvenom jurisdikcijom splitskog nadbiskupa: <em>zadarsku, kninska, ninsku, kr\u010dku, rapsku, osorsku, skradinsku, makarsku, hvarsku, dubrova\u010dku, stonsku, trebinjsku, kotorsku i sisa\u010dku biskupiju<\/em>. &nbsp;Izlo\u0161ci koji potje\u010du iz tih prostora, od \u017eupnih crkava do velikih katedralnih kompleksa, od sitnih ulomaka do najpoznatijih spomenika, svjedo\u010de o zajedni\u010dkom vjerskom i kulturnom identitetu koji se razvijao upravo kroz elemente spomenutih crkvenih reformi.<\/p>\n\n\n\n<p>Izdvojeni dio izlo\u017ebe \u010dini multimedija koja donosi vizualne prikaze sakralnih gra\u0111evina; na obali od Krka do Kotora i u unutra\u0161njosti do Siska i Lobora. Ovaj prikaz oboga\u0107uje izlo\u017ebu pru\u017eaju\u0107i prostorni kontekst spomenicima izlo\u017eenima u Muzeju. Sredi\u0161nja instalacija postava povezuje najpoznatije arheolo\u0161ke spomenike, fragmente crkvene arhitekture, kroz koje su nam se prvi put otkrivali hrvatski vladari. U simboli\u010dkom smislu, postav ponovno spaja ono \u0161to je neko\u0107 bilo nerazdvojivo: Crkvu i Kraljevstvo \u2013 <em>Ecclesia et Regnum<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Katedrala kao \u017eivi svjedok<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Va\u017ean dio izlo\u017ebe predstavlja suradnja Arheolo\u0161kog muzeja u Splitu i Riznice splitske katedrale, koja je sastavni dio izlo\u017ebene cjeline. U prostoru katedrale, krstionice i riznice \u010duvaju se najvrjedniji spomenici izravno povezani s glavnim sudionicima povijesnih doga\u0111aja predstavljenih na izlo\u017ebi. Time se posjetiteljima omogu\u0107uje jedinstveno iskustvo: uz muzejski postav, mogu obi\u0107i i same prostore u kojima su se ti doga\u0111aji odvijali i u kojima se materijalni tragovi tog razdoblja i danas autenti\u010dno \u010duvaju.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Autori izlo\u017ebe<\/strong>: dr. sc. <strong>Ante Jur\u010devi\u0107<\/strong> (Arheolo\u0161ki muzej u Splitu), dr. sc. <strong>Maja Petrinec<\/strong> (Muzej hrvatskih arheolo\u0161kih spomenika), dr. sc. <strong>Vinicije B. Lupis<\/strong> (Institut za dru\u0161tvene znanosti Ivo Pilar), dr. sc. <strong>Jakov Vu\u010di\u0107<\/strong> (Arheolo\u0161ki muzej Zadar), doc. dr. sc. <strong>Ana Azinovi\u0107 Bebek<\/strong> (Hrvatski restauratorski zavod), prof. dr. sc. <strong>Kre\u0161imir Filipec<\/strong> (Filozofski fakultet u Zagrebu) i doc. dr. sc. <strong>Josip Vi\u0161nji\u0107<\/strong> (Filozofski fakultet u Puli).<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kustosica izlo\u017ebe<\/strong>: <strong>Ivana Banovac<\/strong> iz Arheolo\u0161kog muzeja u Splitu.<\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017eba se odr\u017eava pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Hrvatske biskupske konferencije, Splitsko-dalmatinske \u017eupanije i Grada Splita.<\/p>\n\n\n\n<p>Suorganizatori izlo\u017ebe su Riznica splitske katedrale, Muzej hrvatskih arheolo\u0161kih spomenika, Hrvatski restauratorski zavod, Arheolo\u0161ki muzej u Zagrebu, Arheolo\u0161ki muzej Zadar, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Dubrova\u010dki muzeji.<\/p>\n\n\n\n<p>Grafi\u010dki identitet izlo\u017ebe potpisuju <strong>Igor \u010caljku\u0161i\u0107<\/strong> i <strong>Oleg \u0160uran<\/strong>, dok dizajn postava potpisuje <strong>Studio Clinica<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017ebu prati bogati suvenirski program, a posebno isti\u010demo i suradnju sa <strong>\u0160kolom za dizajn, grafiku i odr\u017eivu gradnju &#8211; Split<\/strong> \u010diji su u\u010denici u sklopu me\u0111uinstitucionalnog pedago\u0161kog programa izradili i limitiranu seriju suvenira inspiriranih upravo spomenicima koji \u0107e biti prikazani na ovoj izlo\u017ebi.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Pozivamo vas na ovaj va\u017ean doga\u0111aj te da i sami otkrijete poveznicu Crkve i Kraljevstva \u2013 <\/strong><em><strong>Ecclesia et Regnum!<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.armus.hr\/doga%C4%91anja\/artmid\/1047\/articleid\/4144\/otvorenje-izlo%c5%bebe-%e2%80%9eecclesia-et-regnum-splitski-crkveni-sabori-925-i-928-godine%e2%80%9d\">https:\/\/www.armus.hr\/doga%C4%91anja\/artmid\/1047\/articleid\/4144\/otvorenje-izlo%c5%bebe-%e2%80%9eecclesia-et-regnum-splitski-crkveni-sabori-925-i-928-godine%e2%80%9d<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":50225,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-50224","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/AMS-WEB.jpg?fit=800%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53905,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53905","url_meta":{"origin":50224,"position":0},"title":"Arheolo\u0161ki muzej obilje\u017eava 180 godina postojanja projektom \u201ePredah u Lapidariju\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Premijerno izdanje novog projekta Arheolo\u0161kog Muzeja u Zagrebu poklon je svim gra\u0111anima, prilika za mir i trenutke opu\u0161tanja u strogom centru grada bez komercijalnih sadr\u017eaja u anti\u010dkom stilu Otkako je osnovan 1846. godine Arheolo\u0161ki muzej se prometnuo u jedno od najva\u017enijih regionalnih sredi\u0161ta prikupljanja, \u010duvanja i istra\u017eivanja arheolo\u0161ke ba\u0161tine. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":50224,"position":1},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53328,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53328","url_meta":{"origin":50224,"position":2},"title":"Me\u0111unarodni dan muzeja \u2013 \u201eMuzeji ujedinjuju podijeljeni svijet\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzeji diljem Hrvatske i svijeta obilje\u017eit \u0107e u ponedjeljak 18. svibnja 2026. raznolikim programima Me\u0111unarodni dan muzeja pod temom \u201eMuzeji ujedinjuju podijeljeni svijet\u201c s namjerom da zauzmu aktivniju ulogu u oblikovanju odr\u017eive budu\u0107nosti, djeluju\u0107i kao mostovi preko kulturnih, dru\u0161tvenih i geopoliti\u010dkih podjela. Nositelj manifestacije je Muzejski dokumentacijski centar (MDC) na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":50224,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":50224,"position":4},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":49679,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49679","url_meta":{"origin":50224,"position":5},"title":"Novi &#8220;Podravski zbornik&#8221; (br. 51, 2025) u duhu velikih obljetnica","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Muzej grada Koprivnice ve\u0107 tradicionalno, povodom Dana Grada, objavljuje i predstavlja Podravski zbornik \u2013 najdugovje\u010dniju ediciju ovog dijela Hrvatske. Od prvog broja 1975. godine, dosad je tiskano 50 izdanja, a od studenog u ruke \u010ditatelja je stigao i 51 broj. Uredni\u0161tvo pod vodstvom Vesne Per\u0161i\u0107 Kova\u010d radilo je u pro\u0161irenom\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50224","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=50224"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50224\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":50226,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50224\/revisions\/50226"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/50225"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=50224"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=50224"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=50224"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}