{"id":49685,"date":"2025-11-18T12:17:02","date_gmt":"2025-11-18T12:17:02","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49685"},"modified":"2025-11-18T12:17:02","modified_gmt":"2025-11-18T12:17:02","slug":"hrvatsko-narodno-kazaliste-u-zagrebu-130-godina-zgrade","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49685","title":{"rendered":"Hrvatsko narodno kazali\u0161te u Zagrebu – 130 godina zgrade"},"content":{"rendered":"\n

Monografija Hrvatsko narodno kazali\u0161te u Zagrebu \u2013 130 godina zgrade objavljena je u povodu 130. obljetnice zgrade Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu koju je projektirao poznati be\u010dki arhitektonski studio Fellner i Helmer i koja je sve\u010dano otvorena 14. listopada 1895. godine udarcem cara Franje Josipa I. o kamen sredi\u0161njega stupi\u0107a balustrade na terasi sjevernoga pro\u010delja kazali\u0161ta. Ovo, dosad najopse\u017enije i likovno najbogatije monografsko izdanje o sredi\u0161njemu hrvatskom nacionalnom teatru objavljeno je u sunakladni\u0161tvu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu i \u0160kolske knjige, a detaljno prati djelovanje Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu od njegova osnutka sredinom 19. stolje\u0107a sve do dana\u0161njih dana, kada se otvara i dugo pri\u017eeljkivana nova scena zagreba\u010dkoga HNK-a.

Knjiga je podijeljena u tri ve\u0107e cjeline. Nakon prigodnih rije\u010di intendantice Ive Hraste-So\u010do, premijera Andreja Plenkovi\u0107a \u2013 monografija je, naime, objavljena pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske \u2013 ministrice kulture Nine Obuljen Kor\u017einek, gradona\u010delnika Zagreba Tomislava Toma\u0161evi\u0107a i predsjednika Upravnog odbora \u0160kolske knjige Ante \u017du\u017eula, slijedi prva cjelina pod nazivom Hrvatsko narodno kazali\u0161te u Zagrebu \u2013 od utemeljenja do suvremenosti. U njoj se razmatra povijesni hod HNK-a po\u010dev\u0161i od borbe za utemeljenje profesionalnoga kazali\u0161ta na hrvatskome jeziku, preko profiliranja Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta kao nacionalne ku\u0107e s tri umjetni\u010dke grane, Dramom, Operom i Baletom, do raznovrsnih i mnogolikih kulturolo\u0161kih, simboli\u010dnih i identitetskih uloga Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u sveukupnom kazali\u0161nom, kulturnom i javnom \u017eivotu Hrvatske i njezinoga glavnoga grada do danas o \u010demu u dva uvodna teksta pi\u0161u intendantica Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu Iva Hraste-So\u010do i glavna urednica monografije Martina Petranovi\u0107. Djelovanje triju umjetni\u010dkih grana i glavnih li\u010dnosti koje su Hrvatskome narodnom kazali\u0161tu davale smjer i intonaciju tijekom gotovo dva stolje\u0107a njegova postojanja, klju\u010dni datumi i doga\u0111aji te najzapa\u017eenija umjetni\u010dka ostvarenja koja su obilje\u017eila povijest kazali\u0161ta podrobno su opisani u zasebnim poglavljima \u010diji su autori stru\u010dnjaci za pojedina podru\u010dja \u2013 Boris Senker i Hrvoje Ivankovi\u0107 pi\u0161u o Drami, Rozina Pali\u0107-Jelavi\u0107, Zrinka Mati\u0107, Davor Schopf i Hana Breko-Kustura o Operi, a Maja \u0110urinovi\u0107 i Mihaela Devald-Roksandi\u0107 o Baletu.

U drugoj cjelini, Kazali\u0161te kao vizualni i kulturni prostor, autori pristupaju povijesti Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta iz perspektive razli\u010ditih likovnih umjetnosti i likovnih disciplina u kazali\u0161tu obra\u0111uju\u0107i teme kao \u0161to su scenografija, kostimografija i oblikovanje svjetla (Martina Petranovi\u0107), vizualni identitet kazali\u0161ta (Lovorka Maga\u0161 Biland\u017ei\u0107), poprsja istaknutih kazali\u0161nih umjetnika i djelatnika smje\u0161tena u prostoru kazali\u0161ta (Nata\u0161a Ivan\u010devi\u0107) te sve\u010dani zastori Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta, od Karasova zastora za staro gornjogradsko kazali\u0161te, preko znamenitoga zastora Hrvatski preporod Vlahe Bukovca, do najnovijega sve\u010danog zastora Zlatka Kauzlari\u0107a Ata\u010da posve\u0107enog Marku Maruli\u0107u i njegovoj Juditi (Zdravko Bla\u017eekovi\u0107). Posebno poglavlje u ovoj cjelini usredoto\u010deno je i na vi\u0161evrsne odnose kazali\u0161ta i njegove publike prate\u0107i ih tijekom povijesti sve do suvremenosti (Darko Luki\u0107 i Mario Gigovi\u0107).

Tre\u0107a i zaklju\u010dna cjelina pod nazivom Zgrada Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu \u2013 ju\u010der, danas, sutra posve\u0107ena je ponajprije sredi\u0161njoj kazali\u0161noj zgradi HNK-a u povodu \u010dije se obljetnice monografija i izdaje, ali se njezini autori osvr\u0107u i na druge kazali\u0161ne prostore u kojima je zagreba\u010dki HNK djelovao tijekom svoje vi\u0161edesetljetne povijesti. O zgradi tzv. Stankovi\u0107eva kazali\u0161ta na Markovu trgu u kojoj je Hrvatsko narodno kazali\u0161te i zapo\u010delo s radom, a u kojoj se danas nalazi starogradska vije\u0107nica, pi\u0161e Snje\u017eana Banovi\u0107. Izgradnji neobarokne kazali\u0161ne zgrade na dana\u0161njem Trgu Republike Hrvatske u kojoj je Hrvatsko narodno kazali\u0161te smje\u0161teno ve\u0107 130 godina posve\u0107en je iscrpan i rasko\u0161no ilustriran tekst Edite \u0160urine, a o pokretanju nove scene u Ad\u017eijinoj ulici koja je ostvarenje dugogodi\u0161njega sna o drugoj sceni HNK-a pi\u0161u Iva Hraste-So\u010do i Denis Rubini\u0107. Raritet je ovoga izdanja i rad posve\u0107en planovima za obnovu povijesne zgrade HNK-a (Ana \u0160kevin Mikulandra) te rad koji ispituje i oprimjeruje mogu\u0107nost spajanja modernog dizajna i povijesnog ambijenta (Ivana Jonke) otvaraju\u0107i na taj na\u010din i pogled prema budu\u0107nosti Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta.

Monografija ima vi\u0161e od 700 stranica i vi\u0161e od 800 kartica teksta koje je ispisalo dvadeset stru\u010dnjaka s razli\u010ditih podru\u010dja znanosti i umjetnosti \u2013 teatrologa, muzikologa, kazali\u0161nih kriti\u010dara, povjesni\u010dara umjetnosti, arhitekata, dizajnera \u2013 nude\u0107i polivalentnu i poliperspektivnu vizuru na povijest i suvremenost te razvojne obzore Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta. Tekstove prati i vi\u0161e od 700 raznovrsnih likovnih priloga, poput arhivskih dokumenata i nacrta, kazali\u0161nih plakata, skica scene i kostima te fotografija iz kazali\u0161nih predstava, koji datiraju od sredine 19. stolje\u0107a do danas, a za ovu su prigodu prikupljeni iz raznih hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova. Taj jedinstven dijalog pomno smi\u0161ljenoga tekstualnog materijala i birane likovne gra\u0111e ne samo \u0161to na \u017eivopisan na\u010din evocira burnu i bogatu povijest Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu nego \u010dini ovu knjigu zaokru\u017eenim, reprezentativnim i kapitalnim izdanjem dostojnim i sve\u010danog trenutka i povijesti sredi\u0161nje hrvatske nacionalne kazali\u0161ne ku\u0107e.

Autori:<\/strong> Iva Hraste-So\u010do, Martina Petranovi\u0107, Boris Senker, Hrvoje Ivankovi\u0107, Rozina Pali\u0107-Jelavi\u0107, Zrinka Mati\u0107, Davor Schopf, Hana Breko-Kustura, Maja \u0110urinovi\u0107, Mihaela Devald-Roksandi\u0107, Lovorka Maga\u0161 Biland\u017ei\u0107, Nata\u0161a Ivan\u010devi\u0107, Zdravko Bla\u017eekovi\u0107, Darko Luki\u0107, Mario Gigovi\u0107, Snje\u017eana Banovi\u0107, Edita \u0160urina, Denis Rubini\u0107, Ana \u0160kevin Mikulandra, Ivana Jonke<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Nakladnik: Hrvatsko narodno kazali\u0161te u Zagrebu, \u0160kolska knjiga<\/p>\n\n\n\n

Godina izdanja: 2025<\/p>\n\n\n\n

Broj stranica: 752<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/hrvatsko-narodno-kazaliste-u-zagrebu-130-godina-zgrade<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":49686,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-49685","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/HNK_2025.jpg?fit=928%2C1280&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49685","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=49685"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49685\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":49687,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49685\/revisions\/49687"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/49686"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=49685"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=49685"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=49685"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}