{"id":5007,"date":"2017-06-23T17:28:02","date_gmt":"2017-06-23T17:28:02","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=5007"},"modified":"2017-06-23T17:28:02","modified_gmt":"2017-06-23T17:28:02","slug":"slovensko-izdanje-knjige-tito-i-i-s-goldsteina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5007","title":{"rendered":"Slovensko izdanje knjige \u201cTito\u201d I. i S. Goldsteina"},"content":{"rendered":"

Upravo je objavljen prijevod knjige \u201cTito\u201d (autori Ivo i Slavko Goldstein) na slovenski jezik.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Modrijan zalo\u017eba, d.o.o.<\/p>\n

Ljubljana<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Tito<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Ivo Goldstein, Slavko Goldstein<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

prevod: Maja Novak in Andrej E. Skubic<\/p>\n

naslovnica: Bla\u017e Hribar (fotografija Yousuf Karsh)<\/p>\n

strani: 1072<\/p>\n

izid: 24. 5. 2017<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga Tito<\/em> je nova biografija dosmrtnega predsednika druge Jugoslavije. Napisala sta jo hrva\u0161ka zgodovinarja \u2013 o\u010de in sin \u2013 Slavko in Ivo Goldstein.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Po eni strani sku\u0161ata z dolo\u010dene \u010dasovne razdalje pokazati legendarnega \u010dloveka v njegovih \u0161tevilnih podobah. Izogibata se \u010dedalje pogostej\u0161i stereotipizaciji, ki mnoge avtorje podobnih besedil dandanes zapeljuje bodisi v idolatrijo, cel\u00f3 hagiografijo, bodisi v demonizacijo. Delo prikazuje Josipa Broza v razli\u010dnih obdobjih njegovega \u017eivljenja, hkrati pa sistemati\u010dno demistificira Titov \u203alik in zasluge\u2039. Kot vsak posameznik je imel tudi on \u0161tevilne odlike in napake, in hrva\u0161ka avtorja ne \u0161tedita z osvetljevanjem prav vseh. Cilj je torej verodostojna kronolo\u0161ka predstavitev obravnavane osebnosti od rojstva do smrti (in \u0161e nekaj dosedanjih desetletij po njej).<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Ker bo to gotovo za marsikoga intrigantno \u010dtivo, je zanimivo \u017ee v opisanem smislu, ni pa to vse. Avtorja namre\u010d vzporedno slikata tudi zgodovino dru\u017ebe, okolja, \u203aZahodnega Balkana\u2039 oziroma dr\u017eavnih nadstavb cele palete dru\u017ebenih tvorb: od zadnjih zdihljajev \u010drno-\u017eolte monarhije prek prve, Kraljevine Jugoslavije treh konstitutivnih narodov do Titovega \u203a\u017eivljenjskega dela\u2039, socialisti\u010dne federativne Jugoslavije. Pomembno vlogo imata pri tem veliki svetovni vojni 20. stoletja, predvsem in izrazito seveda druga, v kateri je Tito z NOB-jem kot vojskovodja popeljal jugoslovanske narode izpod jarma fa\u0161izma.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

V jugoslovanskih dru\u017ebah je bilo takih sunkov ve\u010d kot dovolj, kar med drugim zgovorno pove ocena enega od hrva\u0161kih kritikov, da je Josip Broz za Hrvate do dana\u0161njega \u010dasa postal \u203auni\u010devalec Hrvatov\u2039, za Srbe \u203austa\u0161\u2039, za pre\u0161tevilne \u2013 tudi na Slovenskem in drugod \u2013 pa tako ali tako \u203avrhovni zlo\u010dinski komunajzar\u2039. Da bi se bilo na neki na\u010din mogo\u010de s\u010dasoma tudi znebiti tovrstnih mno\u017ei\u010dnih \u010dustvenih obkladanj z vsemi nam znanimi vzdevki, je ne nazadnje iskreni namen nove biografije Tito<\/em>.<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.modrijan.si\/Knjizni-program\/Knjizni-program\/Knjige\/biografije\/Tito<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":5008,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-5007","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/06\/Tito_bookfull.jpg?fit=140%2C202&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54049,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54049","url_meta":{"origin":5007,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige \u201ePodno Li\u010dke Plje\u0161ivice: Zavalje kao zavi\u010daj oblikovan granicom\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"12. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Udruga Podplje\u0161evi\u010dki grani\u010dari i Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar S osobitim zadovoljstvom pozivaju Vas na predstavljanje knjige Podno Li\u010dke Plje\u0161ivice: Zavalje kao zavi\u010daj oblikovan granicom \u2013 pam\u0107enje, identitet i svakodnevica u uspomenama Luke Marjanovi\u0107a i Petra \u017dagara koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 16. lipnja 2026. u 12 sati, u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-Podno-Licke-Pljesivice.webp?fit=1000%2C667&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-Podno-Licke-Pljesivice.webp?fit=1000%2C667&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-Podno-Licke-Pljesivice.webp?fit=1000%2C667&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-Podno-Licke-Pljesivice.webp?fit=1000%2C667&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":5007,"position":1},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":5007,"position":2},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53378,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53378","url_meta":{"origin":5007,"position":3},"title":"“Kali Sara”: Poziv za sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Savez Roma u Republici Hrvatskoj \u201cKALI SARA\u201d poziva na sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u koja se odr\u017eava u sklopu me\u0111unarodnog projekta \"Osna\u017eivanje mladih kroz povijest\", usmjerenog na dublje razumijevanje triju mra\u010dnih doga\u0111aja 20. stolje\u0107a: Holokausta, ratnog genocida nad Romima (Samudaripena) i genocida u Srebrenici. Ljetna \u0161kola -\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53092,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53092","url_meta":{"origin":5007,"position":4},"title":"Promocija knjige Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d u Glini","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 13. maja 2026. u 18 sati u Srpskom kulturnom centru \u201cJosif Runjanin\u201d u Glini odr\u017eava se promocija znanstvene monografije Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d. Knjigu \u0107e predstaviti prof. dr. Ivo Goldstein, povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, politolog Ilija Rani\u0107 i autor.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53212,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53212","url_meta":{"origin":5007,"position":5},"title":"Kliofest 2026: Odr\u017eana promocija knjige “Historija, kritika, politika: izabrani spisi\u201d Milana Durmana","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu ovogodi\u0161njeg, 13. izdanja Kliofesta \u2013 festivala povijesti, u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu odr\u017eana je 8. svibnja 2026. promocija knjige \u201cMilan Durman. Historija, kritika, politika: izabrani spisi\u201d. O knjizi su govorili Nikola Vukobratovi\u0107, Enis Zebi\u0107, \u010cedomir Vi\u0161nji\u0107 i Bo\u017eo Kova\u010devi\u0107, otvaraju\u0107i teme relevantnosti izabranih tekstova, njihova zna\u010daja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/13-kliofest-Prosvjeta.jpg?fit=1200%2C480&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/13-kliofest-Prosvjeta.jpg?fit=1200%2C480&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/13-kliofest-Prosvjeta.jpg?fit=1200%2C480&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/13-kliofest-Prosvjeta.jpg?fit=1200%2C480&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/13-kliofest-Prosvjeta.jpg?fit=1200%2C480&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5007","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5007"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5007\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5009,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5007\/revisions\/5009"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5008"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5007"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5007"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5007"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}