Kroz lik kralja Tomislava isti\u010de se ideja zajedni\u0161tva, kulturne svijesti i povezanosti s vlastitim korijenima<\/p>\n\n\n\n
U povodu 1100. obljetnice hrvatskoga kraljevstva<\/strong>, u Sveu\u010dili\u0161noj galeriji Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu<\/strong> otvara se izlo\u017eba \u201eDuvno polje \u2013 kraljevsko prijestolje: suvremena interpretacija predaje o krunidbi kralja <\/strong>O\u017eivljena povijest. Tako bi se ukratko mogla opisati sino\u0107nja vrlo posje\u0107ena izlo\u017eba \u201eDuvno polje \u2013 kraljevsko prijestolje, suvremena interpretacija predaje o krunidbi kralja Tomislava\u201c u Sveu\u010dili\u0161noj galeriji na splitskome kampusu. Ova izlo\u017eba, koju su organizirali Hrvatska matica iseljenika \u2013 Podru\u017enica Split, Ogranak Matice hrvatske u Splitu, Sveu\u010dili\u0161te u Splitu te Udruga za o\u010duvanje i promicanje tradicijske kulture u Bosni i Hercegovini \u201eSte\u0107ak\u201c, nije samo jo\u0161 jedna izlo\u017eba. Rije\u010d je o znanstveno utemeljenoj rekonstrukciji ovoga va\u017enoga trenutka u hrvatskoj povijesti.<\/p>\n\n\n\n Prije otvorenja izlo\u017ebe otpjevala se prigodna pjesma \u201eZemlja dide mog\u201c, nakon \u010dega je Ante \u0106aleta, voditelj splitske podru\u017enice Hrvatske matice iseljenika, vrsnom dikcijom kakva pjesnika, izrecitirao prigodne i mo\u0107ne stihove iz Nazorove pjesme \u201eTomislav\u201c koja opisuje kako je kralj Tomislav obranio hrvatsku granicu na Dravi o Ugara i koja zavr\u0161ava glasovitim stihovima: \u201eTu \u0107e\u0161 me na\u0107i. \u010cekam te na Dravi.\u201c<\/p>\n\n\n\n Potom su se okupljenima obratili organizatori izlo\u017ebe, a naposljetku i o. Zvonko Marti\u0107, kao sredi\u0161nja osoba bez koje izlo\u017ebe ne bi bilo. Zanimljivost koju je o. Marti\u0107 spomenuo u svom govoru jest \u010dinjenica da je Italija jedina zemlja na svijetu u kojoj postoji zakon o povijesnim uprizorenjima te da je dobio stru\u010dnu potvrdu da je izlo\u017eba o krunidbi kralja Tomislava posve u skladu s tim talijanskim zakonom, \u010dime je nagla\u0161ena znanstvenost i stru\u010dnost metodologije pri izradi izlo\u017eenih predmeta. Izlo\u017ebu je naposljetku proglasio otvorenom prorektor Nik\u0161a Jajac. Nakon \u010dega je otpjevana pjesma \u201eTvoja zemlja\u201c, na koju su mnogi i u publici zapjevali.<\/p>\n\n\n\n \u201eAli, za\u0161to je uop\u0107e va\u017ena Tomislavova krunidba?\u201c, pitat \u0107e se neki. Zato \u0161to ozna\u010dava po\u010detak institucionalizacije hrvatske dr\u017eave, izlazak na\u0161eg naroda na me\u0111unarodnu pozornicu kao slobodan i suveren narod. Vrativ\u0161i nas 1100 godina u pro\u0161lost, u doba kraljeva, banova i vitezova, u doba krunidbe prvoga hrvatskog kralja Tomislava na Duvanjskomu polju, ova izlo\u017eba o\u017eivljava povijest, budi osje\u0107aje pripadnosti, zajedni\u0161tva i ponosa te potvr\u0111uje na\u0161u samobitnost.<\/p>\n\n\n\n Rije\u010d je izlo\u017ebi rekonstruiranih kraljevskih insignija \u2013 krune, \u017eezla, ma\u010da \u2013 te kraljevskoga pla\u0161ta i prijestolja. U izradbi insignija, prijestolja i ostalih izlo\u017eenih predmeta sudjelovali su dakako stru\u010dnjaci, a osnovu ideju vodilju predstavila je izv. prof. dr. art. Jasminka Pacek sa Sveu\u010dili\u0161ta u Osijeku koja ustanovila da su pleteri kao ornament autenti\u010dno starohrvatski, a uz pletere uzeti su motivi kri\u017ea i ptica. Kako bi bila upisana i mjesna duvanjska ba\u0161tina kori\u0161ten je i tzv. Duvanjski kri\u017e, koji potje\u010de najvjerojatnije iz 6. stolje\u0107a, a prona\u0111en je na nekropoli nedaleko od Bu\u0161koga jezera.<\/p>\n\n\n\n Idejno rje\u0161enje rekonstruirane srebrne krune i \u017eezla s pozlatom te prijestolja osmislio je Ilija Sko\u010dibu\u0161i\u0107, akademski slikar iz Tomislavgrada, koji je u glini napravio model krune i \u017eezla, a prema tom modelu izradio ih je Vladimir \u0160ulevski, dok je Zlatara \u201eDodi\u0107\u201c odlila srebrni dio \u017eezla. Prijestolje je izlila Ljevaonica \u201eJurki\u0107\u201c. O ovim artefaktima i njihovu povijesnomu kontekstu, dr. sc. An\u0111elko Mihanovi\u0107, konzervator pri Konzervatorskom odjelu u Splitu te suradnik na Odjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu, napisao je prigodni znanstveni \u010dlanak.<\/p>\n\n\n\n Prof. Jasminka Pacek izradila je rekonstrukciju kraljevske odje\u0107e koja je potpuno ru\u010dno izra\u0111ena. Izra\u0111ene su i \u010dizme kralja Tomislava, prema standardima ru\u010dne izradbe srednjovjekovne obu\u0107e od prirodne ko\u017ee, tako\u0111er ure\u0161ene motivom pletera. Ma\u010d je izradila Udruga Red srebrnog zmaja iz Zagreba na temelju istra\u017eivanja starohrvatskoga oru\u017eja iz 10. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n Dakako, najva\u017eniji rekonstruirani artefakt nesumnjivo je kruna kralja Tomislava. Stoga \u0107emo ju ovdje ukratko opisati. Tri kri\u017ea na kruni odnose se na lik kralja na oltarnoj pregradi u krstionici svetoga Ivana u Splitu. U sredi\u0161njem dijelu krune isti\u010de se prizor dvaju paunova, kao kraljevskih ptica, koji flankiraju sredi\u0161nji cvijet koji s gornje i donje strane uokviruje po jedan manji cvijet. U tu\u010dak svakoga cvijeta umetnut je kamen u boji, kao simboli bogatstva. Kri\u017eevi ozna\u010duju pripadnost katoli\u010dkoj vjeri, s tim da je prednji i najistaknutiji kri\u017e replika Duvanjskoga kri\u017ea. Dakako, na kruni je i motiv pletera kao motiva koji se u to doba najvi\u0161e rabio.<\/p>\n\n\n\n No, jednako veliku pozornost publike privuklo je i Tomislavovo prijestolje, koje se sastoji od prostranoga sjedi\u0161ta za kralja, na koje su posjetitelji mogli sjesti i uslikati se, u \u010dijoj pozadini di\u017ee se vertikalna monofora sa zabatnim zavr\u0161etkom, u \u010dijem se sredi\u0161tu nalazi kri\u017e upisan u kru\u017enicu, povi\u0161e \u010dega se slijeva i zdesna nalaze dva pauna. Kri\u017e upisan u kru\u017enicu nalazi se primjerice na sarkofagu priora Petra u Splitu.<\/p>\n\n\n\n Pauni se nalaze primjerice na teguriju iz crkve sv. Petra i sv. Mojsija, tzv. \u0160uplje crkve u Solinu, krunidbenoj crkvi kralja Dmitra Zvonimira. Naravno, motiv pletera prisutan je i na Tomislavovu prijestolju, koje tako stilski i motivski utjelovljuje sve bogatstvo starohrvatske umjetnosti i kulturi. Najzaslu\u017eniji za ovu izlo\u017ebu jest karmeli\u0107anin otac Zvonko Marti\u0107, doktor etnologije, znanstvenik i \u010duvar narodnoga blaga. O izlo\u017ebi i kako je uop\u0107e po\u010dela cijela ova pri\u010da.<\/p>\n\n\n\n Marti\u0107 kazao nam je sljede\u0107e: \u201eJa sam bio 2020. godine u Karmelu sv. Ilije na Bu\u0161kom jezeru, gdje sam \u017eivio i radio, i kad se po\u010delo govoriti o 1100. obljetnici, onda sam jednostavno, kao potpredsjednik Udruge \u2018Ste\u0107ak\u2018, dogovorio da krenemo u projekt kako bismo dali svoj doprinos toj proslavi. Bilo je nepovjerenja prema projektu. \u2018Kakva kruna? \u0160to bi to trebalo raditi?\u2018 Me\u0111utim, ljudi nisu razumjeli da smo mi krenuli prvo s istra\u017eivanjem. Zna\u010di, kako napraviti rekonstrukciju kad nema artefakta. Jedno 3 mjeseca smo istra\u017eivali, da bi odlu\u010dili \u0161to mo\u017ee, a \u0161to ne mo\u017ee. Prvo smo isklju\u010dili \u0161ahovnicu kao bilo kakav oblik aplikacije na kostim i krunu. Onda smo izabrali kri\u017eeve, pletere i pri\u010de te se onda pri\u010da po\u010dela razvijati. Mi ne govorimo o povijesnom uprizorenju, u smislu \u2018tako je bilo\u2018, nego polazimo od toga \u0161to je tada bilo u hrvatskoj umjetnosti i kako bi to, po na\u0161em dana\u0161njem mi\u0161ljenju, moglo izgledati.\u201c<\/p>\n\n\n\n Otac Marti\u0107 rekao je da ovo jedan od rje\u0111ih projekata ove vrste, koji je nadasve krenuo od znanstvenoga istra\u017eivanja, pa je umjetnicima ponudio idejna rje\u0161enja koji su oni preto\u010dili u suvremeni kontekst. Istaknuo je da se puno truda ulo\u017eilo i u istra\u017eivanje predaje o krunidbi Tomislava na Duvanjskomu polju. \u201eOna je jedna od rijetkih predaja koje se uop\u0107e istra\u017euju. Uglavnom predaje nastaju u narodu.<\/p>\n\n\n\n Ovdje je ne\u0161to \u0161to je nastalo u znanstvenim krugovima i spu\u0161teno u narod. Kako je upisana u prostor? Kako su Duvnjaci upisivali tu predaju u lokacije? A onda stvarno \u2018\u0161lag na kraju\u2018, su umjetnici koji su dali suvremenu interpretaciju krajolika Duvanjskoga polja koje je dio toga projekta.\u201c Unato\u010d mnogim sumnjama glede uspje\u0161nosti ovoga projekta, o. Marti\u0107 rekao je da mu je srce ispunjeno, osobito kad vidi kako su ljudi zadovoljni, kao i zbog \u010dinjenice da projekt \u201estoji na \u010dvrstim temeljima\u201c, neovisno o manjku povijesnih podataka. Napomenimo da \u0107e Op\u0107ina Tomislav izraditi spomen-sobu u kojoj \u0107e biti trajno izlo\u017eeni rekonstruirani artefakti s izlo\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n \u017deljko Primorac, pro\u010delnik Upravnog odjela za kulturu Splitsko-dalmatinske \u017eupanije, istaknuo je va\u017enost ove izlo\u017ebe: \u201eOvo je jo\u0161 jedan program, od ukupno 15 programa koje je Splitsko-dalmatinska \u017eupanija pripremila za obilje\u017eavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Ovo je pretposljednji program.<\/p>\n\n\n\n Upravo ovdje, u Sveu\u010dili\u0161noj galeriji, imat \u0107emo finale obilje\u017eavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva izlo\u017ebom radova u\u010denika i studenata na temu \u2018Hrvatski narodni vladari\u2018, a ovo je jedan velik posao koji je odradio otac Zvonko Marti\u0107 koji nam je na jedan suvremeni na\u010din predo\u010dio interpretaciju legende o krunidbi kralja Tomislava. O kralju Tomislavu imamo relativno malo povijesnih izvora i ovo je jedan na\u010din na koji je na\u0161oj publici o. Zvonko i Udruga \u2018Ste\u0107ak\u2018 odlu\u010dili predo\u010diti kako je to vrijeme i kako je taj prostor mogao izgledati. Ne\u0161to je ra\u0111eno prema rekonstrukciji, prema sli\u010dnim detaljima u povijesnim muzejima diljem Europe, a ne\u0161to je ba\u0161 suvremena interpretacija kako je to vrijeme moglo izgledati.\u201c<\/p>\n\n\n\n Jedan od organizatora, Ante \u0106aleta, naglasio da izlo\u017eba povezuje cijeli hrvatski narod, unutar i izvan domovine: \u201e\u010cinjenica je da je Splitsko-dalmatinska \u017eupanija pozvala Hrvatsku maticu iseljenika, pa tako i Podru\u017enicu Split, na projekt koji nadilazi administrativne granice Republike Hrvatske. Povijest o\u010dito nije tada znala za administrativne granice, pa je kralj Tomislav, Duvno, Podgradina, mjesto gdje se okrunio, iza Kame\u0161nice.<\/p>\n\n\n\n Zapravo, jedan narod, jedno srce. Puno je elemenata koji nas povezuju i zato sam uistinu sretan \u0161to smo ve\u010deras u Splitu mogli prenijeti dio pri\u010de o krunidbi kralja Tomislava. To je vi\u0161edimenzionalna pri\u010da, koja nas ujedinjuje oko rex Chroatoruma. Mo\u017eemo se kroz historiografsku dimenziju zapitati je li sve to uistinu tako sve bilo, ali o\u010dito je da postoje povijesne osobe koje se, makar kroz mistiku, utjelovljuju bi\u0107e naroda i tako ga definiraju. Kralj Tomislav potreban je ovom dru\u0161tvu, da se sjeti, god pomisli da mo\u017ee i\u0107i lak\u0161im putom, da ostvarivati neke ciljeve onako kako ne bi trebao, da je Tomislav vrlo vjerojatno izvojevao i slobodu i titulu i hrvatsku dr\u017eavu na uistinu mukotrpan na\u010din.\u201c<\/p>\n\n\n\n Svoje misli i osje\u0107aje glede izlo\u017ebe otkrio nam je i Ivan Vukadin, predsjednik Vlade Hercegbosanske \u017eupanije, koji je najprije izrazio zahvalnost rektoru Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu Draganu Ljutinu na ustupljenim prostorijama te na pomo\u0107i oko organiziranja izlo\u017ebe kako bi studenti u Splitu imali prigodu vidjeti izlo\u017ebu i nau\u010diti puno toga o bogatoj hrvatskoj povijesti. \u201eNebitno gdje Hrvati \u017eive, hrvatska je povijest bogata. <\/p>\n\n\n\n Kroz znanstveni pristup, zahvaljuju\u0107i o. Marti\u0107u i Udruzi \u2018Ste\u0107ak\u2018, uspjeli smo prikazati kako su izgledali artefakti iz tog povijesnog vremena, kroz konzultacije prof. Jasminke Pacek, na na\u010din da se vidi bogatstvo Hrvatskoga Kraljevstva i naroda. Mi Hrvati ponosni smo na prvoga hrvatskog kralja, naro\u010dito mi Duvnjaci.<\/p>\n\n\n\n Prvi hrvatski kralj okrunjen je na Duvanjskom polju, bez obzira na sva osporavanja. Kroz 1100. obljetnicu krunidbe kralja Tomislava pokazalo se bogatstvo hrvatskoga naroda kroz mnoge manifestacije i Op\u0107ine Tomislavgrad, ali i drugih hrvatskih gradova. Bitno je pokazati dr\u017eavotvornost, dr\u017eavotvornost koja je na\u017ealost 1102. godine u odre\u0111enim asocijacijama s drugim dr\u017eavama izi\u0161la iz hrvatskoga okvira, odnosno bila je podre\u0111ena.<\/p>\n\n\n\n Naravno da hrvatska dr\u017eava nema svoju povijest od 1990., ali mi koji smo svjedoci vremena na aktivan ili pasivan na\u010din, mo\u017eemo zahvaliti prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tu\u0111manu, kao i svim hrvatskim braniteljima, \u0161to su nas u\u010dinili sretnima da napokon imamo svoju Hrvatsku. Bez obzira s koje strane granice \u017eivjeli, mi smo ponosni Hrvati, \u0161iroka duha i ponosna srca i gajimo uspomenu na prvog hrvatskog kralja Tomislava.\u201c<\/p>\n\n\n\n Neosporno je, dakle, da i nakon 1100. godina kralj Tomislav i Hrvatsko Kraljevstvo koje je s njime nastalo, nisu izblijedjeli iz kolektivnoga sje\u0107anja hrvatskoga naroda koji je tijekom stolje\u0107a i stolje\u0107a tu\u0111inskih gospodstava, jarama i tiranija, imao u srcu i svijesti upravo kralja Tomislava, mir, slobodu i neovisnost koju je izvojevao davne 925. godine. To je sje\u0107anje dugo vremena bilo samo san, ali i taj je san danas stvarnost, a kralj Tomislav danas je ponajve\u0107i simbol te stvarnosti, njegove \u017eilave otpornost i neslomivosti.<\/p>\n\n\n\n Tekst: Toni \u0106apeta\/Slobodna Dalmacija Foto: HMI<\/strong><\/p>\n\n\n\n Izvor:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n