{"id":49734,"date":"2025-11-20T22:52:11","date_gmt":"2025-11-20T22:52:11","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49734"},"modified":"2025-11-20T22:58:29","modified_gmt":"2025-11-20T22:58:29","slug":"izlozba-o-11-stoljeca-glagoljastva-u-splitu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49734","title":{"rendered":"Izlo\u017eba o 11 stolje\u0107a glagolja\u0161tva u Splitu"},"content":{"rendered":"\n

S gradom Splitom, to\u010dnije, s crkvenim saborom odr\u017eanim u Splitu 925. godine zapo\u010dinje dokumentirana povijest Hrvatskoga kraljevstva jednako kao i dokumentirana povijest hrvatskoga glagolja\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Uo\u010di toga sabora papa Ivan X. pi\u0161e dva pisma u kojima se kriti\u010dki osvr\u0107e na \u201eMetodov nauk\u201c, odnosno na liturgiju na slavenskom jeziku. U jednom od tih pisama Tomislava naziva \u201eljubljenim sinom, kraljem Hrvata\u201c, zbog \u010dega se 925. godina u tradiciji uzima kao po\u010detak Hrvatskoga kraljevstva.<\/p>\n\n\n\n

O slavenskoj liturgiji, tj. o onom \u0161to danas prepoznajemo kao glagolja\u0161tvo, raspravljalo se i na samom saboru iz 925. Deseti zaklju\u010dak sabora donosi zabranu da se glagolja\u0161e redi za sve\u0107enike, s tim da oni ve\u0107 zare\u0111eni iznimno smiju slaviti misu samo ako je oskudica sve\u0107enika, i to uz papino dopu\u0161tenje.<\/p>\n\n\n\n

Da su u\u010dinci te zabrane izostali, pokazuje \u010dinjenica da se glagolja\u0161tvo unato\u010d takvu po\u010detku prometnulo u jedan od temelja hrvatske povijesti i identiteta, a glagoljati se nastavilo i u stolje\u0107ima nakon Hrvatskoga kraljevstva sve do danas.<\/p>\n\n\n\n

Otpornost glagolja\u0161tva vidljiva je i na primjeru samoga Splita. Taj latinski i latina\u0161ki grad nije odolio upornim glagolja\u0161ima i njihovoj brizi za hrvatsku kulturu rije\u010di. U Splitu se tijekom 11 stolje\u0107a hrvatskoga glagolja\u0161tva na\u0161lo \u201eknji\u017enika i razumnika\u201c koji su stvarali splitsku dionicu te glagoljive povijesti.<\/p>\n\n\n\n

Glagoljivoj povijesti grada Splita posve\u0107ena je izlo\u017eba Povijest koja ne \u0161uti: glagolja\u0161tvo u Splitu (925. \u2013 2025.)<\/em><\/strong>. Postavio ju je Muzej grada Splita u povodu ovogodi\u0161nje 1100. obljetnice Splitskoga crkvenog sabora iz 925. godine.<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba je otvorena 29. listopada, a mo\u017ee se razgledati do 20. prosinca 2025. <\/strong>u Staroj gradskoj vije\u0107nici <\/strong>na Narodnom trgu <\/strong>(Pjaci)u Splitu. <\/strong>Ulaz na izlo\u017ebu je besplatan.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Suorganizatori su izlo\u017ebe Staroslavenski institut i Knji\u017eevni krug Split \u2013 Marulianum<\/em>, a njezine su autorice vi\u0161a kustosica u Muzeju grada Splita Darka Perko Kerum i znanstvena savjetnica u Staroslavenskom institutu Ana \u0160imi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba je raspore\u0111ena na tri eta\u017ee. Prva je posve\u0107ena splitskim crkvenim saborima na kojima se, me\u0111u ostalim, raspravljalo o glagolja\u0161ima: saboru iz 925. u vrijeme kralja Tomislava i saboru iz 1060. u vrijeme kralja Petra Kre\u0161imira IV.<\/p>\n\n\n\n

Druga eta\u017ea predstavlja nastavak glagolja\u0161ke povijesti u vremenu nakon Hrvatskoga kraljevstva sve do danas. Krajnje su to\u010dke toga razdoblja Splitski odlomak glagoljskoga misala<\/em> (po\u010d. 13. st.) te sudjelovanje hrvatskih biskupa, poglavito splitskoga Frane Frani\u0107a, na Drugom vatikanskom saboru (60-e godine 20. stolje\u0107a).<\/p>\n\n\n\n

Tre\u0107a eta\u017ea pokazuje kako se uspomene na glagolja\u0161tvo njeguju u suvremenoj (knji\u017eevnoj i likovnoj) umjetnosti i navija\u010dkoj supkulturi te kako se prepoznaje u vizurama grada Splita.<\/p>\n\n\n\n

Kad je rije\u010d o pisanim dokumentima, izlo\u017eba o glagolja\u0161tvu u Splitu u malom predstavlja raznolikost hrvatske pisane kulture jer svojim izlo\u0161cima obuhva\u0107a tri knji\u017eevna jezika kojima su se slu\u017eili Hrvati: latinski, crkvenoslavenski i hrvatski. Tako\u0111er donosi dokumente na hrvatskom jeziku ispisane trima pismima: uglatom ili hrvatskom glagoljicom, hrvatskom \u0107irilicom i latinicom.<\/p>\n\n\n\n

Posjetitelji, me\u0111u ostalim, mogu pogledati kratak animinirani film koji ih uvodi u izlo\u017ebu i (splitsko) glagolja\u0161tvo. Najmla\u0111ima \u0107e vjerojatno privla\u010dan biti pano na kojem sami mogu stvarati glagoljske natpise i tako doprinijeti sadr\u017eaju izlo\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017ebu prati i katalog u kojem se, uz popis i kratak opis svih izlo\u017eaka, mo\u017ee \u010ditati devet tekstova koji rasvjetljuju samu izlo\u017ebu i splitsko glagolja\u0161tvo. Potpisuju ih don Slavko Kova\u010di\u0107, Katarina Lozi\u0107 Knezovi\u0107, Mirko Jankov, Branko Jozi\u0107, Ivan Balta, Ivan Andabak i autorice izlo\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba Povijest koja ne \u0161uti: glagolja\u0161tvo u Splitu (925. \u2013 2025.)<\/em> proslavu ovodi\u0161nje jedanaeststoljetne obljetnice hrvatskoga glagolja\u0161tva vra\u0107a na mjesto gdje je sve po\u010delo, u Split.<\/p>\n\n\n\n

O Splitu se mo\u017ee mnogo toga re\u0107i, ali nitko ne\u0107e osporiti da je to grad koji je svoj.<\/p>\n\n\n\n

I glagolja\u0161tvo je pojava od koje se u\u010di kako u okru\u017eenju velikih i mo\u0107nijih ostati svoj, a pritom ne biti izoliran.<\/p>\n\n\n\n

To je ujedno i jedna od temeljnih po(r)uka izlo\u017ebe o 11 stolje\u0107a glagolja\u0161tva u Splitu.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":49735,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-49734","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba-u-Splitu.png?fit=661%2C942&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49734","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=49734"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49734\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":49739,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49734\/revisions\/49739"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/49735"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=49734"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=49734"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=49734"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}