{"id":5007,"date":"2017-06-23T17:28:02","date_gmt":"2017-06-23T17:28:02","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=5007"},"modified":"2017-06-23T17:28:02","modified_gmt":"2017-06-23T17:28:02","slug":"slovensko-izdanje-knjige-tito-i-i-s-goldsteina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5007","title":{"rendered":"Slovensko izdanje knjige \u201cTito\u201d I. i S. Goldsteina"},"content":{"rendered":"<p>Upravo je objavljen prijevod knjige \u201cTito\u201d (autori Ivo i Slavko Goldstein) na slovenski jezik.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Modrijan zalo\u017eba, d.o.o.<\/p>\n<p>Ljubljana<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em><strong>Tito<\/strong><\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ivo Goldstein, Slavko Goldstein<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>prevod: Maja Novak in Andrej E. Skubic<\/p>\n<p>naslovnica: Bla\u017e Hribar (fotografija Yousuf Karsh)<\/p>\n<p>strani: 1072<\/p>\n<p>izid: 24. 5. 2017<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Knjiga <em>Tito<\/em> je nova biografija dosmrtnega predsednika druge Jugoslavije. Napisala sta jo hrva\u0161ka zgodovinarja \u2013 o\u010de in sin \u2013 Slavko in Ivo Goldstein.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Po eni strani sku\u0161ata z dolo\u010dene \u010dasovne razdalje pokazati legendarnega \u010dloveka v njegovih \u0161tevilnih podobah. Izogibata se \u010dedalje pogostej\u0161i stereotipizaciji, ki mnoge avtorje podobnih besedil dandanes zapeljuje bodisi v idolatrijo, cel\u00f3 hagiografijo, bodisi v demonizacijo. Delo prikazuje Josipa Broza v razli\u010dnih obdobjih njegovega \u017eivljenja, hkrati pa sistemati\u010dno demistificira Titov \u203alik in zasluge\u2039. Kot vsak posameznik je imel tudi on \u0161tevilne odlike in napake, in hrva\u0161ka avtorja ne \u0161tedita z osvetljevanjem prav vseh. Cilj je torej verodostojna kronolo\u0161ka predstavitev obravnavane osebnosti od rojstva do smrti (in \u0161e nekaj dosedanjih desetletij po njej).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ker bo to gotovo za marsikoga intrigantno \u010dtivo, je zanimivo \u017ee v opisanem smislu, ni pa to vse. Avtorja namre\u010d vzporedno slikata tudi zgodovino dru\u017ebe, okolja, \u203aZahodnega Balkana\u2039 oziroma dr\u017eavnih nadstavb cele palete dru\u017ebenih tvorb: od zadnjih zdihljajev \u010drno-\u017eolte monarhije prek prve, Kraljevine Jugoslavije treh konstitutivnih narodov do Titovega \u203a\u017eivljenjskega dela\u2039, socialisti\u010dne federativne Jugoslavije. Pomembno vlogo imata pri tem veliki svetovni vojni 20. stoletja, predvsem in izrazito seveda druga, v kateri je Tito z NOB-jem kot vojskovodja popeljal jugoslovanske narode izpod jarma fa\u0161izma.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>V jugoslovanskih dru\u017ebah je bilo takih sunkov ve\u010d kot dovolj, kar med drugim zgovorno pove ocena enega od hrva\u0161kih kritikov, da je Josip Broz za Hrvate do dana\u0161njega \u010dasa postal \u203auni\u010devalec Hrvatov\u2039, za Srbe \u203austa\u0161\u2039, za pre\u0161tevilne \u2013 tudi na Slovenskem in drugod \u2013 pa tako ali tako \u203avrhovni zlo\u010dinski komunajzar\u2039. Da bi se bilo na neki na\u010din mogo\u010de s\u010dasoma tudi znebiti tovrstnih mno\u017ei\u010dnih \u010dustvenih obkladanj z vsemi nam znanimi vzdevki, je ne nazadnje iskreni namen nove biografije <em>Tito<\/em>.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.modrijan.si\/Knjizni-program\/Knjizni-program\/Knjige\/biografije\/Tito\">http:\/\/www.modrijan.si\/Knjizni-program\/Knjizni-program\/Knjige\/biografije\/Tito<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":5008,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-5007","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/06\/Tito_bookfull.jpg?fit=140%2C202&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54809,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54809","url_meta":{"origin":5007,"position":0},"title":"Tribina o doga\u0111anjima prije, tokom i nakon ustanka u Srbu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 27. srpnja 2026. u 19.15 sati u Srbu \u0107e - povodom obilje\u017eavanja Dana ustanka naroda Hrvatske - biti odr\u017eana tribina o doga\u0111anjima prije, tokom i nakon ustanka u Srbu. Sudjeluju: Milan Radanovi\u0107 (moderator) te Igor Mrkalj i Ivo Goldstein. Tribina \u0107e biti u\u017eivo preno\u0161ena putem Facebook profila SNV-a.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SNV_Srb_2026.jpg?fit=1200%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SNV_Srb_2026.jpg?fit=1200%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SNV_Srb_2026.jpg?fit=1200%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SNV_Srb_2026.jpg?fit=1200%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SNV_Srb_2026.jpg?fit=1200%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54994,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54994","url_meta":{"origin":5007,"position":1},"title":"Slavko Janevski, &#8220;Deponij&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Vje\u010dna pri\u010da o zava\u0111enoj bra\u0107i osnovni je okvir radnje u Deponiju, posljednjem romanu makedonskog klasika Slavka Janevskog. No osim drame podijeljene obitelji, koja se odvija u Kukulinu, mitskom selu autorova opusa i makedonske knji\u017eevnosti, roman otvara i mnoge druge teme, kao \u0161to su iseljavanje stanovni\u0161tva, propadanje sela, zablude patrijarhalne kulture\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54049,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54049","url_meta":{"origin":5007,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige \u201ePodno Li\u010dke Plje\u0161ivice: Zavalje kao zavi\u010daj oblikovan granicom\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"12. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Udruga Podplje\u0161evi\u010dki grani\u010dari i Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar S osobitim zadovoljstvom pozivaju Vas na predstavljanje knjige Podno Li\u010dke Plje\u0161ivice: Zavalje kao zavi\u010daj oblikovan granicom \u2013 pam\u0107enje, identitet i svakodnevica u uspomenama Luke Marjanovi\u0107a i Petra \u017dagara koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 16. lipnja 2026. u 12 sati, u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-Podno-Licke-Pljesivice.webp?fit=1000%2C667&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-Podno-Licke-Pljesivice.webp?fit=1000%2C667&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-Podno-Licke-Pljesivice.webp?fit=1000%2C667&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-Podno-Licke-Pljesivice.webp?fit=1000%2C667&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":24470,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=24470","url_meta":{"origin":5007,"position":3},"title":"Tomislav \u0160tuka &#8211; o knjizi &#8211; William Klinger i Denis Kulji\u0161, &#8220;Titov tajni imperij&#8221;, 2019.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. sije\u010dnja 2021.","format":false,"excerpt":"William Klinger i Denis Kulji\u0161, Titov tajni imperij, Slu\u017ebeni glasnik, Beograd 2019., 727 str. Me\u0111u historiografskim i publicisti\u010dkim radovima koji se bave \u017eivotom Josipa Broza Tita objavljenim nakon raspada Jugoslavije (Ridley, Goldstein, Pavlowitch, Pirjevec, Simi\u0107, Despot\u2026), knjige W. Klingera i D. Kulji\u0161a Tito: Neispri\u010dane pri\u010de i Titov tajni imperij svakako\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55817","url_meta":{"origin":5007,"position":4},"title":"Nova istra\u017eivanja jugoslovenske pro\u0161losti: perspektive sa postjugoslovenskog prostora 2. Tematski zbornik","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru programa tre\u0107eg skupa ,,Istorija Jugoslavije: perspektive mladih istra\u017eiva\u010da sa postjugoslovenskog prostora\" odr\u017eana je i promocija zbornika radova ,,Nova istra\u017eivanja jugoslovenske pro\u0161losti: perspektive sa postjugoslovenskog prostora 2. Tematski zbornik\u201d, koji su uredili Ognjen Tomi\u0107, Ana Radakovi\u0107, Nikola Koneski (Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, 2026). Promocija je odr\u017eana 30.\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/istrazivanja-jugoslavije-druga-knjiga.jpg?fit=575%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/istrazivanja-jugoslavije-druga-knjiga.jpg?fit=575%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/istrazivanja-jugoslavije-druga-knjiga.jpg?fit=575%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54550,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54550","url_meta":{"origin":5007,"position":5},"title":"Mislav Gabelica, &#8220;SVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kao 53. knjiga Biblioteke STUDIJE Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je studija dr. sc. Mislava Gabelice SVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.) Mislav GabelicaSVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.)Biblioteka Studije. \u2013 Knjiga 53.Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo PilarZagreb, 2026. \u2013 216 str.ISBN 978-953-8404-52-8 Sadr\u017eaj Uvod Obiteljske\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5007","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5007"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5007\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5009,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5007\/revisions\/5009"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5008"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5007"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5007"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5007"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}