Predavanja i vodstva uz izlo\u017ebu \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva\u201d<\/p>\n\n\n\n
Galerija Klovi\u0107evi dvori, 20. 11. 2025. u 18 sati<\/p>\n\n\n\n
| Tijekom 2025. godine nizom proslava obilje\u017eili smo jedanaest stolje\u0107a otkako se uz hrvatsku dr\u017eavu vezuje pojam \u201ekraljevstva\u201c. Je li doista 925. godine okrunjen prvi hrvatski kralj, je li to bilo na Duvanjskome polju i je li doista rije\u010d o Tomislavu, o tome i dalje postoje prijepori. Me\u0111utim, ako povjesni\u010dari i ne mogu rekonstruirati sve komadi\u0107e ovog mozaika, danas raspola\u017eemo s dovoljno uvjerljivih indicija koje nam daju za pravo da o tome govorimo s pouzdanjem i da na tome gradimo temelje na\u0161e dr\u017eavne tradicije. Nesumnjivo je proslava tisu\u0107ite obljetnice kraljevstva 1925. godine bila na tragu nacionalnog romantizma 19. stolje\u0107a, historicisti\u010dkih pokreta u kulturi i velikih politi\u010dkih promjena do kojih je do\u0161lo nakon I. svjetskoga rata. Jednako je, me\u0111utim, to\u010dno i da se takva ideja naslanja na dugi niz izvora, dokumenata, spomenika, citata i pretpostavki koje su nam pristigle iz vremena srednjega vijeka i koje je prvi poku\u0161ao sustavno prikupiti otac hrvatske historiografije, Trogiranin Ivan Lu\u010di\u0107 (Iohannes Lucius) u svome djelu \u201eO kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske\u201c (De regno Dalmatiae et Croatiae<\/em>), objavljenom 1666. godine. Kraljevstvo, isprva u svojoj stvarnoj, povijesnoj manifestaciji, a potom kao ideja koja u sebi sadr\u017ei jezgru politi\u010dkog opstanka, ne prestaje biti sredi\u0161nja misao hrvatske politi\u010dke stvarnosti i promi\u0161ljanja sve do 20. stolje\u0107a. Iskustvo koje smo stekli na tome putu neobi\u010dno je bogato: u\u010dili smo se organizaciji dru\u0161tva i dr\u017eave zasnovanima na rimskom pravu i porukama evan\u0111elja; su\u017eivotu s drugim narodima u razli\u010ditim politi\u010dkim konstelacijama i unijama; parlamentarnom dogovaranju (uz pokoji \u201evritnjak\u201c), ali i oru\u017eanom otporu osvaja\u010dima ili tiraniji. Cijelo to vrijeme nosila nas je ideja kraljevstva i pomogla nam pre\u017eivjeti stolje\u0107a kontinuiranih ratova, podjela i nesigurnog \u017eivota na granici. Od Krbavske bitke 1493., gdje \u017ee pobe\u017edena bisi \u010dest hrstjanska<\/em>, pa do ukidanja Vojne krajine 1881. proteklo je gotovo \u010detiri stotine godina. \u010cetiri stolje\u0107a, za koje vrijeme Muze ipak nisu \u0161utjele. Izlo\u017eba \u201eU po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo\u201c u Galeriji Klovi\u0107evi dvori, krunski doga\u0111aj jubilarne godine, podijeljena je na tematske cjeline osmi\u0161ljene u skladu s dominantnim povijesnim, dru\u0161tvenim i kulturnim fenomenima. Iz dvorane u dvoranu naglasak je na pravnom i simboli\u010dkom kontinuitetu kraljevstva, koji nam dopu\u0161ta pratiti ideju dr\u017eavnosti tijekom stolje\u0107a, od nastanka hrvatske dr\u017eave i narodnih vladara u ranome srednjem vijeku do izbora tu\u0111ih dinastija. Ta \u201eideja dugog trajanja\u201c vodila je hrvatsku domoljubnu i politi\u010dku misao sve do na\u0161ih dana, iznalaze\u0107i razne mnemotehnike koje su pripomogle njezinu formiranju i artikuliranju. Povijesni slijed koji na taj na\u010din pratimo otkriva specifi\u010dni \u201ementalitet\u201c hrvatske dr\u017eavnosti. On se o\u010dituje u trajnoj pripadnosti \u201eimperijalnim nadstrukturama\u201c (Rimska Crkva, Frana\u010dko Carstvo, Bizant, Zemlje krune sv. Stjepana, Habsbur\u0161ka Monarhija), ali i razli\u010ditim oblicima komunalne mikro dr\u017eavnosti koje ponajbolje utjelovljuje Dubrova\u010dka Republika. \u201eMi plivamo u povijesti kao ribe u vodi i ne mo\u017eemo joj ute\u0107i\u201c, rekao je Eric Hobsbawm. Uostalom, nema razloga da bje\u017eimo od nje. Na\u0161a povijest, to su rijeke u kojima plivamo, more koje nas oplakuje, potoci koji navodnjavaju na\u0161a polja, vinograde i maslinike \u2013 bez njih ni\u0161ta ne raste, ni\u0161ta ne \u017eivi. U toj povijesti ima puno pri\u010da, i to je dobro, jer pri\u010de su odgovor na na\u0161e najdublje te\u017enje, pojedina\u010dne i kolektivne. Iz pri\u010da izrastaju ideje, iz ideja izrasta ne\u0161to novo, katedrala na\u0161eg zajedni\u0161tva. Iz davne krunidbe, koja se mogla dogoditi 925. godine, izrasla je na\u0161a sada\u0161njost, Republika Hrvatska, ravnopravna \u010dlanica velike obitelji europskih naroda s kojima dijeli zajedni\u010dku povijest i ideale ve\u0107 vi\u0161e od jedanaest stolje\u0107a. To je, naposljetku, razlog za\u0161to smo od listopada 2025. do velja\u010de 2026. godine pretvorili Klovi\u0107eve dvore u \u201evelike dvorane pam\u0107enja\u201c. Dino Milinovi\u0107<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n \n\n\n\n |