{"id":49645,"date":"2025-11-15T11:15:01","date_gmt":"2025-11-15T11:15:01","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49645"},"modified":"2025-11-15T11:18:24","modified_gmt":"2025-11-15T11:18:24","slug":"iz-literature-s-povodom-istvan-bibo-o-povijesnim-razlozima-antidemokratskog-nacionalizma-u-zemljama-srednje-i-istocne-te-jugoistocne-europe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49645","title":{"rendered":"Iz literature s povodom: Istv\u00e1n Bib\u00f3 o povijesnim razlozima pojave antidemokratskog nacionalizma u zemljama Srednje i Isto\u010dne (te Jugoisto\u010dne) Europe"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eTo se zbilo u Srednjoj i Isto\u010dnoj Evropi, gdje <em>nije do\u0161lo do povezanosti pri uspostavljanju nacionalne zajednice i osloba\u0111anju \u010dovjeka<\/em>; naprotiv, ove nacije do\u017eivjele su takve povijesne trenutke, iz kojih su izvele zaklju\u010dak da raspad ugnjetavaju\u0107ih politi\u010dkih i dru\u0161tvenih sila pro\u0161losti i uspostava demokracije do njezinih krajnjih konzekvenci \u2013 izla\u017eu nacionalnu zajednicu velikim rizicima, pa i katastrofama. Iz tih potresa ra\u0111a se najstra\u0161niji monstrum modernoga evropskog politi\u010dkog razvitka: antidemokratski nacionalizam.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">(\u2026)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U onom gr\u010devitom stanju straha koje \u0107e povjerovati da napredak slobode ugro\u017eava stvar nacije, nije mogu\u0107e koristiti blagodati demokracije. <em>Biti demokrat ponajprije zna\u010di biti oslobo\u0111en strahova<\/em>: ne bojati se ljudi koji misle druga\u010dije, koji govore drugim jezikom, koji pripadaju drugoj rasi, ne bojati se revolucije, zavjere, nepoznatih zlih namjera neprijatelja, neprijateljske propagande, raznih oblika omalova\u017eavanja \u2013 i uop\u0107e svih onih imaginarnih opasnosti koje postaju stvarne opasnosti samo time \u0161to se mi bojimo njih.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zemlje Srednje i Isto\u010dne Evrope bile su stoga pune strahova, jer nisu bile dovr\u0161ene, zrele demokracije; a po\u0161to su bile obuzete strahom, nisu niti mogle to postati. Neometano slobodan, od strahova oslobo\u0111en razvoj politi\u010dkog \u017eivota u najrazli\u010ditijim bi se to\u010dkama sudarao s kompleksima straha tih nacija: ili bi ga obeshrabrile neke ratne inicijative ili bi ga ote\u017eao nastavak u nekakvu strahu za\u010dete agresivne vanjske politike, ili bi ga destabilizirala neka la\u017ena politi\u010dka konstrukcija (koje bi la\u017enost prikrivali neki nacionalni strahovi), ili bi bile pru\u017eene odve\u0107 \u0161iroke mogu\u0107nosti nacionalno jedinstvo ugro\u017eavaju\u0107im ili prema nacionalnom okviru stranim, ravnodu\u0161nim ili neprijateljskim nacionalnim manjinama, itd, itd.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tako je u uvjetima stalnog osje\u0107aja straha, ugro\u017eenosti, u op\u0107e pravilo pretvoreno sve ono \u0161to prave demokracije poznaju samo u satima prave opasnosti: ograni\u010davanje javnih sloboda, uvo\u0111enje cenzure, potraga za \u201cpla\u0107enicima\u201d neprijatelja, za \u201cizdajnicima\u201d, ustrajanje na redu po svaku cijenu ili makar na prividu reda i nacionalnog jedinstva \u2013 na \u0161tetu slobode. Pojavili su se najraznovrsniji oblici krivotvorenja i korumpiranja demokracije; od najsuptilnijih, \u010desto i nesvjesnih metoda do najgrubljih: izigravanje op\u0107ega prava glasa <em>protiv<\/em> demokratskog razvoja, uspostavljanje sustava koalicija i kompromisa na temelju nezdravih i nedosljednih stajali\u0161ta, uvo\u0111enje izbornih sustava koji spre\u010davaju ili krivotvore zdravi izraz kolektivne volje, ili utjecanje izbornim zloupotrebama, pu\u010devima i privremenim diktaturama.\u201c<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istv\u00e1n Bib\u00f3, \u201eBijeda isto\u010dnoevropskih malih dr\u017eava\u201c, u: Bib\u00f3 \u2013 Husz\u00e1r \u2013 Sz\u00fccs, <em>Regije evropske povijesti<\/em>, Zagreb 1995, str. 46-47.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":49648,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,11],"tags":[],"class_list":["post-49645","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rubrike"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Knjiga_regije-evropske-povijesti.jpg?fit=775%2C673&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55945,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55945","url_meta":{"origin":49645,"position":0},"title":"\u201eO demokraciji u Americi\u201c \u2013 Alexis de Tocqueville\u00a0","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi autor analizira na\u010delo suverenosti naroda, politi\u010dku jednakost gra\u0111ana i polo\u017eaj pojedinca kao slobodnog i ravnopravnog nositelja vlasti u ameri\u010dkom demokratskom sustavu. Knjigu je prevela Divina Marion.\u00a0 O knjizi:\u00a0 Na\u010delo suverenosti naroda lebdi nad cijelim politi\u010dkim sustavom Angloamerikanaca. Svaka \u0107e stranica ove knjige pokazati neke\u00a0nove primjene te doktrine. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/O-demokraciji.jpg?fit=523%2C306&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55338,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55338","url_meta":{"origin":49645,"position":1},"title":"Snje\u017eana Koren i Dea Mari\u0107 &#8211; Koncepti kojima razumijemo svijet oko sebe: godinu dana projekta KOMPaS","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Snje\u017eana Koren i Dea Mari\u0107 Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu Koncepti kojima razumijemo svijet oko sebe: godinu dana projekta KOMPaS Prije godinu dana, 1. listopada 2025., na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu zapo\u010deo je \u010detverogodi\u0161nji projekt Hrvatsko obrazovanje izme\u0111u nacionalnog i globalnog \u2013 kako istra\u017eujemo i podu\u010davamo temeljne koncepte za\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-5-scaled.png?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-5-scaled.png?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-5-scaled.png?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-5-scaled.png?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-5-scaled.png?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-5-scaled.png?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":53695,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53695","url_meta":{"origin":49645,"position":2},"title":"Nije bajka ali\u2026 je Zicer","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak 25. svibnja 2026. u 20 sati, u Centru kulture Ribnjak (Park Ribnjak 1, Zagreb) nastavljamo seriju regionalnih doga\u0111anja koja kombiniraju razgovore, naraciju i multimedijske postave pod nazivom Nije bajka, ali\u2026 Pridru\u017eite nam se u pripovijedanju \u010detvrtog poglavlja Nije bajka ali\u2026 je Zicer, \u010diji je fokus Duhovna republika Zicer,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55447,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55447","url_meta":{"origin":49645,"position":3},"title":"[Razgovor o knjizi] Tekstovi i konteksti: iz istorije feminizma i \u017eenskih prava u Isto\u010dnoj i Srednjoj Evropi u drugoj polovini XX veka (Genlab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Tema razgovora \u0107e biti knjiga najreprezentativnijih tekstova o feminizmu i pravima \u017eena iz Isto\u010dne i Srednje Evrope, nastalih u periodu od kraja Drugog svetskog rata do po\u010detka devedesetih godina. Istorijski fokus ove hrestomatije, sastavljene od stotinu izvora, sa kratkim biografijama autorki i uvodom je period komunizma, ali tematizuju se i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":49645,"position":4},"title":"Marijan Bobinac, &#8220;Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54098,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54098","url_meta":{"origin":49645,"position":5},"title":"Filip Triska: Svjetsko prvenstvo u nogometu kao ritual nacionalnog identiteta u doba globalizacije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Svjetsko prvenstvo u nogometu kao ritual nacionalnog identiteta u doba globalizacije \u201eIgraju\u0107i nogomet ne branimo na\u0161e granice, domovinu ili zastavu. S nacionalnim timom ni\u0161ta patriotski su\u0161tinski ne umire niti se spa\u0161ava.\u201c C\u00e9sar Luis Menotti[1] Uvod U nedjeljno popodne, 12. lipnja 1938. godine, travnjak stadiona Olympique de Colombes u predgra\u0111u Pariza\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49645","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=49645"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49645\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":49651,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49645\/revisions\/49651"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/49648"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=49645"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=49645"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=49645"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}