{"id":49787,"date":"2025-11-21T21:25:19","date_gmt":"2025-11-21T21:25:19","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49787"},"modified":"2025-12-19T23:15:16","modified_gmt":"2025-12-19T23:15:16","slug":"mario-simunkovic-prikaz-knjige-sibel-roller-putnik-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49787","title":{"rendered":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Sibel Roller, \u201ePutnik. Memoari moga oca iz Jasenovca\u201c, 2025."},"content":{"rendered":"\n

Sibel Roller, Putnik<\/em>. Memoari moga oca iz Jasenovca<\/em>, preveo s engleskog Ivo Goldstein, Profil knjiga i \u017didovska vjerska zajednica Bet Israel u Hrvatskoj, Zagreb 2025, 317 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Knjiga Putnik<\/em>, <\/em>podnaslova Memoari moga oca iz Jasenovca <\/em>autorice Sibel Roller jedinstven je hibridni \u017eanrovski spoj memoara, obiteljske kronike, povijesne rekonstrukcije i emotivne potrage za identitetom. U hrvatskom je izdanju knjiga objavljena 2025. godine, a izvornik pod naslovom The Rooster: Discovering My Father\u2019s Memories from the Jasenovac Concentration Camp<\/em> 2024. godine. Sredi\u0161nja okosnica knjige je lik autori\u010dinog oca, Dragana Rollera, ljevi\u010dara, studenta medicine u Zagrebu i pripadnika narodnooslobodila\u010dkog pokreta od 1941. godine. Uhi\u0107en je u studenom 1941. godine zbog posjedovanja ilegalnog materijala i komunizma, pa je 13. prosinca predan Pokretnom prijekom sudu u Zagrebu odakle je 9. sije\u010dnja 1942. godine vra\u0107en, zatim predan usta\u0161kom redarstvu u Zagrebu i naposljetku 18. velja\u010de 1942. godine interniran u koncentracijski logor Jasenovac. Kazna od tri mjeseca produ\u017eila se na to\u010dno tri godine, zbog \u010dega je od 18. velja\u010de 1942. do 18. velja\u010de 1945. godine bio zato\u010denik koncentracijskog logora Jasenovac.<\/p>\n\n\n\n

Njegova k\u0107i Sibel Roller slu\u010dajno je otkrila o\u010deve memoarske zapise u spremi\u0161tu njihovog zagreba\u010dkog stana, poludovr\u0161eni autobiografski tekst i poeziju, zapise skrivene pola stolje\u0107a otkako su napisani. Taj je pronalazak bio okida\u010d za njezino vi\u0161egodi\u0161nje istra\u017eiva\u010dko putovanje u obiteljsku povijest i bavljenje traumati\u010dnom povije\u0161\u0107u Jasenovca.<\/p>\n\n\n\n

Knjiga se mo\u017ee \u010ditati na nekoliko razina: kao intimna pri\u010da o ocu koji nikad nije govorio o logoru, kao povijesni dokument o predratnom Zagrebu i studentskom pokretu te kao rekonstrukcija identiteta generacije ro\u0111ene nakon Drugog svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n

Struktura knjige temelji se na dvostrukom glasu \u2013 prije svega autori\u010dinom koja iz perspektive dana\u0161njeg vremena istra\u017euje, rekonstruira i interpretira o\u010deve bilje\u0161ke i o\u010devom, \u010diji se originalni tekstovi (poezija, uspomene, opisi logorskog \u017eivota, pisma i drugi dokumenti) pojavljuju kao integralni dijelovi knjige. Ta su dva glasa u stalnom dijalogu: autori\u010din pripovjedni tok slu\u017ei kao okvir, dok rukopis njezina oca tvori temelj naracije i emotivni sadr\u017eaj knjige. Sibel Roller tako \u010dini svojevrsni akt posthumnog suosje\u0107anja, poku\u0161avaju\u0107i razumjeti ono \u0161to joj otac nikada nije ispri\u010dao.<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107 na po\u010detku knjige jasno je da je o\u010devo pisanje istodobno i \u010din otpora zaboravu i poku\u0161aj oslobo\u0111enja od traumati\u010dnih sje\u0107anja. Autori\u010din glas nadopunjuje, obja\u0161njava i povezuje fragmente, pretvaraju\u0107i ih u koherentnu narativnu cjelinu.<\/p>\n\n\n\n

Prvi dio o\u010deva rukopisa vodi \u010ditatelja u Viroviticu i Zagreb krajem 1930-ih i po\u010detkom 1940-ih, gdje je mladi Dragan Roller ljevi\u010darski aktivan student, \u010dlan SKOJ-a i sudionik ilegalnih akcija. Taj dio posebno je vrijedan jer prikazuje manje poznatu mikrohistoriju zagreba\u010dkog studentskog \u017eivota u vrijeme nadolaze\u0107eg fa\u0161izma: studentske rasprave u klubovima i menzama, napete odnose izme\u0111u ljevi\u010dara, frankovaca i ma\u010dekovaca, atmosferu uo\u010di pristupanja Jugoslavije Trojnom paktu, demonstracije nakon 27. o\u017eujka 1941., konspirativne sastanke i politi\u010dke dileme mladih intelektualaca i prve akcije otpora okupatoru i kvislin\u0161koj vlasti.<\/p>\n\n\n\n

Osim politi\u010dkog aktivizma, u ovom se dijelu pojavljuje i intimna ljubavna pri\u010da izme\u0111u Dragana i kolegice s fakulteta Biserke, tako\u0111er skojevke, koja u knjizi funkcionira kao kontrapunkt nadolaze\u0107em nasilju. Prizore ljubavi, studentske slobode, prvih poljubaca, plesa i zaljubljenosti ubrzo su zamijenili logora\u0161ki prizori.<\/p>\n\n\n\n

Na po\u010detku sedmog poglavlja Sibel Roller postavlja pitanje: \u201eBiserka je nestala iz tvoga \u017eivota jednako naglo kao \u0161to je prestalo i tvoje pisanje. Nema nastavka pri\u010de o njoj. \u0160to joj se dogodilo? Je li uhap\u0161ena?\u201c (str. 80). Odgovor na ovo pitanje ostavio nam je Dragan Roller u zbirci memoarskog gradiva Instituta za historiju radni\u010dkog pokreta Hrvatske (IHRPH) koja se danas \u010duva u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu. Odlomak iz Rollerovih sje\u0107anja objavljen je u drugom tomu zbornika sje\u0107anja Zagreb 1941-1945.<\/em>[1]<\/a> Iako je ta knjiga citirana na drugom mjestu, ostaje nepoznato je li autorica znala za tekst svog oca u toj knjizi ili ne. Svakako bi bilo korisno iskoristiti ga za idu\u0107e izdanje knjige jer bi upotpunilo prazninu o periodu od jeseni 1941. godine do velja\u010de 1942. godine, a svakako bi trebalo pogledati originalni memoarski zapis u HDA. Pri\u010da iz zbornika ne otkriva do kraja Biserkinu sudbinu, a iz policijskog kartona saznajemo da je zavr\u0161ila u zatvoru u Po\u017eegi, a 1943. godine pomilovana je i pu\u0161tena na slobodu.[2]<\/a> Tako\u0111er, podaci iz policijskog kartona Dragana Rollera (fotografije iz kartona kori\u0161tene su u knjizi) mogu upotpuniti pri\u010du o tom periodu.[3]<\/a><\/p>\n\n\n\n

Najpotresniji dio knjige pripada o\u010devim sje\u0107anjima iz Jasenovca. Rukopis detaljno opisuje ritualna jutarnja postrojavanja i odabire za smrt  \u201csvakog desetog\u201d, kako je to logorska praksa odre\u0111ivala. Rollerova re\u010denica \u201ekoji sam broj? devet ili deset?\u201c ilustrira razinu egzistencijalnog straha i slu\u010dajnosti pre\u017eivljavanja. Jedna od naj\u0161okantnijih scena je opis logora\u0161a koji je vadio ljuske od krumpira iz smrdljive hrpe sme\u0107a i jeo ih, u \u010demu ga je zatekao Ljubo Milo\u0161 i zaklao pred Draganom Rollerom i drugima dok su u blizini nosili dasku.<\/p>\n\n\n\n

Scena, koja bi mo\u017eda pro\u0161la nezapa\u017eeno, jest ona u kojoj Roller nudi odgovore na mitove negacionista[4]<\/a> o tome kako je mnogo djece htjelo i\u0107i u logor na stru\u010dnu praksu, \u010dime pre\u0161u\u0107uju ono \u0161to se tamo zbivalo. O svojim susretima s jednim takvim praktikantom Roller je napisao: \u201eJa sam nekada vjerovao u svoju revolucionarnost. Ali i njoj su protekli tjedni nanijeli ozbiljne udarce. Morao sam vrlo u\u010dtivo pozdravljati i posljednjeg vojnika iz usta\u0161ke stra\u017ee. Pozdravljao sam \u010dak i desetgodi\u0161njeg usta\u0161u nau\u010dnika iz stolarije, \u010dim sam \u010duo da je i taj ve\u0107 nekoliko ljudi ubio. Pored njega sam prezrivo pro\u0161ao prvi puta dok me nisu stariji logora\u0161i upozorili na oprez. Kad me je jednom mali usta\u0161a zaustavio da me pita otkuda sam i kako sam do\u0161ao u logor, stajao sam tako lijepo u stavu mirno i iz mene je sijala su\u0161ta pristojnost, kao nekad ranije pred dekanom svoga fakulteta kad sam tra\u017eio dozvolu za popust u Centralnoj akademskoj menzi. Polako sam se pretvarao u roblje i utapao u sivu masu zato\u010denika. Bili smo roblje.\u201c <\/em>(str. 89)<\/p>\n\n\n\n

Izdvojio sam samo tih nekoliko scena iz Jasenovca, budu\u0107i da je o sadr\u017eaju knjige ve\u0107 detaljno pisano.[5]<\/a> Rollera je iz Jasenovca spasilo to \u0161to je odveden na prisilni rad u Tre\u0107i Reich u velja\u010di 1945. godine u Linz \u0161to potvr\u0111uju i dokumenti iz Arolsen Arhiva.[6]<\/a> U Linzu je do\u010dekao oslobo\u0111enje.<\/p>\n\n\n\n

Nakon oslobo\u0111enja Dragan Roller je nastavio svoj \u017eivot u Jugoslaviji, promijenio je studij, zavr\u0161io ekonomiju i doktorirao 1951. godine.[7]<\/a> Radio je najprije u Jugoslaviji \u2013 objaviv\u0161i, izme\u0111u ostalog, knjige o dubrova\u010dkoj gospodarskoj povijesti \u2013 a kasnije je imao me\u0111unarodnu karijeru ekonomskog stru\u010dnjaka. Radni vijek zavr\u0161io je u Ujedinjenim narodima. Autori\u010dina rekonstrukcija njegova poslijeratnog \u017eivota pokazuje kako traumatsko iskustvo logora obilje\u017eava cijelu njegovu biografiju koju odlikuju emocionalna zatvorenost, nesposobnost razgovora o traumi, potreba za potpunim utapanjem u rad i fragmenti sje\u0107anja koji izranjaju nenadano.<\/p>\n\n\n\n

Rollerovo svjedo\u010denje na su\u0111enju Dinku \u0160aki\u0107u 1999. godine bilo je jedan od najsna\u017enijih trenutaka njegove poslijeratne biografije, ali i va\u017ean historijski doprinos sudskom rasvjetljavanju zlo\u010dina u logoru Jasenovac. Kao jedan od svjedoka koji je izravno svjedo\u010dio, Roller se pred sudom suo\u010dio s \u010dovjekom koji je gotovo cijeli \u017eivot izbjegavao odgovornost za zlo\u010dine, dok se u sudnici, kako bilje\u017ei autorica, cerekao i omalova\u017eavao svjedoke, \u010dak i nakon opomena suca. U svojem iskazu Roller je precizno opisao logorske procedure, glad, sustavno mu\u010denje i likvidacije, nagla\u0161avaju\u0107i da osobno nije vidio \u0160aki\u0107a kako ubija, ali da to nije ni potrebno: kao zapovjednik, bio je odgovoran za sustav smrti koji je u Jasenovcu funkcionirao, jednako kao \u0161to su Eichmann i Bormann odgovorni za zlo\u010dine iako nisu ubijali vlastitim rukama. Roller je opisao i masovna vje\u0161anja, poput likvidacije skupine dr. Mile Bo\u0161kovi\u0107a, te svoje du\u017enosti bolni\u010dara koji je morao skidati tijela i prevoziti ih u jame, potvr\u0111uju\u0107i vlastitim iskustvom mehanizme logorskog terora. Unakrsno ispitivanje, tijekom kojeg su branitelji poku\u0161ali diskreditirati njegovo sje\u0107anje, Roller je podnio smireno, nagla\u0161avaju\u0107i da se takve stvari \u201ene mogu zaboraviti\u201c unato\u010d proteku pola stolje\u0107a. Njegovo svjedo\u010denje, iako napadano, postalo je va\u017ean dio dokaznog materijala na temelju kojeg je \u0160aki\u0107 pravomo\u0107no osu\u0111en na 20 godina zatvora za zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti.<\/p>\n\n\n\n

Putnik<\/em> je va\u017ean doprinos hrvatskoj historiografiji Jasenovca, studijama holokausta i genocida i istra\u017eivanjima osobne i obiteljske memorije. Putnik <\/em>je iznimno potresna i va\u017ena knjiga koja na jedinstven na\u010din spaja osobno i povijesno, intimu i traumu, arhive i emocije. Ona pokazuje kako se traumatska sje\u0107anja prenose kroz generacije, kako \u0161utnja pre\u017eivjelih postaje oblik obrane i kako djeca nastoje rekonstruirati biografije svojih roditelja te koliko je va\u017eno sa\u010duvati i objaviti rukopise, bilje\u017enice i fragmente koji bi ina\u010de nestali.<\/p>\n\n\n\n

Ujedno, knjiga tjera \u010ditatelja da se suo\u010di s Jasenovcem, ne statisti\u010dki, ne apstraktno, nego kroz sudbinu jednog mladog \u010dovjeka, njegovih strahova, trenutaka strave, ali i zrnaca nade.<\/p>\n\n\n\n

Zbog toga Putnik <\/em>nije samo memoarski zapis. To je akt sje\u0107anja, gesta prkosa protiv zaborava i pa\u017eljivo rekonstruirana povijest jedne obitelji uvu\u010dene u najmra\u010dniji dio 20. stolje\u0107a. Knjiga ostavlja sna\u017ean dojam i predstavlja va\u017ean doprinos kulturi sje\u0107anja u Hrvatskoj i \u0161ire.<\/p>\n\n\n\n

Mario \u0160imunkovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

[1]<\/a> Ahmetovi\u0107, L., ur. et. al. (1983). Zagreb 1941-1945 – zbornik sje\u0107anja<\/em>, knjiga 2. Zagreb: GK SSRNH, IHRPH i \u0160K, str. 259-261, dostupno na: https:\/\/znaci.org\/00003\/4_24_2.pdf<\/a><\/p>\n\n\n\n

[2]<\/a> https:\/\/ekultura.hr\/items\/1882229<\/a><\/p>\n\n\n\n

[3]<\/a> https:\/\/ekultura.hr\/items\/2394617\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

[4]<\/a> https:\/\/dnevnik.hr\/vijesti\/hrvatska\/u-saboru-sramotan-skup-revizionista-jasenovca-koje-su-organizirali-hrvatski-suverenisti-i-domino—942965.html<\/a><\/p>\n\n\n\n

[5]<\/a> Usp. prikaz engleskog izdanja knjige koji je u \u010dasopisu Tragovi <\/em>(br. 1, 2024) napisao Sven Mileki\u0107: <\/p>\n\n\n\n

https:\/\/hrcak.srce.hr\/en\/319028<\/a>\u00a0\u00a0<\/p>\n\n\n\n

[6]<\/a> Arolsen Archives, 2 Registration of Foreigners and German Persecutees by Public Institutions, Social Securities and Companies (1939 – 1947) \/ 2.2 Documents on the Registration of Foreigners and the Employment of Forced Laborers, 1939 – 1945 \/ 2.2.2 Various Public Administrations and Companies (Documents related to individuals) \/ 2.2.2.1 War Time Card File (Registration cards, employees\u2019 record books, individual correspondence) \/ Registration cards of the town of Steyregg, DocID: 76678797, dostupno na: <\/p>\n\n\n\n

https:\/\/collections.arolsen-archives.org\/en\/search\/person\/76678797?s=roller%20dragan&t=14897&p=0<\/a><\/p>\n\n\n\n

[7]<\/a> Njegova biografija nalazi se u zborniku Ekonomskog fakulteta: Novak, M., ur. et al. (1980). 60 godina Ekonomskog fakulteta u Zagrebu<\/em>. Zagreb: Ekonomski fakultet, str. 275, 411, 473. Biografija koja ve\u0107i naglasak stavlja na ratni put nalazi se u knjizi: Velagi\u0107, S. (1979). Virovitica u narodnooslobodila\u010dkoj borbi i socijalisti\u010dkoj revoluciji<\/em>. Virovitica: Skup\u0161tina op\u0107ine Virovitica i SUBN0R op\u0107ine Virovitice, str. 231-232. Usp. tako\u0111er sljede\u0107e poveznice: <\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.enciklopedija.hr\/clanak\/roller-dragan<\/a>;\u00a0 https:\/\/lef.net.efzg.hr\/po%C4%8Detna\/abecedarij\/r\/dragan-roller<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-49787","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49787","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=49787"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49787\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":50429,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49787\/revisions\/50429"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=49787"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=49787"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=49787"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}