{"id":49968,"date":"2025-11-27T22:03:46","date_gmt":"2025-11-27T22:03:46","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49968"},"modified":"2025-11-27T22:03:46","modified_gmt":"2025-11-27T22:03:46","slug":"andrej-kurkov-sive-pcele","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49968","title":{"rendered":"Andrej Kurkov, \u201eSive p\u010dele\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Izdava\u010d: Edicije Bo\u017ei\u010devi\u0107 2022.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor: Andrej Kurkov<\/p>\n\n\n\n<p>Prevoditelj: Kristijan Pokle\u010dki<\/p>\n\n\n\n<p>Urednica: Sarah Duspara<\/p>\n\n\n\n<p>Ovitak: Iva Mandi\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Lektura: Edicije Bo\u017ei\u010devi\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 397<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>P\u010delar Sergej i njegov susjed Pa\u0161ka 2014. godine jedini su preostali stanovnici Male Starogradovke, malenog sela u Donjecku smje\u0161tena u sivu zonu, izme\u0111u ukrajinske i separatisti\u010dke vojske. Dvojica prijatelja-neprijatelja poku\u0161avaju odr\u017eavati \u017eivot u selu bez struje, po\u0161te i vijesti, s ograni\u010denim zalihama hrane, uz neprestane zvukove granatiranja nadaju\u0107i se da \u0107e rat jednog dana zavr\u0161iti te da \u0107e se ostali stanovnici vratiti. Jedini u\u017eitak i bliskost Sergeju pru\u017eaju p\u010dele. Poku\u0161avaju\u0107i im osigurati idealne uvjete za rad napustit \u0107e Pa\u0161ku i potra\u017eiti mirnije predjele. Njegova naivnost i dobro\u0107udnost dovest \u0107e ga u brojne komplicirane situacije s vojnicima, novinarima i civilima, a zavr\u0161it \u0107e i na okupiranom Krimu u dru\u0161tvu Tatara.<\/p>\n\n\n\n<p>Kurkov ovim romanom potvr\u0111uje svoj status jednog od najboljih suvremenih pisaca ponudiv\u0161i nam pri\u010du o zaboravljenim ljudima rata i postaviv\u0161i nam pitanje: \u0161to je zapravo dom i kada to prestaje biti? \u201eSive p\u010dele\u201c do\u017eivjele su ogromnu pozornost knji\u017eevne javnosti, nominirane su za presti\u017eu nagradu Dublin Literary Award i dosad su prevedene na vi\u0161e od 20 svjetskih jezika.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Odjednom su se iz daljine za\u010dule detonacije. Zatim su se \u010dule sve bli\u017ee i bli\u017ee, postajale su sve glasnije i glasnije, uznemiravale su Sergeji\u010da koji je spavao na ko\u0161nicama. Slu\u0161aju\u0107i te detonacije, p\u010dele su postale nervozne i po\u010dele su ja\u010de zujati u ko\u0161nicama. Sergeji\u010d je osjetio kako se ko\u0161nice zagrijavaju, kako mu vru\u0107ina udara u le\u0111a. Okrenuo se na bok, no taj polo\u017eaj nije mu se svidio, pa je legao na trbuh. Stao je trbuhom i prsima oslu\u0161kivati p\u010dele. A detonacije su bile sve glasnije i glasnije, sve bli\u017ee i bli\u017ee. Kao da vi\u0161e nisu odjekivale u snu, ve\u0107 iznad sna, iznad vo\u0107njaka, iznad svijeta.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Sergeji\u010d se tada ponovo okrenuo na le\u0111a. Bilo mu je \u017eao \u0161to detonacije tjeraju san. Poku\u0161ao se uhvatiti za taj san, ostati u njemu, no utekao mu je! Otvorio je o\u010di, i na nebu iznad njega zaplesala je aurora borealis koju nikada nije vidio, iskrila je u svim mogu\u0107im bojama osim crne i bijele.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; \u2013 Vatromet! \u2013 zaklju\u010dio je zaprepa\u0161teno.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Odjednom je pokraj sebe osjetio ne\u010dije prisustvo. Okrenuo je glavu prema tom entitetu i ugledao Pa\u0161ku, svojeg neprijatelja-prijatelja.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; \u2013 \u0160to je to? \u2013 pitao je Pa\u0161ku.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; \u2013 Pobjeda! \u2013 rekao je ovaj veselo. \u2013 Pobjeda!<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; \u2013 A tko je pobijedio? \u2013 pitao je Sergeji\u010d i ukipio se od straha, gledaju\u0107i kako vatre jo\u0161 jednog vatrometnog plotuna padaju s neba na njega. Od straha se priljubio le\u0111ima uz le\u017eaj.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; No vatre su se ugasile i nisu doletjele do njega.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; \u2013 Ne znam, \u2013 odgovorio je Pa\u0161ka. \u2013 To nije ni va\u017eno! Va\u017eno je da je pobjeda! Da je kraj rata!<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eNegdje izme\u0111u realizma i sna, Andrej Kurkov napisao je sjajan, apsurdan, filozofski roman o nesre\u0111enosti svijeta i o bratstvu malog \u010dovjeka i p\u010dele.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Sophie Joubert \/ <em>L\u2019Humanit\u00e9<\/em>, Saint-Denis<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eRoman <em>Sive p\u010dele <\/em>nu\u017ena je lektira u ratno vrijeme. Jer knji\u017eevnost je protuotrov barbarizmu i bezna\u0111u.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Philippe Chevilley \/ <em>Les Echos<\/em>, Paris<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eIzme\u0111u politi\u010dke basne i tra\u010daka bukoli\u010dke filozofije, ova predivna knjiga govori najvi\u0161e o tome koliko gubi cijelo \u010dovje\u010danstvo svaki put kada je u pitanju rat.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Jacques Lindecker \/ <em>L\u2019Alsace<\/em>, Mulhouse<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Andrej Kurkov<\/strong> (1961.) ukrajinski je pisac ro\u0111en u okolici Sankt Petersburga. Pi\u0161e na ruskom i ukrajinskom. Studirao je na Institutu za strane jezike u Kijevu. Neko je vrijeme radio kao novinar. Vojnu je slu\u017ebu odslu\u017eio kao zatvorski \u010duvar u Odesi. Radio je kao filmski kamerman, a zatim je i sam po\u010deo pisati scenarije, uklju\u010duju\u0107i i one za vlastita djela. Autor je 19 romana i desetak knjiga za djecu. Na hrvatskom su mu objavljeni romani \u201eDobri an\u0111eo smrti\u201c (V.B.Z., 2003.), \u201ePre\u017eivjeti s pingvinom\u201c (Edicije Bo\u017ei\u010devi\u0107, 2005.), \u201eVrtlar iz O\u010dakova\u201c (Edicije Bo\u017ei\u010devi\u0107, 2016.) i \u201eZakon pu\u017ea\u201c (Edicije Bo\u017ei\u010devi\u0107, 2018.). \u201ePre\u017eivjeti s pingvinom\u201c njegov je najve\u0107i knji\u017eevni uspjeh, koji ga je pretvorio u naj\u010ditanijeg ukrajinskog pisca izvan domovine i jednog od naj\u010ditanijih suvremenih pisaca koji pi\u0161u na ruskom jeziku uop\u0107e. Njegovi romani prevedeni su na 37 jezika i objavljeni u 65 zemalja. Aktivan je \u010dlan me\u0111unarodnog PEN-a.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-edicije-bo-i-evi wp-block-embed-edicije-bo-i-evi\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"OcYztSvEdH\"><a href=\"https:\/\/www.edicije-bozicevic.com\/katalog\/sivepcele\/\">Sive p\u010dele<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Sive p\u010dele&#8221; &#8212; Edicije Bo\u017ei\u010devi\u0107\" src=\"https:\/\/www.edicije-bozicevic.com\/katalog\/sivepcele\/embed\/#?secret=dsQ5La5Q8G#?secret=OcYztSvEdH\" data-secret=\"OcYztSvEdH\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":49969,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-49968","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Kurkov-sive-pcele-naslovnica-web.jpg?fit=476%2C724&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52801,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52801","url_meta":{"origin":49968,"position":0},"title":"Okrugli stol \u201eSarajevski atentat \u2013 \u010dinjenice, interpretacije, odjeci\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na okrugli stol \u201eSarajevski atentat \u2013 \u010dinjenice, interpretacije, odjeci\u201d, koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u srijedu 6. svibnja, s po\u010detkom u 17 sati. U raspravi \u0107e sudjelovati Husnija Kamberovi\u0107, Stjepan Matkovi\u0107, Andrej Rahten i Dubravka Stojanovi\u0107,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Atentat-u-Sarajevu-Kliofest-2026.jpg?fit=1024%2C576&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Atentat-u-Sarajevu-Kliofest-2026.jpg?fit=1024%2C576&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Atentat-u-Sarajevu-Kliofest-2026.jpg?fit=1024%2C576&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Atentat-u-Sarajevu-Kliofest-2026.jpg?fit=1024%2C576&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53905,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53905","url_meta":{"origin":49968,"position":1},"title":"Arheolo\u0161ki muzej obilje\u017eava 180 godina postojanja projektom \u201ePredah u Lapidariju\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Premijerno izdanje novog projekta Arheolo\u0161kog Muzeja u Zagrebu poklon je svim gra\u0111anima, prilika za mir i trenutke opu\u0161tanja u strogom centru grada bez komercijalnih sadr\u017eaja u anti\u010dkom stilu Otkako je osnovan 1846. godine Arheolo\u0161ki muzej se prometnuo u jedno od najva\u017enijih regionalnih sredi\u0161ta prikupljanja, \u010duvanja i istra\u017eivanja arheolo\u0161ke ba\u0161tine. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53930,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53930","url_meta":{"origin":49968,"position":2},"title":"Promocija knjige &#8220;Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akademija likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu organizira promociju knjige Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo (Palgrave Macmillan, 2025) \u010dija je autorica Ewa Anna Kumelowski. Knjiga objedinjuje doktorsko istra\u017eivanje posve\u0107eno vizuelnim umjetnostima u periodu opsade Sarajeva (1992-1995). O knjizi \u0107e govoriti Xavier Bougarel, Ewa Anna Kumelowski,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53176,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53176","url_meta":{"origin":49968,"position":3},"title":"Spomen-\u0161etnja \u201cZagreb u otporu 1941.-1945.\u201d &#8211; poziv za prijavu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Spomen-\u0161etnja Donjim gradom kojom se komemorira otpor zagreba\u010dkih ilegalaca, odr\u017eat \u0107e se u subotu, 16. svibnja 2026. Kre\u0107e se u 17 sati od Botani\u010dkog vrta u Runjaninovoj. Cilj \u0161etnje je prikazati neke od hrabrih akcija koje su \u010dinili partizani u Zagrebu tijekom drugog svjetskog rata kroz vo\u0111enu turu, audio materijale\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zagreb-u-otporu.png?fit=449%2C483&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52651","url_meta":{"origin":49968,"position":4},"title":"Promocija knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knji\u017eevni korner poziva na promociju knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d koja \u0107e se odr\u017eati u srijedu, 29. aprila 2026. u 18 sati u Evropskoj ku\u0107i kulture i nacionalnih manjina (Austrijska ku\u0107a) u Sarajevu. Na promociji \u0107e govoriti Mirsad Sijari\u0107, Ema Mazrak i autor, a moderirat \u0107e Nikola\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52675,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52675","url_meta":{"origin":49968,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige Luke Peji\u0107a &#8220;U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa&#8221; u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 30. travnja 2026.\u00a0u\u00a019.00 sati\u00a0u Klubu knji\u017eare Nova\u00a0(Trg Ante Star\u010devi\u0107a 4, Osijek) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje nove knjige Luke Peji\u0107a U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa (DAF, 2025.). Uz autora o knjizi \u0107e govoriti recenzent i povjesni\u010dar Nikola Toma\u0161egovi\u0107 te povjesni\u010darka Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107. Razgovor \u0107e moderirati doktorandica\u00a0Valentina Kezi\u0107.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49968","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=49968"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49968\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":49970,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49968\/revisions\/49970"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/49969"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=49968"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=49968"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=49968"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}