{"id":4974,"date":"2017-06-20T10:57:04","date_gmt":"2017-06-20T10:57:04","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=4974"},"modified":"2017-06-20T10:57:04","modified_gmt":"2017-06-20T10:57:04","slug":"nada-topic-knjizara-morpurgo-u-splitu-1860-1947-i-razvoj-kulture-citanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=4974","title":{"rendered":"Nada Topi\u0107, “Knji\u017eara Morpurgo u Splitu (1860. \u2013 1947.) i razvoj kulture \u010ditanja”"},"content":{"rendered":"

Objavljena je knjiga \u201eKnji\u017eara Morpurgo u Splitu (1860. \u2013 1947.) i razvoj kulture \u010ditanja\u201c koja je nedugo potom na\u017ealost postala rekvijem za jo\u0161 jednu zatvorenu knji\u017earu u Hrvatskoj.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

\u2022 Biblioteka: Academica
\n\u2022 Izdava\u010d: Naklada Ljevak
\n\u2022 Godina: 2017.
\n\u2022 Broj stranica: 256<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga Nade Topi\u0107 Knji\u017eara Morpurgo u Splitu (1860. \u2013 1947.) i razvoj kulture \u010ditanja<\/em> istra\u017euje doprinos splitske Knji\u017eare Morpurgo stvaranju i razvoju kulturnoga \u017eivota u Splitu i Dalmaciji. Istra\u017eiva\u010dki rezultati, prikupljeni razli\u010ditim metodama, a prije svega studijom slu\u010daja, izneseni su pregledno i jasno te strukturirani kao zanimljiva pri\u010da potkrijepljena brojnim minucioznim istra\u017eivanjima. Izniman su doprinos ovoga istra\u017eivanja raznorodni arhivski i drugi temeljito istra\u017eeni izvori, znala\u010dki obra\u0111eni i analizirani pojedina\u010dno i u odnosu jedni na druge, \u0161to je naposljetku pridonijelo stvaranju cjelovite slike poslovanja Knji\u017eare Morpurgo iz svih aspekata, ali i utjecaja povijesnih prilika na to poslovanje te svojevrstan povratan utjecaj koji je Knji\u017eara Morpurgo zbog svoje dru\u0161tvene, kulturne i politi\u010dke va\u017enosti imala na onodoban dru\u0161tveni \u017eivot Splita i Dalmacije, pa i ukupan hrvatski kulturni prostor.<\/p>\n

Svojom temom, koja uspje\u0161no popunjava veliku prazninu u povijesti hrvatskoga knji\u017earstva i nakladni\u0161tva, bogatom arhivskom gra\u0111om te jasnim i znanstveno utemeljenim pristupom povijesti kulture \u010ditanja knjiga. Nada Topi\u0107 uspje\u0161no je odgovorila na niz do sada neodgovorenih pitanja koja \u0107e poslu\u017eiti kao temelj za ispisivanje cjelokupne povijesti knji\u017earstva u Hrvatskoj.<\/p>\n

O autorici<\/strong><\/p>\n

Nada Topi\u0107 ro\u0111ena je u Splitu 11. svibnja 1977. godine. Diplomirala je Hrvatski jezik i knji\u017eevnost na Filozofskom fakultetu u Zadru. Na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru stekla je zvanje magistre knji\u017eni\u010darstva, a 2015. godine na istom sveu\u010dili\u0161tu doktorirala je na poslijediplomskom doktorskom studiju Dru\u0161tvo znanja i prijenos informacija. U 2016. godini stekla je stru\u010dno zvanje vi\u0161e knji\u017eni\u010darke. Autorica je vi\u0161e stru\u010dnih i znanstvenih radova iz podru\u010dja knji\u017eni\u010darstva, povijesti knjige i \u010ditanja te je izlagala na me\u0111unarodnim i doma\u0107im znanstvenim i stru\u010dnim skupovima. Objavila je dvije zbirke pjesama (Svetac u trajektnoj luci, 2005. i Meteorologija tijela, 2015.), slikovnicu za djecu (Kako se rodila roda, 2008.) te zbirku kratkih pri\u010da (Male stvari, 2016.), a tekstovi su joj objavljivani i izvo\u0111eni na Tre\u0107em programu Hrvatskog radija, u \u010dasopisima (Zarez, Fantom slobode, Poezija, Tema, Sarajevske sveske, Mogu\u0107nosti…), u zbornicima i na internetskim portalima. Suradnica je lokalnog mjese\u010dnika Solinska kronika. Predsjednica je Dru\u0161tva knji\u017eni\u010dara u Splitu od 2017. godine te \u010dlanica me\u0111unarodnog udru\u017eenja Society for the history of autorship, reading and publishing (SHARP) i Hrvatske udruge \u0161kolskih knji\u017eni\u010dara (HU\u0160K). \u017divi i radi u Solinu.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.ljevak.hr\/knjige\/knjiga-21813<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

POSLJEDNJI DANI NAJSTARIJE KNJI\u017dARE NA SVIJETU Stvar je prokletno tu\u017ena i bizarna, kako je mogu\u0107e da se gasi knji\u017eara koja je dobila knjigu o sebi!?<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/posljednji-dani-najstarije-knjizare-na-svijetu-stvar-je-prokletno-tuzna-i-bizarna-kako-je-moguce-da-se-gasi-knjizara-koja-je-dobila-knjigu-o-sebi\/6222066\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":4975,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-4974","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/06\/knjizara-morpurgo-u-splitu-2d-web-velika.jpg?fit=140%2C210&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55581,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55581","url_meta":{"origin":4974,"position":0},"title":"38. Knjiga Mediterana","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodna kulturna multimedijalna manifestacija posve\u0107ena knjizi koja okuplja brojne znanstvenike i knji\u017eevnike, nakladnike i kulturne ustanove odr\u017eat \u0107e se kao priredba 38. puta pod tradicionalnim nazivom Knjiga Mediterana od 4. od 9. listopada 2026. godine. Ove godine dva znanstvena skupa obilje\u017eavaju velike obljetnice: 800. obljetnicu smrti sv. Franje Asi\u0161kog (1226.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Knjiga-M.jpg?fit=487%2C363&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55263,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55263","url_meta":{"origin":4974,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige \u201eVrijeme, prostor i duhovnost: benediktinsko mona\u0161tvo i njegovo naslje\u0111e\u201d u Biogradu na Moru","author":"Filip \u0160imunjak","date":"10. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Sa\u017eetakZbornik radova Me\u0111unarodnog znanstvenog skupa povodom 11 stolje\u0107a prisutnosti benediktinki S. Marije u Zadru... iz recenzije S obzirom da je knjiga zbornik radova koji su plod organiziranog me\u0111unarodnog znanstvenog simpozija u povodu 11 stolje\u0107a prisutnosti benediktinki svete Marije u Zadru knjiga koju preporu\u010damo za objaviti ima nemjerljivu povijesnu vrijednost. Tu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000158884.jpg?fit=808%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000158884.jpg?fit=808%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000158884.jpg?fit=808%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000158884.jpg?fit=808%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55466,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55466","url_meta":{"origin":4974,"position":2},"title":"Predavanje \u201eStolje\u0107e hrvatske zajednice u Belgiji\u201d u Splitu povodom Dana europske ba\u0161tine 2026. i Dana Splitsko-dalmatinske \u017eupanije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt i Hrvatske paneuropske unije \u2013 Ogranak Split, u ponedjeljak, 28. rujna 2026. godine s po\u010detkom u 18:00 sati, u prostoru Knji\u017enice Dalmatina (Zagreba\u010dka ulica 4, Split) odr\u017eat \u0107e se predavanje pod nazivom \u201eStolje\u0107e hrvatske zajednice u Belgiji\u201d. Doga\u0111anje se organizira u povodu obilje\u017eavanja\u00a0Dana europske ba\u0161tine\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55054,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55054","url_meta":{"origin":4974,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige \u201ePakao se zove Jazovka\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom Europskog dana sje\u0107anja na \u017ertve totalitarnih i autoritarnih re\u017eima \u2013 nacizma, fa\u0161izma i komunizma, Hrvatska udruga Benedikt i Zmajski stol u Splitu Dru\u017ebe \u201eBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201c organiziraju predstavljanje knjige \u201ePakao se zove Jazovka\u201c autora Mladena Kuke. Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u velikoj dvorani Gradske knji\u017enice Marka Maruli\u0107a u Splitu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":4974,"position":4},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a “Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata” u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54364,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54364","url_meta":{"origin":4974,"position":5},"title":"Zbornik radova \u201ePosljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U nakladi Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru i HKD Napredak Glavna podru\u017enica Mostar, uz partnersko sudjelovanje HKD Napredak Dubrovnik i HKD Napredak Split, ovih dana iz tiska je izi\u0161ao zbornik radova \u201ePosljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva\u201c. Ovo izdanje predstavlja jedno od najzna\u010dajnijih novijih djela posve\u0107enih tom va\u017enom prijelomnom razdoblju povijesti Bosne i Hercegovine\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4974","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4974"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4974\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4976,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4974\/revisions\/4976"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4975"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4974"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4974"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4974"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}