{"id":50047,"date":"2025-12-01T22:00:37","date_gmt":"2025-12-01T22:00:37","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50047"},"modified":"2025-12-01T22:00:37","modified_gmt":"2025-12-01T22:00:37","slug":"nenad-rizvanovic-zadnja-posta-osijek","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50047","title":{"rendered":"Nenad Rizvanovi\u0107, \u201eZadnja po\u0161ta Osijek\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>\u201eNenad Rizvanovi\u0107 zida novi grad, sagda\u0161nji i negda\u0161nji istovremeno. Vje\u0161to i zavodljivo spaja dijelove povijesti, pri\u010da, intriga, stvaraju\u0107i zabavnu, a povremeno i posve izma\u0161tanu essekersku cjelinu. Ruku pod ruku s glavnim junakom Lavoslavom Krausom, kroz burna doga\u0111anja 20. stolje\u0107a prolaze dadaisti, Filakovac, Krle\u017ea, \u010caruga, Mustafa Golubi\u0107, Gregor von Rezzori, Jeanne Moreau i mnogi drugi. Vrijedno je pro\u010ditati ovaj roman, jer koliko sutra, iz Zagreba, \u010cernovica, Pe\u0161te, Beograda, Venecije, svejedno odakle, valja opet krenuti put zadnje po\u0161te, u Osijek.\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u2014 Nedim Tanovi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Roman<em> Zadnja po\u0161ta Osijek<\/em> neobi\u010dna je pikareska jednoga antiheroja koji pripovijedaju\u0107i svoj \u017eivot \u2013 biografiju kojoj dakako ne treba sasvim vjerovati \u2013 pripovijeda zapravo osje\u010dko dvadeseto stolje\u0107e, ali i ono slavonsko, hrvatsko, austrougarsko i jugoslavensko.<\/p>\n\n\n\n<p>Najve\u0107a vrijednost ovoga romana le\u017ei u njegovom stilu i njegovom posebnom elementu: sasvim neusiljenom jeziku. Ova proza od po\u010detka, pogotovo u usporedbi s optere\u0107eno\u0161\u0107u pravilima sintakse i rje\u010dnika doma\u0107ih pisaca, stvara osje\u0107aj pripovjeda\u010da i likova koji govore prirodno i slobodno. Iako je ta prirodnost iluzija, vje\u0161tina pisca u tome je da u\u010dini pripovijedanje i govor likova prirodnim i nesputanim \u2013 od dijaloga, unutarnjih monologa preko svjedo\u010danstava koja su na granici kakvog zapisa ili transkripta govora poludjelog kaziva\u010da i modernisti\u010dke groteske, do misli junakinje i reminiscencije o bitkama u Prvom svjetskom ratu na boji\u0161nicama europskog Istoka.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor uzima mnoge slobode u stilskim izborima, pogotovo onima vezanima za jezik i rje\u010dnik, slobode kakve se rijetko vide u doma\u0107oj knji\u017eevnosti. Njegovi Slavonci zvu\u010de uvjerljivo upravo radi toga \u0161to autor skida i dokida ograni\u010denja u jeziku, ona leksi\u010dka i sintakti\u010dka iznad svega, redukcije koje je najve\u0107im dijelom nametnula ideologija. Jezi\u010dni standard drugoga vremena, dijalektalizmi, \u201e\u0161vapski\u201c, \u201e\u0161oka\u010dki\u201c, \u201eisto\u010dni\u201c, idiomatski izrazi, slavonska ikavica i ekavica, posu\u0111enice, govor grada, kolokvijalizmi, sve se to mije\u0161a u to\u010dki u kojoj pripovjeda\u010d poku\u0161ava objediniti i svoj jezik, diskurs, stavove, misli i vlastitu povijest, koja se odvija kroz onu op\u0107u, politi\u010dku i, na\u017ealost, povijest sukoba, ratova, mr\u017enji i nesporazuma bliskih.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Nenad Rizvanovi\u0107 (Osijek, 1968.) Zavr\u0161io je studij hrvatskog jezika i knji\u017eevnost i ju\u017enoslavenske knji\u017eevnosti na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu te doktorski studij Dru\u0161tvo znanja i prijenos informacija na Filozofskom fakultetu u Zadru. Knji\u017eevnu kritiku i prozu objavljuje od 1985. Ure\u0111ivao je novina i \u010dasopisa, tribinu Knji\u017eevni petak i Festival A. knji\u017eevnosti. Danas radi kao urednik u nakladni\u010dkoj ku\u0107i. Dosada je objavio slijede\u0107e autorske knjige; Trg Lava Mirskog (2001), Dan i jo\u0161 jedan (2003), Zemlja ple\u0161e ( 2006), Sat pjevanja (2009.), Valceri iz Translatanije (2018.) i Longplej (2020.).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Nakladnik: Naklada Ljevak<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 187<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2025.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.ljevak.hr\/nenad-rizvanovic\/35769-zadnja-posta-osijek.html\">https:\/\/www.ljevak.hr\/nenad-rizvanovic\/35769-zadnja-posta-osijek.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":50048,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-50047","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/zadnja-posta-osijek.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52675,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52675","url_meta":{"origin":50047,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige Luke Peji\u0107a &#8220;U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa&#8221; u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 30. travnja 2026.\u00a0u\u00a019.00 sati\u00a0u Klubu knji\u017eare Nova\u00a0(Trg Ante Star\u010devi\u0107a 4, Osijek) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje nove knjige Luke Peji\u0107a U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa (DAF, 2025.). Uz autora o knjizi \u0107e govoriti recenzent i povjesni\u010dar Nikola Toma\u0161egovi\u0107 te povjesni\u010darka Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107. Razgovor \u0107e moderirati doktorandica\u00a0Valentina Kezi\u0107.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":50047,"position":1},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":50047,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52688,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52688","url_meta":{"origin":50047,"position":3},"title":"Eleonora Naxidou and Yura Konstantinova \u201eBalkan Perspectives of Europe: Between East and West\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Through the lens of the Balkan nations, this volume makes a valuable and significant contribution to the fields of European and Southeast European studies by reconsidering the East\/West dichotomy \u2013 both in terms of the Orient\u2013Occident divide and the Eastern\u2013Western Europe binary. Balkan Perspectives of Europe focuses on concepts of\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Balkan-Perspectives-of-Europe-Between-East-and-West.jpg?fit=350%2C525&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":50047,"position":4},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":50047,"position":5},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50047","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=50047"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50047\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":50049,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50047\/revisions\/50049"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/50048"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=50047"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=50047"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=50047"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}