{"id":50204,"date":"2025-12-09T21:45:48","date_gmt":"2025-12-09T21:45:48","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50204"},"modified":"2025-12-09T21:45:48","modified_gmt":"2025-12-09T21:45:48","slug":"ciklus-tribina-u-lavirintu-i-gde-smo-sad","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50204","title":{"rendered":"Ciklus tribina \u201cU lavirintu\u201d: \u201cI, gde smo sad?\u201d"},"content":{"rendered":"\n

Muzej devedesetih, Beograd, 10. decembar 2025, 19h<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Godina za nama donela je zna\u010dajne promene u nekoliko zemalja biv\u0161e Jugoslavije, a ose\u0107aj krize se produbio. U Srbiji su studenti probudili ogromnu nadu, pokrenuli dru\u0161tvo, postavili klju\u010dna pitanja, ali se politi\u010dka promena nije dogodila. Da li nas o\u010dekuje u 2026? I ako da, kako?<\/p>\n\n\n\n

U Hrvatskoj je Tompsonov koncert podigao tepih pod koji se decenijama talo\u017ee ekstremno desne i usta\u0161ke ideje i akteri koji su tokom leta provalili u javnost, zabranili levo i antinacionalisti\u010dki orijentisane festivale, prikazivanje filmova, fizi\u010dki napadale manifestacije srpske kulture, ali i vi\u0111ene hrvatske intelektualce. Da li \u0107e se taj trend nastaviti? I s kakvim posledicama? U Bosni i Hercegovini je izgledalo da \u0107e sudskim odlukama biti poljuljan separatisti\u010dki re\u017eim Milorada Dodika, ali skidanje ameri\u010dkih sankcija vratilo je sve na po\u010detak. Ili nije? Crna Gora je upala u revizionisit\u010dku spiralu sa podizanjem spomenika kolaboracionisti i ratnom zlo\u010dincu Pavlu \u0110uri\u0161i\u0107u, \u0161to je o\u017eivelo duboke ideolo\u0161ke i identitarne podele u tom dru\u0161tvu. Nikakav pomak se nije dogodio u odnosima Srbije i Kosova. Tenzije se i dalje stvaraju. Do kada?<\/p>\n\n\n\n

Kona\u010dno, uloga Evropske unije u regionu nije sasvim jasna. Da li \u0107e pritisnuti vlastitu \u010dlanicu Hrvatsku zbog sada ve\u0107 po celoj Evropi poznate rehabilitacije i normalizacije ideja i simbolike vezanih uz NDH? Da li je EU \u010dula glas sa srpskih ulica i doista promenila odnos prema re\u017eimu Aleksandra Vu\u010di\u0107a? Da li ga gura ka prevremenim izborima ili joj i odugovla\u010denje odgovara? I, na kraju, kako sva ova pitanja izgledaju iz globalne perspektive s \u201cmirovnim\u201d incijativama Donalda Trampa u Palestini i Ukrajini i sna\u017enim rivalstvima velikih sila? <\/p>\n\n\n\n

O svemu tome razgovara\u0107e se u M90 \u2013 Muzeju devedesetih<\/em>, u sklopu tribine \u201cU lavirintu\u201d, 10. decembra u 19 sati, na kojoj u\u010destvuju Radina Vu\u010deti\u0107, istori\u010darka, glumac Goran Bogdan, pisac Vladimir Arsenijevi\u0107 i istori\u010darka Dubravka Stojanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Zbog limitiranog broja mesta, svi zainteresovani za tribinu svoju besplatnu ulaznicu mogu podi\u0107i na biletarnici Muzeja (Kneza Milo\u0161a 3) svakog dana u periodu od 10 do 20 \u010dasova.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/museum90.com\/event\/ciklus-tribina-u-lavirintu-i-gde-smo-sad<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":50205,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-50204","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/tribina-devedesete.png?fit=1200%2C700&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":50204,"position":0},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":26186,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26186","url_meta":{"origin":50204,"position":1},"title":"Kliofest 2021: Konferencija \u201cPROTIV historijskog revizionizma, ZA reviziju povijesnih spoznaja\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. svibnja 2021.","format":false,"excerpt":"PROTIV historijskog revizionizma, ZA reviziju povijesnih spoznaja naslov je konferencije planirane ove godine u okviru festivala Kliofest (odr\u017eat \u0107e se 12. svibnja izme\u0111u 11 i 14 sati), u sklopu projekta Histoire pour la libert\u00e9, koji financira Europska komisija iz programa \u201eEuropa za gra\u0111ane\u201c. Njezina je temeljna ideja upravo poticanje rasprave\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/ZG-histoire.jpg?fit=1024%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/ZG-histoire.jpg?fit=1024%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/ZG-histoire.jpg?fit=1024%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/ZG-histoire.jpg?fit=1024%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":50204,"position":2},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti – intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":53716,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53716","url_meta":{"origin":50204,"position":3},"title":"Radionica “Jugoslavenski modernizam u hrvatskoj kulturi sje\u0107anja”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iako su karakteristi\u010dan dio vizure mnogih hrvatskih gradova, o jugoslavenskim arhitektonskim postignu\u0107ima rijetko kada dublje promi\u0161ljamo, bilo zato \u0161to su proizvod jednog minulog vremena ili zato \u0161to njihov izgled ne izaziva jednostrano divljenje. Po\u017ear koji je zadesio zgradu nekada\u0161nje izdava\u010dke ku\u0107e Vjesnik, koja je za mnoge predstavljala simbol grada Zagreba,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":50204,"position":4},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54896,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54896","url_meta":{"origin":50204,"position":5},"title":"Igor Razum: Osvrt na Nolanovu “Odiseju”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Osvrt na Nolanovu Odiseju Odiseja Christophera Nolana \u2013 kino-hit ovoga ljeta \u2013 potaknula je mno\u0161tvo kritika i \u017eivopisne rasprave u stru\u010dnim krugovima. U tu \u0107u se raspravu uklju\u010diti i ja, prvo poku\u0161avaju\u0107i dati odre\u0111eni uvod u film i opus njegova redatelja, zatim svoj sud, dojam ili osje\u0107aj nakon gledanja filma,\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50204","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=50204"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50204\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":50206,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50204\/revisions\/50206"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/50205"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=50204"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=50204"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=50204"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}