{"id":49682,"date":"2025-11-18T12:10:07","date_gmt":"2025-11-18T12:10:07","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49682"},"modified":"2025-11-18T12:10:07","modified_gmt":"2025-11-18T12:10:07","slug":"program-dana-marije-juric-zagorke-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49682","title":{"rendered":"Program Dana Marije Juri\u0107 Zagorke 2025."},"content":{"rendered":"\n<p>Centar za \u017eenske studije i Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke pozivaju vas na 19. Dane Marije Juri\u0107 Zagorke!<\/p>\n\n\n\n<p>Program zapo\u010dinjemo <strong>u srijedu, 19. studenoga 2024. u 18.00 h<\/strong> kostimiranom izvedbom <strong>\u201e<\/strong><em><strong>Cvijet za rije\u010d<\/strong><\/em><strong> susre\u0107e <\/strong><em><strong>Zagorkine kavanske pri\u010de<\/strong><\/em><strong>\u201c.<\/strong> Zagorki je publika vjerna ve\u0107 vi\u0161e od stolje\u0107a, a njezin novinarski i spisateljski rad izazivaju divljenje. No \u0161to je Zagorka pro\u017eivljavala kada je pisala svoja djela i \u010dlanke, \u0161to je mogla \u010duti \u0161uljaju\u0107i se gradskim ulicama ili pak pa\u017eljivo oslu\u0161kuju\u0107i \u017eamor kavanskih gostiju? Koje pri\u010de o njoj su se iz scenografije kavana pro\u0161irile u korpus gradskih pri\u010da? Koje likove smje\u0161ta u zagreba\u010dke lokale koji slu\u017ee kao ogledala dru\u0161tva? U \u0161etnji pod nazivom \u201eZagorkine kavanske pri\u010de\u201c <a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/profile.php?id=61565016084373\">Kelnerice<\/a> vas vode na donjogradsku scenu Zagorkina \u017eivota, a mi Vas pozivamo da na \u0161etnju ponesete i jedan cvjeti\u0107 i pomognete nam kreirati jedan zajedni\u010dki znak pa\u017enje namijenjen na\u0161oj nenadma\u0161noj Zagorki. Svoj <strong>dolazak<\/strong> mo\u017eete <strong>najaviti na mail <a href=\"mailto:mjzagorka1@gmail.com\">mjzagorka1@gmail.com<\/a> ili isklju\u010divo SMS-om na broj telefona 099 340 8840.<\/strong> Tada \u0107ete saznati mjesto sastanka te druge potrebne informacije. Broj mjesta je ograni\u010den. Kontakt osoba je Ana Zbiljski.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>U \u010detvrtak, 20. studenoga od 11.00 do 19.00 sati<\/strong> <strong>Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke bit \u0107e otvoren za javnost<\/strong>. Posjetitelji \u0107e mo\u0107i vidjeti stan u kojem je Zagorka \u017eivjela 19 godina, stalni postav, te \u010duti poznate i manje poznate informacije i pri\u010de iz \u017eivota popularne spisateljice i prve hrvatske novinarke. <strong>Memorijalni stan bit \u0107e otvoren za javnost i u nedjelju, 23.11. od 13.00 do 19.00 sati.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U suradnji s <a href=\"https:\/\/komparativna.ffzg.unizg.hr\/\">Odsjekom za komparativnu knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu<\/a> i Odjelom za komunikologiju, medije i novinarstvo <a href=\"https:\/\/www.unin.hr\/\">Sveu\u010dili\u0161ta Sjever<\/a>, <strong>u petak i subotu, 21. i 22. studenoga<\/strong> odr\u017eat \u0107e se <strong>znanstveno-knji\u017eevni skup Dana Marije Juri\u0107 Zagorke \u201eMarija Juri\u0107 Zagorka \u2013 \u017eivot, djelo, naslje\u0111e\u201c na temu \u201eTko ste vi? (Rodni) izazovi i zamke autorstva\u201c.<\/strong> Autor\u201c je desetlje\u0107ima bio nezanimljiva, gotovo tabu-tema u knji\u017eevnoj teoriji, u prvom redu zbog lo\u0161e reputacije pozitivisti\u010dke kritike koja se uvelike temeljila na jednostavnom biografizmu i psihologizmu, kao i posljedi\u010dne prevlasti formalizma u prou\u010davanju umjetnosti. Na tragu Virginije Woolf koja je u Vlastitoj sobi inzistirala na nematerijalnim i materijalnim ograni\u010denjima s kojima su se u povijesti engleske knji\u017eevnosti susretale spisateljice, feministi\u010dka je kritika od 1970-ih zaokupljena odnosom autorstva i roda. U tom se smislu redovito ispostavlja da je, usprkos proklamiranoj autonomiji umjetnosti, rod autorice presudan za njezin nepravedan tretman te inferioran status u povijesti knji\u017eevnosti i drugih umjetnosti, pri \u010demu se taj polo\u017eaj dodatno komplicira presijecanjem roda s klasom, rasom, seksualno\u0161\u0107u itd. Zahvaljuju\u0107i razvoju interneta i dru\u0161tvenih mre\u017ea, zainteresirana publika bli\u017ea je \u017eivu\u0107im autorima i autoricama nego ikada prije. Porast parasocijalnih odnosa prati pove\u0107ani interes za politi\u010dko djelovanje autora i autorica te dru\u0161tvene i ekonomske uvjete njihova kreativnog rada, \u0161to nerijetko rezultira i moralnim vrednovanjem njihova lika i djela. Budu\u0107i da lak\u0161e svjedo\u010dimo problemati\u010dnim postupcima brojnih autora i autorica, sve se \u010de\u0161\u0107e raspravlja o (ne)mogu\u0107nosti odvajanja autora\/autorice i teksta te o eti\u010dnosti \u010ditanja (i ljubavi prema) djel(im)a problemati\u010dnih autora\/autorica. Premda su pod stalnim pove\u0107alom javnosti, autori i autorice ipak imaju zna\u010dajnu korist od izmijenjenih uvjeta knji\u017eevne proizvodnje i recepcije zbog mogu\u0107nosti (samo)promocije i konstruiranja vlastitog autorskog brenda na internetu. Istovremeno pratimo kreativni i tr\u017ei\u0161ni boom pripovijedanja u prvom licu, s porastom autobiografskog\/memoarskog i sve ve\u0107om vidljivo\u0161\u0107u autoteorijskog pisanja kako u publicistici, tako i u znanstvenoj produkciji, dojmom prevlasti autofikcije u suvremenoj knji\u017eevnosti, kao i golemom koli\u010dinom osobnih i ispovjednih tekstova na internetu. Uvide u problem autorstva \u010dini jo\u0161 slo\u017eenijim utjecaj tehnologije pri \u010demu ubrzani razvoj umjetne inteligencije reformulira pitanja o izvornosti, kreativnosti i ma\u0161ti u umjetni\u010dkom radu, dok se suvremena znanost i obrazovanje zbog porasta plagijata na nove na\u010dine suo\u010davaju s problemom eti\u010dnosti, kao i promjenama samih materijalnih uvjeta rada u znanosti. Kad je pak rije\u010d o Zagorki, njezina je turbulentna biografija istra\u017eiva\u010dima poput I. Herge\u0161i\u0107a i S. Lasi\u0107a \u010desto bila privla\u010dnija od njezinih djela, a i danas je izazovno odvojiti utjecajne popularne predod\u017ebe o samoj autorici od tekstova koje je pisala. Stoga \u0107e nas, izme\u0111u ostalog, zanimati analize Zagorkina lika \u2013 figure odnosno ikone Marije Juri\u0107 Zagorke \u2013 koju su kreirali kako ona sama svojim autobiografskim i autopoeti\u010dkim tekstovima, tako i tu\u0111i narativi o njoj \u2013 umjetni\u010dki, znanstveni, muzeolo\u0161ki, medijski, popularni itd.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>U nedjelju, 23. studenoga<\/strong> s po\u010detkom <strong>u 11.00 h<\/strong> odr\u017eat \u0107e se, u pone\u0161to druga\u010dijem okru\u017eenju i tradicionalna \u0161etnja <strong>\u201cZagorkinim tragom kroz Zagreb\u201d u izvedbi Slavice Jakobovi\u0107-Fribec.<\/strong> Naime, ove godine \u0161etnja je iz prostora grada premje\u0161tena <strong>u prostor Memorijalnog stana Marije Juri\u0107 Zagorke<\/strong>, te \u0107e poprimiti <strong>oblik virtuale \u0161etnje.<\/strong> Trajanje programa: 2 sata. Zbog ograni\u010denog prostora molimo sve zainteresirane da se <strong>prijave na mail <a href=\"mailto:mjzagorka1@gmail.com\">mjzagorka1@gmail.com<\/a> ili isklju\u010divo SMS-om na broj telefona 099 340 8840.<\/strong> Kontakt osoba je Ana Zbiljski.<\/p>\n\n\n\n<p>Taj isti dan, <strong>u nedjelju, 23. studenoga<\/strong> vodimo vas i u samostalan razgled grada! Uz pomo\u0107 <strong>\u201cMisterioznog pisma\u201d<\/strong> pretvaramo vas u vodi\u010da_kinju. Tragovi zapisani na papiru vode kroz grad i upoznaju vas s mjestima povezanim Zagorkinim \u017eivotom, radom i ba\u0161tinom.<br>Misteriozno pismo mo\u017eete preuzeti kod nas u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke, Dolac 8 <strong>od 11.00 h do 17.00 h<\/strong> i potom pohitati u potragu za mjestima iz pisma, fotografirati se na njima i s \u2018\u2019dokazima\u2019\u2019 se vratiti na Dolac i pokupiti svoju skromnu nagradu za trud. U aktivnosti mo\u017eete sudjelovati sami ili u grupi, te <strong>nije potrebna prijava.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Dane Marije Juri\u0107 Zagorke 2025. zatvorit \u0107emo <strong>u ponedjeljak, 24. studenoga<\/strong> izvedbom <strong>performansa \u201cDuhovi Zagorkina stana\u201d.<\/strong> Dolac 8 posljednja adresa na kojoj je \u017eivjela i stvarala Marija Juri\u0107 Zagorka. Prostor koji je jo\u0161 uvijek ispunjen predmetima iz njenog \u017eivota i utiscima njenog stvarala\u0161tva. U ovoj no\u0107i, prostor \u0107e o\u017eivjeti na poseban na\u010din. Svjetla \u0107e se ugasiti, a likovi o kojima je Zagorka pisala o\u017eivjet \u0107e u njenom stanu i na poseban na\u010din ispri\u010dati pri\u010du o njoj i njenom stvarala\u0161tvu. Pro\u0161e\u0107ite pod svjetlo\u0161\u0107u svije\u0107a Zagorkinim stanom i oslu\u0161kujte duhove pro\u0161losti.<br>Performans se izvodi u suradnji s <a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/gornjogradskecoprnice\">Gornjogradskim coprnicama<\/a>.<br>Broj posjetitelja je ograni\u010den, a izvedbe se odr\u017eavaju s po\u010detkom <strong>u 19.00h i 20.00 h<\/strong> u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. <strong>Prijave su obavezne, a prijaviti se mo\u017eete na mail mjzagorka1@gmail.com ili isklju\u010divo SMS na broj telefona 099 340 8840.<\/strong>&nbsp;Kontakt osoba je Ana Zbiljski.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Sudjelovanje na svim aktivnostima je besplatno!<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Dobrodo\u0161li\/e!<\/p>\n\n\n\n<p>Program se odr\u017eava uz potporu Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/zagorka.net\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/plakat_25_b.pdf\">Plakat 2025<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/zagorka.net\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/knjizica_25_kb.pdf\">Programska knji\u017eica skupa<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/zagorka.net\/program-dana-marije-juric-zagorke-2025\">https:\/\/zagorka.net\/program-dana-marije-juric-zagorke-2025<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":49683,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,9],"tags":[],"class_list":["post-49682","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/MJZ-2025.jpg?fit=1233%2C459&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49682","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=49682"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49682\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":49684,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49682\/revisions\/49684"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/49683"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=49682"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=49682"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=49682"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}